‘’Svemoć partitokratije’’ – nova knjiga Milorada Minja Ražnatovića
Iz štampe je
upravo izašla knjiga ‘’Svemoć partitokratije’’ autora Milorada Minja
Ražnatovića. Izdavački je to prvijenac elektronskog portala ‘’Crnogorski
portal’’ koji djeluje u okviru NVO ‘’Crnogorski medijski forum’’. Suizdavač je
NVO ‘’Crnogorski kulturni forum’’ sa Cetinja. Za izdavače se potpisuju Ranko
Kovačević i Borislav Cimeša koji je ujedno i recenzent knjige. Autor predgovora
knjige naslovljenog ‘’Politički crnogorski brevijar’’ je akademik dr. sc. Goran Sekulović iz kojega ovom prilikom dajemo
nekoliko citata.
U pitanju je
jedna neobično zanimljiva i inspirativna studija o – kako glasi naslov rasprave
objavljene prije pune tri decenije jednog italijanskog teoretičara – Tiraninu nazvanom partitokratija, odnosno treća
teorijska knjiga Milorada Minja Ražnatovića, višedecenijskog političkog
aktiviste i funkcionera prisutnog u ranijem periodu vrlo živo na sceni
političkog i stranačkog života u našoj zemlji, tako da slobodno možemo reći i
političara, ali prije i iznad svega nepristrasnog i objektivnog, gotovo
‘’neutralnog’’ (po dosljednom i apsolutnom, u isto vrijeme i suptilnom,
akribičnom poštovanju činjenica i fakata, te nepoštednom kritičkom sagledavanju
cjelokupne političke i društvene zbilje), posmatrača i analitičara političkih,
ideoloških i društvenih gibanja, događaja i procesa. U ovom smislu on je
svakako i to već u dužem vremenu iza nas i pisac-autor i publicista sa jakim
stvaralačkim pečatom, pa se može ubrojiti i kao jedan od vrlo malog broja
crnogorskih kontinuiranih političkih i teorijskih i praktičnih analitičara,
samim tim i teoretičara. To da je Ražnatović politički teoretičar koji na
osnovu najrelevantnije teorijske analize sagledava i promišlja, kritički i
argumentovano preorava (u pozitivnom utopijskom duhu nadamo se i – preobražava!?) crnogorsko društveno i političko
tkivo, bjelodano dokazuju sve tri njegove dosadašnje knjige – ‘’Združeni
udar’’, ‘’Prividi suverenizma’’ i ‘’Svemoć partitokratije’’ (koja je na
‘’Crnogorskom portalu’’ ranije objavljena u većem broju nastavaka, a evo sada
kod istog izdavača i kao zasebno štampana publikacija).[1] Svakako treba reći da je
on i kolumnista i esejista, jer njegova publicistička interesovanja dosežu i do
esejističkih i dokumentovano-memoarsko-lirskih prezentovanja određenih temata –
ovđe mislimo na njegovo već publikovano (donekle i istorijsko-geografsko-etnološko)
štivo o Rijeci Crnojevića.
Bez sumnje,
partitokratija je potpuno razorila crnogorsko društvo. Ono što je započeto u
vlasti suverenističkih stranaka, nastavljeno je – dakako s krajnjim i toliko,
gotovo jedva i na samom izmaku snaga,
dočekanim ushićenjem i oduševljenjem, udarnički, dobrovoljno i
entuzijastički – i preko toga!?, svom žestinom u posljednje dvije godine.
Partitokratija i njeni predstavnici i nosioci, tj. predstavnici i suverenizma i
unionizma, i suverenističkih procrnogorkih i unionističkih prosrpskih stanaka
na čelu sa SPC-om, dakle, aktuelne većinski udružene klerofašističke stranke,
sve su učinjele i to u dužem vremenskom
periodu u različitim svojim ulogama, i kao vlast i kao opozicija, da razore i
podvrgnu sebi i svojim partikularnim interesima cjelokupno civilno društvo (čiji
su neki čelnici u međuvremenu postali političari visoko kotirani u aktuelnoj
tehničkoj Vladi i u strankama vlasti i većinske pozicione političke
nomenklature nakon 30. avgusta 2020.g.), i da sebi, svom apsolutističkom
konceptu o državnom i društvenom
ustrojstvu – oličenom ne samo već poznatom sintagmom ‘’država to sam
ja’’, već i onom ‘’država to smo mi’’, dakle, dodajući klasičnom odnosu
podanika spram apsolutnog vladara, i onaj novi, savremeni, moderni, koji
pripada totalitarističkom XX-om vijeku staljinizma i fašizma i nacizma, đe se
nište i bukvalno do istrebljenja i genocida brišu svi oni neprihvaćeni i zato i
odbačeni ‘’drugi’’, tj. đe se ‘’ostvaruju’’ kolektivni zločin(c)i-negatori
kolektivnih identitetskih, uopšte elementarnih, i fizičkih i duhovnih, čitavih
populacija – podrede sav njegov potencijal bogatstva i različitosti.
Partitokratija je na ovaj
nači urušila ne samo tzv. ‘’ustavni
patriotizam’’, tj. ‘’ustavnu demokratiju’’ koja nikako nije dovoljna za
konstituisanje jednog kolektivnog identiteta, o čemu govori i Jirgen Habermas,
već i suprotstavlja i dovodi u konflikt temeljne i bazične društvene
konstituente jednog državnog organizma oličene u viševjekovnim identitetskim
značenjima i habitusima, rušeći tako ne samo dakle temelje društva, i njihovu
pluralističnu, civilizacijsku – rođenu i nadopunjavanu, građenu i razvijanu
međusobnom interakcijom, jer se sve
konstituiše evolutivno jedno iz drugoga i unutar međusobnih dodira, uticaja i
preplitanja – strukturu, konkretno našu crnogorsku interkulturalnu,
multivjersku, multietničku i multikulturalnu prirodu i orijentaciju i kao takvu jedino izglednu i
održivu budućnost našeg ukupnog postojanja, već trenutno, danas, i sami sebe, i
svoju cjelokupnu moralnu, političku, ljudsku, državnu i civilizacijsku, da ne
spominjemo evropsku i demokratsku, supstancu i biće.
Partitokrati i partitokratske
političke stranke ne uviđaju jedini modus vivendi i svog i cijelog društvenog i
državnog crnogorskog postojanja, a to je dolaženje do minimalno kritične,
održive i izgledne argumentovane alternative koja je zapravo i bila i jeste i
jedino može postati i ostati budućnost ako se želi mirno i tolerantno, bogato i
civilizacijsko, tzv. ‘’pitomo’’ i ‘’pristojno’’ društvo, a ta alternativa je
sljedeća: ‘’Istoriju možemo ispričati i tako da otkrijemo kako ‘neprijatelji’
imaju zajedničke korijene’’, kako to ističe Suzan Bak-Mors, profesor sa
američkog Kornel univerziteta. No, ovaj uistinu pomiriteljski i civilizacijski
‘’scenario’’ je bilo moguće odraditi na primjeru ranijih neprijateljstava jedne
Njemačke i Francuske na primjer, dakle, u srcu današnje Evropske Unije, ali
ostaje veliko pitanje da li je to i kada moguće ostvariti na Zapadnom Balkanu i
na Balkanu uopšte reklo bi se. Ipak, nesumnjivo je da učlanjenje u NATO i u EU
na ovom putu predstavlja pravi blagodet, što pokazuju i ptimjeri recimo
Bugarske i Rumunije danas, a sigurno je da ni iz daleka nijesu bili 2007.g.
kada su primljeni ispunili sve potrebne uslove za prijem. Nadati se zato da će
se udruženim (samo)kritičnim, samosvjesnim i odgovornim snagama kako na domaćoj
(iako to danas izgleda potpuno nerealna, procjena i nada!?) tako i na
međunarodnoj sceni, dostići ta minimalno dogovorno-konsenzualna zbilja od koje
ćemo na civilizovani i demokratski način krenuti dalje u svakodnevna osvajanja
demokratije i normalnog, zdravog, prosperitetnog društvenog života. Ili, kako
to kaže Ražnatović, još jačim vaninstitucionalnim građanskim pritiskom doći do
demokratski kontrolisanih izbora, ‘’što bi omogućilo Crnoj Gori da više
'bolno ne uzdiše', već ponovo
'slobodno prodiše'!... Ovo jeste neizvjestan..., ali jedini mogući i častan put
koji će dati odgovor na pitanja crnogorske budućnosti. Budućnosti koja će biti
zasnovana na državnom suverenitetu, evropskim sekularnim i demokratskim
vrijednostima, u kojoj će pošasti partitokratskog načina vladanja, korupcije i
kriminala biti svedene na mjeru savremenih društava, ili, u slučaju pobjede
velikosrpskih klerikalnih i proruskih partija, na vraćanje točka istorije u
tamne vilajete ranog srednjeg vijeka koje podrazumijeva totalitarizaciju – sa svim pošastima koje ona
sa sobom nosi – i klerikalizaciju Crne Gore, asimilaciju Crnogoraca i 'bolno'
umiranje države.''
[1] MILORAD MINJO RAŽNATOVIĆ: ''SVEMOĆ PARTITOKRATIJE’’ (''Crnogorski portal’’,
29 nastavaka – od 15. februara do
28. jula 2022. godine)
4 Komentara
SRTGEF Postavljeno 05-05-2023 08:41:50
comprar camisetas de futbol baratas futbol new
comprar camisetas de futbol baratas spain futbol
comprar camisetas de futbol baratas camisetas new
comprar camisetas de futbol baratas camisetas video
comprar camisetas de futbol baratas cashxtend
comprar camisetas de futbol baratas corpdiplomacy
comprar camisetas de futbol baratas nvfocus
comprar camisetas de futbol baratas gavapps
comprar camisetas de futbol baratas
camisetas de futbol baratas
camisetas de futbol baratas Odgovori ⇾
Sugestija Postavljeno 30-04-2023 08:16:18
EU kao i Rusija stalno govore Zapadni Balkan ali to ne postoji kao politički subjekt, ali taj naziv ide na ruku O.B. zato sugeriram ispravku i treba nazvati pravim imeno ,,zemlje Zapadnog Balkana, to je jedino ispravno. Naravno svi mi po automatizmu prihvatamo nesto sto se stalnonponavlja ali to ponavljanje nije nimalo slučajno. EU i Rusija podržsvaju Vučica svako na svoj način ili iz različitih interesa i to je veoma opasno za sve zemlje Zapadnog Balksna, otud i stalno i pogresna upotreba ovog termina Zapadni Balkan. Inače, gospodin Sekulović je dao sjajan prikaz knjige Svemoc partitokratije, jer sve je tačno rekao, a od partitokratije do fašizma je samo jedan mali korak. Čestitam!
Odgovori ⇾Odličan Postavljeno 30-04-2023 08:01:00
Prikaz knjige, čestitam!
Odgovori ⇾Fanito Postavljeno 30-04-2023 04:28:59
Zaista lijepa vijest o izdavačkom prvijencu elektronskog portala "Crnogorski portal. " U pitanju je dragocjena knjiga *Svemoć partitokratije" autora Milorada Minja Ražnatovića, uz sjajan predgovor uvaženog akademika dr Gorana Sekulovića. Vjerujemo da će ovo biti snažan podsticaj za dalja pregnuća!
Odgovori ⇾