Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je najkraći rok za predsjedničke izbore interes "dvije male, još uvijek parlamentarne partije" i da je predsjednica Skupštine neodgovorno postupila kada se odlučila za 19. mart. Nije sigurna da će Ustavni sud biti funkcionalan do tada, jer nije sigurna da svima u parlamentarnoj većini odgovara da bude izabrano četvoro sudija, čak ni po cijenu blokade pregovora sa EU.

Uljarević ne očekuje iznenađenja u trci za predsjednika države i naglašava kako je "važnije pitanje izborne strategije odnosno sa koliko će kandidata ići koji politički blok".

Da li je datum predsjednickih izbora iznenađenje za Vas. Makar zbog toga sto nije ostavio ni minimum mogućnosti za istovremeno održavanje sa vanrednim parlamentarnim, što je prizivano iz parlamentarne većine?

ULJAREVIĆ: Djelimično jeste, a imajući u vidu da se radi o najkraćem mogućem roku za održanje predsjedničkih izbora od dana raspisivanja odnosno 60 dana, uz napomenu da je zakonski propisan taj raspon od minimalnih 60 do maksimalnih 90 dana.

S obzirom na to da se ni parlamentarni ne mogu održati za manje od 60 dana od dana raspisivanja, kao i da o ovom nije postojao inkluzivan politički dijalog, nesumnjiva je namjera da se predsjednički i parlamentarni izbori razdvoje od strane primarno dvije male, još uvijek, parlamentarne partije koje su praktično uzurpirale vlast, ali i da druge partije parlamentarne većine imaju strah od što skorijeg raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, iako se ranije, sa stanovišta efikasnosti i uštede, govorilo o njihovom objedinjavanju.

Konačno, mislim da nije odgovorno bilo raspisivanje ovih izbora u tako kratkom roku, koji ne samo da ne ostavlja mogućnost spajanja sa parlamentarnim, nego se u taj izborni proces svjesno ulazi bez garantovane zaštite biračkog prava jer se prva žalba može podnijeti odmah nakon samog raspisivanja izbora. Upravo to je, na ravni obezbjeđenja fer uslova, obavezivalo predsjednicu Skupštine da zapravo koristi maksimalan, a ne minimalan zakonski rok.

Može li se iz termina predsjedničkih izbora pročitati i sigurnost da će Ustavni sud biti brzo funkcionalan?

ULJAREVIĆ: Ne, jer su šanse da se taj proces adekvatno okonča još uvijek neizvjesne. Jasnija će slika biti nakon što Ustavni odbor izglasa listu kandidata. Ako ta lista ponovo bude izraz glasanja proste, a ne neke kvalifikovane većine u tom odboru, kao što je to bio slučaj prilikom posljednjeg glasanja, smanjuju se i šanse da se Ustavni sud kompletira.

Naglašenu odgovornost u tom dijelu ima trenutna parlamentarna većina, a nisam sigurna da je tamo svima interes da zaista izglasa četvoro sudija Ustavnog suda, čak i po cijenu da uđemo u potpunu blokadu pregovora sa EU.

Da li je moguće iskočiti iz matrice: suverenistički-prosrpski predsjednički kandidat i promijeniti paradigmu pretendenata na funkciju Predsjednika CG po modelu: prozapadni-proruski/srpski kandidat?

ULJAREVIĆ: Prvo, vjerujem da je ne samo moguće nego i neophodno da prozapadni kandidat bude istovremeno osoba u kojoj se stiče i snažno zagovaranje pozicioniranja Crna Gore ka EU i drugim zapadnim partnerima, ali i rezistencija kako prema malignim uticajima sa strane, tako i prema kleptokratskom pristupu u unutrašnjoj vladavini.

Drugo, na žalost, nema sumnje da će se jedna od ključnih determinanti ovih predsjedničkih izbora prelamati na identitetskoj ravni, što je opet posljedica nekih regresija u političkom zrijevanju, ali i mogućih priprema za druge kampanje, poput one za popis.

Očekujete li u trci poznata lica ili kandidate iznenađenja?

ULJAREVIĆ: Crna Gora je mala pa teško da u njoj možemo doživjeti iznenađenja u dijelu ključnih aktera na ovim izborima, bilo da su oni već pozicionirani kao lideri određenih političkih subjekata ili su prepoznati kroz druge sfere svog društveno-političkog trajanja. Po mom sudu, ovdje će biti važnije pitanje izborne strategije odnosno sa koliko će kandidata ići koji politički blok.  izvor; antena M