Nik Gašaj, politikolog                                                                                                                             

Budućnost Zapadnog Balkana, a time i Crne Gore jeste u integraciji u Evropsku uniju, a ne u stvaranju neke male“Balkanske unije“, poput inicijative „Otvoreni Balkan“. Stoga, u saznanju sam da je „Otvoreni Balkan“ opasan projekat za skretanje Crne Gore s evrposkog puta, projektovala ga je jedna velika država sa istoka, a izvođač radova je jedan veliki politički igrač u regionu. A ta velika država sa istoka je protiv evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. U stvari, ona teži njihovoj destabilizaciji zbog svojih globalnih političkih ciljeva i interesa. S tim u vezi, velika je politička i moralna odgovornost naših političara da Crna Gora ne upadne u tu opasnu političku zamku.

Aktuelna inicjativa“Otvoreni Balkan“ se odnosi na Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju“, i to predstavlja politički eksperiment, jer razvoj integracija na Balkanu podrazumjeva uključivanje svih šest zemalja Zapadnog Balkana, tj, i Crne Gore, Kosova i BiH, bez toga inicijativa je bacanje prašinu u oči i kao takva unaprijed je osuđena na neuspjeh. Međutim, ne postoji objektivna mogućnost da toj inicijativi pristupe Kosovo i Bosna i Hercegovina. Smatram da ni Crna Gora ne treba da  pristupi toj inicijativi, jer se radi o opasnom projektu. Naime, to bi  usporavalo ili skrenulo Crnu Goru sa puta ka članstvu u EU. Stoga, u Crnoj Gori, politička opozicija, inlektualci, civilno društvo i šira stručna i naučna javnost su protiv učlanjenja naše države u toj inicijativi. Takođe, ni politička opozicija u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji ne podržavaju inicijativu „Otvoreni Balkan“,stoga čim politička opozicija dolaze na vlast, sigurno je da i Albanija i Sjeverna Makedojija će izaći iz te opasne inicijative.

Pokretači inicijative ukazuju da će „Otvoreni Balkan“ omogućiti građanima da pređu granice uz ličnu kartu, i da će se time omogućiti slobodan protok roba, kapitala, Ljudi i usluga i stvaranje tržište rada. Zatim ukazuju da će to smanjiti milionske gubitke i dugo čekanje kamiona na granicama.

S tim u vezi se nameće pitanje šta to znači u stvarnosti, kad je poznato da su zemlje Zapadnog Balkana male i zaostale, tj. da imaju: relativnu nisku proizvodnju, ogromnu nezaposlenost, ograničeno tržište, veći uvoz od izvoza, permanentno trgovinski deficit.

Dalje, o kakvom tržištu se radi, o kakvom kapitalu i razvojnoj industriji i savremenoj tehnologiji se radi, kada iz tih zemalja bježe i njihovi vlastiti građani. Na osnovu kojih saznanja konstatuju da će se smanjiti milionski gubici, da li o „Otvorenom Balkanu“ postoji neka naučna studija; da li njihova konstatacija da neće biti dugog čekanja kamiona na granicama podrazumjeva brzi prelaz bez validne, odnosno površne kontrole na granicama. Ako je to tako, onda će to u vrijeme migrantske krize pospješiti krijumčarenje ljudi, šverc cigareta, droge i kriminalne aktivnosti, itd.

Što se tiče Crne Gore, mislim da nema racionalnih razloga za pristupanje takvoj inicijativi. Naime, koliko mi je poznato, Crna Gora nema nikakvih trgovinskih i drugih barijera prema drugim državama; a kao članica CEFTA nema otvorenih pitanja ni sa jednom zemljom regiona i da je već otvorila svoje granice,  da je ispunila sve preporuke Berlinske inicijative i da građani već putuju koristeći kao dokument ličnu kartu u države regiona osim u Hrvatsku;  da ta inicijativa ne nudi ništa novo što Crna Gora nije uradila i da eventualno priključenje toj inicijativi, s pravom ukazuje nekadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, predstavljalo samo trošenje energije na nešto što je Crna Gora već uradila. Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović navodi:“Otvoreni Balkan“ ne može biti dobar za Crnu Goru, to nije ekonomski projekat već politička igra. Ovo nije priča o poboljšanju trgovine, već se nudi politička inicijativa koja podrazumjeva da se određene zemlje regije prepoznaju kao lideri u integracijama. Dakle, ovo je politička inicijativa koja ide na ruku Srbiji i Albaniji“. „Srpski svet“ i albanski projekat našli su najmanji zajednički sadržalac i formirali političku inicijativu, koju nastoje da predstave kao ekonomsku. Crna Gora nema i ne može imati korist od takve inicijative“. Đurović dalje dodaje:“ Da su naša preduzeća mnogo manje otporna na jaku konkurenciju te da bi veliki trgoviski lanci ugrozili naše male privrednike, a samim tim i privredu Crne Gore“. Ovo je upozorenje dokazane i istaknute ekspertkinje ekonomskih nauka.

Inicijativa „Otvoreni Balkan“ je opstrukcija odnosno predstavlja miniranje Berlinskog procesa, iako se zna da Njemačka kao vodeća država u Evropskoj uniji prihvata samo Belinski proces, tj. ne prihvata inicijativu „Otvoreni Balkan“. A Njemačka ima značajan uticaj u integracijama zemalja Zapadnog Balkana u EU, a samim tim i Crne Gore. Dakle,  „Otvoreni Balkan“ je antievropska inicijativa. Naime, to je prva regionalna inicijativa koja je podijelila region, i kao takva nanijela je veliku političku štetu. Kad je riječ o „Otvorenom Balkanu“, reagovala je i poslanica Evropske partije zelenih u Evropskom parlamentu, Viola Fon Kramon, koja je ocijenila da je „“Otvoreni Balkan“ opasna inicijativa, te da predstavlja“pokušaj da se uspostavi paralelna struktura za regionalnu saradnju koja nije uključena i nije zasnovana na normama ili standardima Evropske unije“.

Poznato je da je 2014. godine Savezna Vlada Njemačke, na čelu sa kancelarkom Angelom Mekel, zajedno sa zemljama regiona i ostalim partnerima, pokrenula inicijativu Berlinski proces kako bi promovisala regionalnu saradnju i time ubrzala približivanje šest država Zapadnog Balkana evropskoj uniji. Od tada lideri zemalja EU i zemalja Zapadnog Balkana se u okviru Berlinskog procesa sastaju jednom godišnje. Na dosadašnjim samitima Berlinskog procesa zabilježeni su značajni pozitivni rezultati. Ovom prilikom fokusiraću se samo na neke od aktivnosti. Na samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. zemlje Zapadnog  Balkana potpisale su deklaraciju o zajedničkom tržištu i zeljenoj agendi. Takođe, lideri Zapadnog Balkana na tom sastanku u Sofiji usvojili su jedinstveni Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište. Kako je precizirano, plan obuhvata regionalnu trgovinsku oblast, koja se zasniva na četiri slobode i druge oblasti digitalizacije, inovacija, investicicija i razvoja industrije. Ovaj istorijski projekt o zajedničkom tržištu za Zapadni Balkan, kako bi se oslobodio ekonomski potencijal regiona i taj prostor učinio sposobnim za pridruživanje Evropskoj uniji, odnosi se, kao što je to slučaj i s Evropskom unijom, na četiri temeljne slobode. Slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala i to bi trebalo biti postignuto do 2024. Učesnici sastanka su se složili da ovakva saradnja doprinosi većoj atraktivnosti i konkurentnosti regiona, kao i približavanju tržišta Evropske unije(EU). Takođe, na samitima u okviru Belinskog procesa usvojene su mnoge inicijative, poput regionalnog sporazuma za putovanje sa ličnom kartom, proširenja zelenih koridora na Zapadnom Balkanu ka zemljama EU, kao i regionalnog zdravstvenog odgovora na pandemiju. Potpisan je i sporazum o potpunom ukidanju naknade za roming Zapadnom Balkanu. Transportna i energetska infrastruktura je proširena u poslednjih osam godina i povezana je sa koridorima EU, a Regionalna kancelarja za mlade(RYCO), koja godinama okuplja mlade ljude u regionu, pionirski je rezultat procesa.

I najnovije, u Berlinu je 3 novembra 2022. godine, održan Samit Zapadnog Balkana u kontekstu Berlinskog procesa, na kome su se ukupili šefovi država ili vlada Zapadnog Balkana: Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo, kao i  njihove kolege iz devet država EU i Velike Britanije, kako bi unapredili svoju regionalnu saradnju i agendu evropskih integracija.

Njemački kancelar Olaf Scholz na otvaranju Samita izjavio da su sve države Zapadnog Balkana dio slobodne i demokratske evrope i da je posao i Evropske unije(EU) i Zapadnog Balkana dio slobodne i demokratske Evrope i da je posao i Evropske unije(EU) i regiona da evropska budućnost, koja im je obećana, pretvore u stvarnost.

Scholz je istakao da je ovaj Samit prilika da se razgovara o mnogim izazovima sa kojima se Zapadni Balkan susreće. Izrazio je uvjerenje da Berlinski proces može ne samo da oslobodi potencijale regiona, već i da ubrza njegov put ka EU.

Njemački kancelar Olaf Scholz je poručio da je neophodan napredak u dijalogu Srbije i Kosova, naročito u svjetlu ruske agresije. On je na samitu u Berlinu ocjenio da aktuelna situacija zahtjeva hitno reagovanje zbog pretnji po bezbjednost i slobode usled agresije Rusije. Zbog toga je vrijeme da se prevaziđu unutrašnji konflikti. Tako, na primjer, proces normalizacije Srbije i Kosova mora napredovati, naglasio je Scholz. S tim u vezi nedavno u javnosti je izašla informacija takozvanog francusko-njemačkog predloga, koji bi trebao da otvori put ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Evropska unija je usvojila paket podrške za energetski sistem zemalja Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura pomoći, objavila je na Samitu predsjednica Evropske komije Urla fon der Lejen.

Zatim, premijeri šest zemalja Zapadnog Balkana potpisali i tri sporazume o Zajedničkom regionalnom tržištu koji olakšavaju slobodu kretanja i zapošljavanje širom regiona.Čime će se značajno poboljšati mobilnosti i saradnja u regionu. Potpisani sporazumi tiču se: (1) međusobnog priznavanja ličnih karata, što će olakšati putovanja i pojednostaviti administrativne procedure za ulazak, tranzit i kraći boravak između šest zemalja Zapadnog Balkana i omogućiti jednako postupanje prema svim građanima regiona;(2) međusobnog priznavanja akademskih diploma, što će omogućiti bolju mobilnost studenata i akademskog osoblja na Zapadnom Balkanu, skratiti period za donošenje odluka o priznavanju diploma i ukinuti postojeće naknade za podnošenje zahtjeva;(3) međusobnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija, što će olakšati kretanje profesionalaca širom regiona i omogućiti pružanje usluga doktora medicine, stomatologa i arhitekata na Zapadnom Balkanu.

Region je podržao i Deklaraciju o saradnji u oblasti energetske bezbjednosti, u kojoj su se lideri obavezali da će udvostručiti svoje napore za sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, usklađene sa EU Zelenim dogovorom. Ova saradnja će doprinjeti većoj energetskoj diversifikaciji i čistijoj energiji, kao i ubrzanju reformi na nacionalnim energetskim tržištima kako bi se uskladili sa EU.

Mišljenja sam, da navedeni samit Berlinskog procesa obesmislo inicijativu „Otvorenog Balkana“ i da  sami zagovornici te ideje mogli su se uvjeriti, da je to uzaludan posao,odnosno  da je ona samo neki politički eksperiment bez šanse za uspjeh.

Može se konstatovati da je danas ključno političko pitanje za stabilnost regiona, potpuna normalizacija odnosa Srbije i Kosova, odnosno priznanje Kosova od strane Srbije kao samostalne i suverene države, kao što su to uradile 117 zemalja svijeta, uključujući i velike sile: SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Turska, itd. To je centralno pitanje, odnosno problem regionalne stabilnosti.

Međutim, saznanja iz političke prakse Srbije ukazuju da još nije prevaziđena politička ideologija devedesetih godina. Riječ je o istoj ideji i istom duhu, mada u potpuno drugačijem vremenu i geopolitičkim okolnostima. Dakle, radi se o iracionalnoj političkoj mitologiji i ideologiji, koja je uvijek bila pogubna za mir i stabilnost regiona. Stoga je neophodna diferencijacija mitološke i realne politike.

Najzad, može se konstatovati, da bez političke stabilizacije regiona nema ni uspješne ekonomske saradnje.Naprotiv, sve drugo predstavlja svjesnu političku obmanu, odnosno može se pretpostaviti da glavni pokretač inicijative, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, ima neku drugu skrivenu političku ambiciju koja bi eventualno mogla da podstiče destabilizaciju čitavog regiona.

Riječju, na osnovu navedenog, za Crnu Goru nije prihvatljiva inicijativa“Otvoreni Balkan“, jer to predstavlja  realizaciju opasnog projekta „Srpskog svijeta- Velike Srbije“, nego uobzir dolazi samo Berlinski proces i integracije u EU.