Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista

Serijal sastavljen od pet nastavaka osmišljen kao dio promocije Plava kroz prizmu: turizma, istorije, spomenika kulture, Dana borovnice, vezanih intervjua i NP-Prokletije kao dragulja. Plav se nalazi u podnožju planinskog masiva Prokletija, na izvorištu rijeke Lim. Smatra se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu (Phlavius) u vrijeme kada je ovo područje bilo pod rimljanima, o tome svjedoči i sam naziv rijeke Lim, od rimskog Limes što znači granica, tačnije rijeka Lim je predstavljala granicu između istočnog i zapadnog Rimskog carstva. Kulturno-Istorijsko nasljeđe Plava je raznoliko. Stara dzamija iz 1471. godine, manastir Sv. Trojice u Brezojevici iz XIII – og vijeka, Redžepagića kula iz 1671. Godine i džamija Sultanija sagrađena 1907.godine samo su dio bogate kulturne riznice ovog starog grada. U kraju đe vjekovima zajedno žive pripadnici tri vjere islama, katoličanstva i pravoslavlja nastale su neke od najljepših ali i najtežih životnih priča. Plav na razmeđi brojnih karavanskih puteva na kojima su rasli neki od najpoznatjih pisaca, trgovaca, begova i gospodara koji su koračali ovim prostorima ovo je priča o gostoprimstvu, kulturu, turizmu, arhitekturi, istoriji i ljudima. Zapravo ovo je priča o  jednom dragulju koji nama svima pripada čuvajmo ga.

ALIJA REDŽEMATOVIĆ DECENIJE POSVEĆENE MLADIMA

Alija Redžematović profesor, bibliotekar, poslenik kulture, i vješti hroničar svih plavskih književnih, kulturnih i likovnih susreta. Alija Redžematović rođen je 13. jula 1958. godine u Plavu. Nakon završetka osnovne i srednje škole, upisuje filozofski fakultet u Prištini odsjek srpsko-hrvatki jezik i književnost koji sa uspjehom završava. Godine 1985. počinje sa radom u Narodnoj biblioteci, tadašnji Radnički univerzitet u Plavu, a ujedno radi i kao profesor u gimnaziji ,,Bećo Bašić” u svom rodnom Plavu. Već punih 37 godina Alija Redžematović daje svoj puni doprinos očuvanju plavske kulturne baštine ali i baštine sjevera Crne Gore. Čitav ovaj period   posvetio je razvoju i očuvanju bibliotečke djelatnosti u kraju đe se teško živjelo a uvjek sa pažnjom čitalo i pisalo.

• Gospodine Redžematoviću duži niz decenija ste zaposleni u Centru za kulturu Husein Bašić-Plav đe ste prilično aktivni šta je to što bi ste izdvojili kao značajno u prvoj polovini ove godine od manifestacija u vašoj ustanovi?

Redžematović: JU Centar za kulturu Hisein Bašić je nosioc svih kulturnih akitvnosti svih 365 dana u godini. Od početka godine od januara mjeseca krenuli smo sa pripremom pozorišne predstave. ,,Kako jer princeza Edina postala fina. ” Uz pripremu pozorišne predstave organnozovana je promocija romana ,,Isječak kruga” autorke Nataše Žurić. KUD Plavsko jezero je vršilo redovne pripreme i gostovao na 10 smotri folklornog stvaralaštva u Andrijevica kao gost  KUD Komovi u JU Centar za kulturu Mihailo Lalić-Andrijevica. Gostovali smo sa KUD-Plvsko jezero na internacionalnoj smotri folklora u Mojkovcu. Takođe smo sa Veljkom Veljovićem afirmisali stvaralaštvo mladih pjesnika. Vršena je priprema plana i programa manifetsacija  22 Dana borovnice i za jubilarne 45 Plavske književne sustere i 20 likovnu kolonijun koje se organizuju u septenbru mjesecu. Pripremili smo i aplicirali kod Ministarstva kulture za Plavske književne susrete i likovnu koloniju. Sa našom predstavom ,,Kako je princeza Edina postala fina” nakon izvedene premijere u našoj matičnoj kući pred prepunom salom. Gostovali smo Andrijevici i Gusinju, zatim na 51 festivalu dramskih amatera u Bijelkom Polju. 6 jula tekuće godine smo gostovali na Kotorskom festivalu pozorišta za đecu. Na Bjelopoljskom festivalu sam  kao režiser predstave osvojio specijalniu nagradu za edukaciju mladih. A kostimografkinja Nusreta Kojić dobija nagradu za najbolje kostime festivala.

• Posao bibliotekara i bibliotečke djelatnosti je zahtjevan i složen recite nam nešto više o radu biblioteke u sklopu samog Centra za kulturu.

Redžematović: Ove godine kao i svake prethodne nadzorni organ za matične biblioteke u Crnoj Gori i gospodin Dragan Radusinović koji je obišao i matičnu biblioteku je pohvalio rad i odao priznaje meni i uposlenima. Pored toga evidentan je porast aktivnih korisnika biblioteke i čitaonice i ona sada iznosi 1260 aktivnih korisnika. U našoj biblioteci je dnevna frekvencija između 25 i 30 korisnika. Samom obnovom mobilijara čitaonice povećano je intresovanje kod čitaoca da koriste čitaonicu za stručno usavršavanje i naučne radove. Naša im biblioteka omogućava svu neophodnu literaturu putem bibliotečkih pozajmica. Najviše se čita lektira školska koju posjedujemo za sve uzraste od 1 razreda osnovne do 4 razreda gimnazije. Starija generacija voli da čita beleteristiku i istorijske knjige. Zapravo knjiga je najljepši i dar i poklon u kome svaki čitalac može i treba da uživa. Naše istureno odjeljenje Murina ima zapažene i vidne rezultate. I u toj radnoj jedinici su izvršene brojne promocije knjiga, postavka izložbi, zabavne večeri itd. Za ovaj posao vam treba ljubav i kada u mnogim sredinama opada intresovanje za knjigu u našem Centru za kulturu raste.

• Jedan ste od najboljih poznavalaca kulturno-istorijskih spomenika Plava šta je to što biu svaki turista trebao da obiđe i posjeti kada dođe u Plav?

Redžematović: Plav je mjesto preplitanja i kultura brojnih naroda koji su živjeli na ovim za mene uvjek čarobnim prostorima. Planinski vijenac Prokletija koji kao drevni čuvari stoje nad našim gradom. Uvjek govorim da pored ljepota Prokletija su i ljepote Plavskog jezera tu je i Redžepagića Kula koja je najstarija Kula u Plavu. Smatra se da je sagradio Hasan beg Redžepagić 1671. godine dok prema nekim izvorima Kula potiče iz XV vijeka kada je podigao Ali Muče, potomak Ali Bega Redžepagića, radi odbrane od Albanskih plemena Klimenata i Bunjana. Manastir Sv. Trojice u Brezojevicama kod Plava je najstariji poznati sakralni objekat i sačuvani spomenik. U centru Plava, na zidinama nekadašnjeg starog Dizdarevog grada, davne 1471. godine Osmanlije su sagradile prvu džamiju u Plavu, to je Stara, Drvena, Carska odnosno Asker džamija kako se nekad nazivala jer je pravljena za turske vojnike – Askere, ona se nalazi pod zaštitom države. Botanička bašta Velemun se nalazi nedaleko od Plava, udaljena je nekih 2 km u selu Brezojevice. Baštom gazduje profesor hemije Milutin – Mićo Praščević. Bašta je dobila ime po endemičnoj biljnoj vrsti iz porodice Lincura koja raste na Visitoru u čijem se podnožju bašta i nalazi. Hridsko i Visitorsko jezero su samo neki od dragulja koji opijaju svakog posjetioca svojom ljepotom uz gastronomsku ponudu hrane kakvu malo gdje možete dobiti i uživati u njoj, planinarske staze itd. Plav će uvjek biti jedna neispričana priča do kraja pa nek takva i ostane otkrijte je sami.

• Jedan ste od utemeljivača kulturnih i književnih manifestacija koje krase ne samo Plav već i čitavu Crnu Goru koje su to manifestacije i odkuda vam tolika energija svih ovih godina?

Redžematović: Drago mi je da ste to pomenuli, nego prije nego što nabrojim  sve mnoram reći da me uvjek vodila ljubav prema rodnom gradu koji je i bio i ostao moja najveća inspiracija. Lijepo je kada mladima tu ljubav prenesete putem kulture ako makar samo par njih se odluči da nastavi svoj životni put posvećen kulturi znači da je moja pedagoška misija uspjela.  Ja sam jedan od osnivača Dana borovnice, potom Likovne kolonije, lično osnovao Pjesničku Limsku regatu sa koleginicama i kolegama iz Prijepolja i to Sada Hodžić, takođe osnovao sam lično Amaterski dramski studio i režirao više pozorišnih amaterskih komada.

• Šta je to što Plav čini jedinstvenim i posebnim?

 Redžematović: Ako bih govorio kroz prizmu kulture to je definitivno književnost: Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca i Srba. Svi ovi narodi žive ovdje vjekovima i kada uronite u prozu Zuvdije Hodžića, Gusinjska godina , Izbor iz poezije Esada Mekulija, Plavske priče Rama Markišića neponovljivi Vjetar sa Prokletija Huseina Bašića ali i svi drugi ne manje važni autori. Cjelokupna njihova književnža djela, bilo da je riječ o poeziji ili prozi, svoje utemeljenje nalazi u narodnom stvaralaštvu i životima običnih insana koji su se rađali na ovim prostorima. To je proza i poezija  kulture i tradicija, kroz različite istorijske periode i događaje koji su se preplitali na ovim prostorima to je nešto što nas sve čini bogatjim pa i posebnim. Naravno pored književnosti gostoprimstvo i dobrodošlica svakom gostu sa strane je nešto što se uvjek pamti, naši preci su to održali vjekovima na brojnim karavanskim putevima koji su prolazili ka Plavu i od Plava. Dakle ljudi i običaji čine najveće bogastvo jednog podneblja.