Grobolupežina Dritan i Veleizdajnik Abazović pred sudom (II) Na velju žalost Crne Gore - za sobom će ostaviti: silne, teške, tužne, jadne, mračne i sramotne posljedice, koje će morati ispravljati i liječiti više generacija: normalnih, ponosnih, dostojanstvenih, časnih, civilizovanih i proevropski opredijeljenih postojbnika, iliti - rodoljuba dostojnih naše, kroz povjesnicu - uzvišene domovine.
Grobolupežina Dritan i Veleizdajnik Abazović pred sudom (II) Na velju žalost Crne Gore - za sobom će ostaviti: silne, teške, tužne, jadne, mračne i sramotne posljedice, koje će morati ispravljati i liječiti više generacija: normalnih, ponosnih, dostojanstvenih, časnih, civilizovanih i proevropski opredijeljenih postojbnika, iliti - rodoljuba dostojnih naše, kroz povjesnicu - uzvišene domovine.
Ukoliko se odluči za prvu opciju i strkne u zemlju (od milja prozvanu) Krnjaču - na osnovu tamošnje ''znamenite stime'' i poznatoga neodgojenoga, punanoga mržnje načina ''oslovljavanja'' pripadnika njegovoga naroda - Dritan će tačno shvatiti da im je zapravo cijelo vrijeme bio samo: obična Kanavaca!
Šekularac je govorio i o interesovanju za svoju knjigu, ali i o njenom značaju u dva različita doba u kojima se pitanje crnogorske državnosti dovodilo u pitanje.
Mitropolit Petar I sebe je u narodnosnom smislu smatrao Crnogorcem, nikad se nije izjasnio kao Srbin, osim u jednom pismu koje je objavljeno u Beogradu, a originalni rukopis tog pisma naravno ne postoji, dakle izjašnjavao se kao Srbin samo u velikosrpskim falsifikatima
Krsto Zrnov im je, dakle, sugerisao da kad se vrate u Kraljevinu SHS, da više ne stradaju, nego da čuvaju sebe i svoje porodice od pogroma vlasti. Nije ih ubjeđivao da vode oružanu borbu, već je humano govorio sa ciljem da budu spašeni, da više ne trpe torture. Oni su kad su se vratli bili ponižavani, hapšeni i vrijeđani. Krsto nije to dozvolio sebi, već je otišao daleko od mučeničke Crne Gore u Argentinu i tamo živio u egzilu (1922-1929)
Popović je nastojao da prikaže činjenički i argumentovano savezničkoj javnosti, nečasnu ulogu i urotu protiv Crne Gore ageneta i plaćenika srpske Vlade na čelu sa Nikolom Pašićem i paževa dvora Karađorđevića
Italijanske vlasti su zbog protivljenja rasturanju crnogorske legije u Italiji uhapsile iz političkih razloga Krsta Zrnova Popovića i grupu njegovih saradnika zatvorile ih u Gaeti. Uprkos hapšenju, on je nastavio da i dalje propagira crnogorsku stvar.
Na kraju da napomenem, poslije decenija uraganske propagande protiv Albanaca, velika većina Kuča, Vasojevića, Moračana, Ceklinjana... krije da ta plemena imaju albansko porijeklo, što njihovi stari do prije 50-60 godina uopšte nijesu krili.
Članak Stojana Novakovića je klasični velikosrpski članak, Novaković i Dubrovčane smatra za Srbe i fantazira o srpstvu Dubrovnika. Članak je objavljen u časopisu Srpsko nasljeđe pod naslovom ''UJEDINJUJMO, ujedinjujmo srca naša'', u broju br 3, u martu 1998. godine.
