Jakov Milatović, polaganjem zakletve pred poslanicima, stupio je na dužnost predsjednika države. 

"Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno časno, savjesno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu", kazao je Milatović polažući zakletvu.

Pročitajte kako je tekla svečanost:

12:34 Milatović kaže da osjeća posebnu čast što preuzima dužnost predsjednika. "Smatram privilegijom ali i najvećom dužnosti što sam dobio priliku da budem predsjednik.

Da sam mogao da biram, rodio bi se bas ovdje na najljepšsem parčetu zemlje protkanom borbom za opstanak, ušuškanom između mora i kamena i na vječitoj raskrsnici istoka i zapada, sjevera i juga", naveo je predsjednik Milatović.

Inspiraciju za obavljanje dužnosti, tražiće, kaže, u državotvornom dostignuću Vojislavljevića, Balšića i Crnojevica, antifašistickoj borbi. "Duboko svjestan odgovornosti, biću istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove politicke i nacionalne pripadnosti", poručio je Milatović.

Aktuelni trenutak u kom se nalazi naše društvo, ističe on, po mnogo čemu ima karakter istorijsog.

"Smjena političkog establišmenta budi optimizam da ćemo u narednom periodu sa puno više zajedništa rješavati otvorena pitanja koja su od vitalnog značaja. Posao neće biti ni kratkoročan ni lak. Eleminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih institucija, nepristrasna distribucija pravde, zahtijevace punu posvećenost kako donosilaca odluka tako i onih koji su dužni da te odluke izvršavaju", napominje predsjednik.

Podjele u društvu, naglašava, odvraćaju fokus sa tema koje su krucijalno važne. Podjele su, ističe nadalje, nerijetko izazivane vjestački.

"Umjesto da iznova vodimo bitke koje su završene, vrijeme je da izađemo iz busija i da se okupimo oko onoga što je zajednički imenitelj svih a to je ljubav prema Crnoj Gori i želja za boljim životom", napominje on.

Pomirena Crna Gora je, dodaje, jedina prava Crna Gora. "Nikad više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredeljenja bude uskraćen u životu. Moja misija su jednake šanse za sve građane", kaže Milatović.

Crna Gora, ističe, ostaje dio euroatlantske porodice. Ne smije biti odstupanja kada sagledamo aktuelni poliitčki kontekst koji je determinisan ruskim napadom na Ukrajinu, istakao je Milatović.

"U civilizacijskoj ravni za mene ne postoji dvojba oko toga gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena", dodao je on.

Prioritet svih prioriteta biće ubrzavanje puta CG ka punopravnom članstvu u EU. "Svjesni smo da na tom putu postoje brojne obaveze. Cijenim da CG posjeduje potrebne kapacitete. Mogu reći sa sigurnošću da CG ima političku volju za ostvarenje cilja. Ne laskaju nam više isprazne titule lidera na ZB. Danas nakon više od decenije pregovora naše oči uprte su ka članstvu kao konačnom cilju i spremni smo da preduzmemo sve aktivnosti kako bi bili okončani započeti procesi", naveo je Milatović.

Politika mira stabilnosti i međusobne saradnje treba da bude temelj bilateralnih odnosa CG i zemalja regiona, ukazao je on.

"Slika vašeg prisustva je bolja poruka dobrosusjednih odnosa i demokratske zrelosti našeg regiona. U ime Crne Gore hvala vam na tome", poručio je Milatović.

Nastojaće, ističe, da bude faktor pomirenja i zajedništva na korist svakog građanina i društva u cjelini. "Ali ću istovremeno biti i korektivni faktor. Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas i one koji su tog dana drugačije mislili", kazao je.

"Zaklinjući se danas, dajem zavjet da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi međšu jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno pravnog poretka. Živjela Crna Gora", poručio je Milatović.

12:25 U Crnoj Gori riječ je bila i treba da ostane tvrđa od kamena, rekla je predsjednica parlamernta Danijela Đurović. Zakletva je nešto više, zato očekujem da izgovorena data rijec ima i težinu i ozbiljnost i odgovornost. Tu obavezu imamo mi kao donosioci odluka. Da afirmišemo jake i profesionalne institucije i doprinosimo napretku nase zemlje", navela je Đurović.

12:22 Sjednica počinje intoniranjem himne.

12:12 Stigao Milatović sa suprugom. Dočekala ih je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.

12:08 Na ceremoniju stigao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

12:05 Stigao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

12:02 Stigla predsjednica Kosova Vjosa Osmani i članovi predsjedništva BiH. 

11:59 Stigao odlazeći predsjednik Milo Đukanović.

11:57 Na linku možete uživo pratiti ceremoniju:

11:51 Na ceremoniju je stigao američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, kao i ambasadorke SAD i VB, Džudi Rajzing Rajnke i Karen Medoks.

11:47 Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković neće prisustvovati inauguraciji Jakova Milatovića.

"Predsjedniku Milatoviću čestitam, hvala mu i na pozivu na inauguraciju, ali na nju se neću i ne mogu odazvati. Neću i ne mogu iz poštovanja prema svojim sugrađanima, ali i svima onima koji su uvijek dolazili na inaguracije crnogorskih vladara i predsjednika u prijestolnom Cetinju, naveo je Đurašković.

Prema njegovim riječima, Cetinje je istorijski, državni i kulturni centar Crne Gore, ono je u samim temeljima naše kuće.

"Poštujem demokratski izbor naših sugrađana i funkciju predsjednika, ali ne mogu i ne želim prisustvom podržati čin nepoštovanja i nerazumijevanja tradicije naše kuće-, zaključio je Đurašković.

11:34 Nezvanično iz parlamenta nam je saopšteno da će inauguraciji prisustvovati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ceremoniji će, kako je ranije najavljeno, prisustvovati lideri zemalja regiona. Takođe dolaze i specijalni izaslanici SAD, Velike Britanije i Njemačke za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, Stjuart Pič i Manuel Saracin.

Na inauguraciju su stigli bivši predsjednik države Filip Vujanović i premijer Igor Lukšić.

Novoizabrani predsjednik polaže zakletvu na dan kada ističe mandat njegovom prethodniku Milu Đukanoviću.

Protokolom je, u 17 sati i 30 minuta, predviđen koktel u Vili Gorica koji priređuje predsjednik Crne Gore sa suprugom.

Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.

Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.

Od obnove nezavisnosti, 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine.

Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018.   izvor: antena m