AZERBEJDŽAN KROZ PRIZMU 105 GODINA NEZAVISNOSTI
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Majske zore Azebejdžana i Crne Gore protkane su najljepšim idealima
vrijednosti u očuvanju i obnovi svoje nezavisnoti. Crna Gora svoj jubilej je
proslavila 21. maja a Azerbejdžan slavi 28. maja. Svaki narod koji je ugradio
sebe u svoj nacionalni kulturni i istorijski identitet i sa velikom borbom
stekao svoje slobodu treba odati poštovanje. Ako istorijski sagledamo činjenice
Azerbejdžan i Crna Gora imale su sličnu istoriju u burnoj borbi za svoju
slobodu i nezavisnost. Te borbe su simbol besmrtnosti za oba naroda i svih
njenih građana koji si položili svoje žitvote na oltarima otadžbine. Prije
tačno 105 godina na ovaj dan Nacionalni savjeet Azerbejdžana proglasio je
Demokratsku Republiku Azerbejdžan. Kao stvaranje prve parlamentarne republike,
ovaj događaj je ostavio veoma značajan trag ne samo u viševjekovnoj i bogatoj
istoriji državnosti Azerbejdžana, već i u društveno-političkom sistemu čitavog
islamskog svijeta.
Iako je Demokratska Republika Azerbejdžan trajala samo dvije godine
ona je postala sinonim i simbol slobode, nezavisnosti, napretka i patriotizma koji
je očuvan duhu ovog veličanstvenog naroda. Ipak njen put nezavisnosti, je
slomljen usljed napada boljševika u
aprilu 1920. godine. Ipak za samo dvije godine svoga postojanja Demokratska
Republika Azerbejdžan napravila je izuzetne korake ka unapređenju jednakih
prava svim državljanima, nezavisno od nacionalnosti i pola (treba posebno
istaći da su žene u Azerbejdžanu stekle pravo glasa nekoliko godina prije nego
što se to dogodilo u mnogim zapadnim zemljama i prva je država u islamskom
svijetu koja je to primijenila), dat je veliki doprinos izgradnji nacionalnog
identiteta očuvanju maternjeg jezika stavljanjem fokusa na kulturu,
književnost, pozorište itd. Kroz postojanje Demokratske Republike Azerbejdžan
već tada je izgrađen jak potencijal za buduću državu.
USPOSTAVLJANJE DRŽAVNE NEZAVISNOSTI
1991. GODINE
Hejdar Alijev, heroj, revolucionar i borac za očuvanje i obnovu
nezavisnosti Azerbejdžana uspio je ponosno da 1991, podigne zastavu Azerbejdžana
sa riječima Mammad Amin Rasulzade-a koji jednom je lijepo zapisao: ,,Zastava
koja je podignuta nikada neće pasti.”Od tada pa do danas Azerbejdžan
predstavlja jednu od najznačajnih država na granicama između istoka i zapada i
kavkasko-kaspijskog regiona. Koristeći brojne geografske i prirodne potencijale
Azerbejdžan se razvio u pouzdanog i strateški značajnog partnera za mnoge
države. Treba posebno imati u vidu da Azerbejdžan nije samo mjesto trgovine
Istoka i Zapada, već i mjesto đe mnogi narodi kroz multikulturu i suživot se
spajaju i dijele iste vrijednosti. Međunarodna zajednica u Azerbejdžanu vidi
velikog prijatelja i pouzdanog partnera koji je svojim primjerom pokazuje kako
se gradi i ime i država u svijetu. Pod vođstvom predsjednika Ilhama Alijeva, koji je ostao vjeran
političkom kursu nacionalnog lidera i svoga oca Hejdara Alijeva, Azerbejdžan je
postao država dinamičnog razvoja sa brojnim investicionim i razvojnim
projektima. Zahvaljujući političkim i ekonomskim reformama koje je šef države
uspešno nastavio da sprovodi, kao i aktivnoj spoljnoj politici, Republika
Azerbejdžan se pretvara u vodeću državu u regionu.
DOSTIGNUĆA AZERBJDŽANA
KROZ ISTORIJU
Malo je poznato da je Azerbejdžan dao neka od najvećih imena
svjetske nauke čijim dostignućima je svijet dosegao vrhunac tehnoligija (Kerim
Kerimov general čijom su zaslugom razvijeni izuzetni kosmički programi, Lofti
Zade je bio najpoznatiji po tome što je predložio fuzzi matematiku koja se
sastojala od ovih pojmova povezanih fuzzi : fuzzi skupova, fuzzi logika, fuzzi algoritama, fuzzi semantike, fuzzi
jezika, fuzzi control, fuzzi
sistemi, fuzzi vjerovatnoće, fuzzi
događaji, i fuzzi informacije. Azad
Mirzadžanzade je radio u oblasti mehanike i naftnih i gasnih polja,u sklopu
naftne industrije. Po prvi put, gasni kondenzat i ne-Nevton su stvorili
teorijske osnove naftnih polja i proizveli osnovnu diferencijalnu jednačinu za
filtraciju gasnih kondenzatnih sistema. Osnivač je Ne-Njutnovih sistema u
naftnoj i gasnoj industriji. Prvi put je
pokazano da je razlika u pritisku potrebnom za pokretanje plinskih i gasnih kondenzatnih
polja veoma važan parametar, a ovaj fundamentalni rezultatbse široko koristi u
proračunu slojeva. To je stvorilo teorijsku i praktičnuosnovu za ekstrakciju
takvih ulja, što ukazuje na postojanje elastično-viskoznih svojstava u mnogim
uljima.) Na teritoriji Azerbejdžana, takođe, nalazi se najstariji arheološki i
paleontološki materijal, koji nesumnjivo potvrđuje da su na tim prostorima
ljudi živjeli još prije 1,7–1,8 miliona godina. Neprojcjenjivo kulturno
nasleđe Azerbejdžana čuva se u 150 muzeja i galerija u republici. Među njima su
Muzej istorije Azerbejdžana, Državni muzej, Palata Širvanšah, Muzej umetnosti,
Muzej tepiha i dekorativne primenjene umetnosti, Muzej azerbejdžanske
književnosti. Postoji 4.650 javnih biblioteka, nekoliko stotina domova kulture,
25 državnih pozorišta, filharmonija, Muzička akademija, Akademija umjetnosti i
u mnoge druge obrazovne ustanove i ustanove kulture.
Za nas u Crnoj Gori, prijateljski nam Azerbejdžan je simbol
patriostke borbe postojanja i opstanka na ljutom kamenu. Azerbejdžan i Crna
Gora uvjek su u srcu i na srcu. Azerbejdžan je kao i Crna Gora nastajo
zahvaljujući generacijama koje su ovim starim državama vidjeli luču slobode
koja se zove nezavisnost. Na njihovom putu bile su brojne prepreke, izazovi,
borbe ali uvjek i odlučnost da se na tom teškom putu istraje i uspije. I
Azerbejdžan i Crna Gora dali su brojne vladare, slikare, pisce, umjetnike,
naučnike, istoričare i druge po kojima se prepoznajemo i u Evropi i u svijetu.
0 Komentara