VIII Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO
Međunarodna Manifestacija kamernih dramskih
ostvarenja - MAKADO koja je za relativno
kratko vrijeme stekla veliku popularnost i pobudila pažnju kako publike, tako i
stručne javnosti zbog svoje originalne koncepcije koja se
bazira na kamernim ostvarenjima nezavisnih i slobodnih scena i kvalitetne
selekcije predstava ove godine biće održana od 6. do 13.februara u organizaciji KIC-a “Budo Tomović”.
U takmičarskom dijelu
osme u nizu manifestacije učestvuje sedam pozorišnih komada iz Crne Gore i
regiona i to: “Ispovijesti”, “Naši dani”, “Mala čuda”, “Noć u kući
gospodina Kolaka”, “Neodustajanje”,
“Golf 4” i “Prekvalifikacija”, a u čast nagrađenih posljednje večeri
manifestacije biće izveden antikabare “Džentlmen”. Nagrada “Sat kula”
će se dodjeljivati za najbolju
predstavu, najbolju mušku, odnosno žensku ulogu, ali i za bravuru.
Manifestacija
će početi sa novom predstavom “Ispovijesti“,
autora Slavka Kalezića, koju KIC “Budo Tomović” realizuje u koprodukciji sa
NVO Crnogorska fabrika umjetnosti - Danilovgrad. Premijerno izvođenje predstave
koja je inspirisana romanom Ežena Joneska “Usamljenik” biće organzovano u ponedjeljak, 6.februara, na velikoj sceni
KIC-a, u 20 sati.
Riječ je o predstavi koja se bavi smislom
egzistencije savremenog čovjeka koji je pritisnut poteškoćama poput otuđenosti,
nemogućnosti međuljudske komunikacije i depresije, ali i ugrožen društvenim
katastrofama i socijalnim nejednakostima. Vrijeme u kojem živimo nameće
poremećeni sistem vrijednosti i konstantna borba je neminovna. Glumica Vanja Jovićević
i glumac Slavko
Kalezić su stvorili pozorišni svijet koji će se,
zasigurno, ticati svakog pojedinca koji se nađe u gledalištu.
Monodrama
“Naši dani” čiji kompletan autor je
glumac i pozorišni reditelj iz Beograda Radoslav
Milenković biće odigrana drugog dana manifestacije, tačnije u utorak, 7.februara, u sali Dodest, od 20
sati.
Tekst predstave nastao je dramatizacijom satiričnih
pjesama Vladislava Petkovića Disa (Naši dani i Himna) i najznačajnijih
pripovjedaka Radoja Domanovića, (Stradija, Danga i Mrtvo more) koji je oštro,
kritički bespoštedno i duhovito slikao vlast svoga vremena, ogrezlu u korupciji
i nasilju. Kroz imaginarno putovanje koje glavni lik preduzima u naporu da se,
nakon dugogodišnjeg izgnanstva, vrati u svoju otadžbinu, on se susrijeće sa
predstavnicima vlasti i postaje učesnik i svjedok rasula i propasti svih
segmenata društva. Najdramatičniju promjenu glavni junak doživljava kada se u
preispitivanju nacionalnih mitova suočava sa razarajućom istinom koja poništava
idealizovanu (i mitomansku) sliku zemlje njegovih predaka.
Autorski
projekat Sanje
Milardović “Mala
čuda” čiji koproducenti su Teatar Exit i Umjetnička organizacija Teatrum
iz Zagreba publika će moći pogledati u srijedu,
8.februara, u sali Dodest, od 20 sati.
Tragikomična monodrama fragmentirano prati
sadašnjost i prošlost spisateljice Ane u kombinaciji sa nadrealnom i apsurdnom
pričom izgrađenom oko Flore, glavnog lika njenog romana. Dakle, ovo je priča o
ženi u tridesetima. Ana je nenadano i naglo izgubila blisku osobu, a potom se
svojim izborom potpuno izolovala od vanjskog svijeta i fokusirala na proces
pisanja kako bi preživjela. Njen oporavak se postepeno pretvara u
nepredvidljivo i bizarno putovanje pri kojem će pišući o Flori, neizmjerno
mnogo naučiti o sebi.
Pozorišna predstava "Noć u kući gospodina Kolaka" rađena
prema tekstu Vladimira Đorđevića u kojoj uloge tumače Vladimir Kerkez, Boda Ninković
i Irfan Mensur, koji je i reditelj
komada obilježiće nastavak manifestacije. Komad čiji koproducenti su Kulturni
centar Inđija, Centar za kulturu Stara Pazova i produkcijska kuća “Jugoart” iz
Beograda biće izveden u četvrtak,
9.februara, u sali Dodest, od 20 sati.
Pisac Vladimir Đurđević je o predstavi,
između ostalog, rekao: “Noć u kući gospodina Kolaka“ je komad o tri antiheroja
posle kog muškarcima nije udobno, a ženama je sve jasno. Da li u vremenu terora
ljepote i mladosti i trijumfa forme nad suštinom, laži nad istinom i prava nad
pravdom, u vremenu seksa bez ljubavi i pozorišta bez pisca i glumaca, u vremenu
u kom se stvari digitalizuju, racionalizuju i banalizuju, da li u tom vremenu,
muškarac starog kova, analogni neki tip, može pronaći smisao? Prevedeno na
jezik ovog vremena: Da li muškarci danas imaju upotrebnu vrijednost? U sećanje
na mog prijatelja Petra Kolaka (1977-2017)”.
Dio manifestacije biće i nesvakidašnja,
intrigantna i neobična monodrama “Neodustajanje”
čiji tekst, režiju i izvođenje potpisuje glumica Marija Medenica.
Ovo je priča o glumici koja se u momentu dodjele
nagrade suočava sa dilemom da li treba da prihvati priznanje ili da se konačno
obračuna sa sistemom protiv kog se borila tokom svoje karijere. U trenutku
ceremonije iznova proživljava sve profesionalne i životne situacije koje su
prethodile ovom trijumfu. Zapravo, ovo je priča o ženi u savremenom svijetu i
izazovima koje sobom nose ambicija, partnerstvo, majčinstvo, a najviše
sopstvene nesigurnosti i strahovi. Izvođenje je zakazano
za petak, 10.februar, u sali Dodest, od
20 sati.
Na repertoaru će
11.februara biti i komad “Golf 4” o četiri žene koje neobavezno
druženje na golf terenu navede na puteve ispovijesti, otkrivanja tajni, ali i
finalnog prikupljanja solidarnosti. U predstavi koja je nastala po tekstu
Norma Fostera igraju Marija Đurić,
Jelena
Đukić, Maja Stojanović i Marija Maša Labudović.
“Golf 4” otvara vrata jednog nezrelog
prijateljstva gdje svojim komičnim sadržajem izaziva publiku na smijeh.
Nezavisna produkcija daje slobodu na izbor svega onoga što čini jedan proces i
predstavu. U to ime možemo birati uloge koje volimo, nešto na čemu više želimo
da poradimo, uloge koje pripadaju našem senzibilitetu, a s druge strane imate
slobodu na izbor glumačke podjele… Ovakve produkcije su se pokazale kao jako
uspješne jer su uvijek sastavljane od glumaca koji ulaze u projekat svojom
voljom i izborom” rekla je o predstavi glumica Marija Đurić.
Autobiografska priča
glumice Vanje Radošević, kabare “Prekvalifikacija” koji govori na jedan
satiričan, komičan i atraktivan način o vremenu u kome živimo i o tome šta
sve moramo da radimo da bi preživjeli i opstali planiran je za nedjelju, 12.februar.
Šta nam država nudi kao opciju? Prekvalifikaciju!
Da li jedna glumica, prvakinja pozorišta može da bude prodavac garderobe, da li
time oduzima sebi dostojanstvo ili dokazuje kako danas granica između
umjetnika, prodavca, majstora, kuvarice više ne postoji jer svi smo ljudi koji
se bore za opstanak? Da li se ipak gube godine koje jedan umjetnik može da
posveti kreativnosti, da li gubi pozorište kada se duša glumaca urušava surovim
realizmom? Da li zaista pozorište služi da se nasmijemo onome što ne možemo da
promijenimo i da odemo kući nakon toga osjećajući kao da smo sve promijenili?
Poetsko - muzički
performans ANTIKABARE "Džentlmen"
čiji koproducenti su Kulturno - informativni centar „Budo Tomović“ i Kulturni
centar Bar biće izveden posljednje večeri manifestacije, tačnije 13.februara u čast nagrađenih. Režiju i
poeziju potpisuje pisac i dramaturg Obrad
Nenezić, uloga je povjerena glumcu Jovanu
Daboviću, a kompozitor i izvođač je Slobodanka
Bobana Dabović Đurić.
“Riječ je o posebnoj i rijetko viđenoj formi koja
je naišla na veoma pozitivne reakcije publike. Sjajan spoj muzike, recitacije i
poezije upotpunjen zvucima klavira dominantno ostavlja utisak autentične i
nesvakidašnje scenske forme i pozorišnog izraza koji nikog ne ostavlja
ravnodušnim. Muzičko-poetski performans “Džentlmen” se obraća jednoj,
imaginarnoj ženi, koja je njegov “Crno-bijeli svijet”, “Neizdrž”, “Gospod, ali
ne i Bog”… Njegov “Centar svijeta”, ali ne samo kao žena, već personifikacija
života, sa svim njegovim vrlinama i manama, izazovima i nedaćama, radostima i
ljepotama… Odnosno, “Džentlmen” će nam interpretirati i ispjevati čitavu
“Istoriju njihove bolesti” u kojoj je ljubav uzrok i posljedica za sve motive
od kojih se živi i od kojih se, napokon, i umire” rekao je o predstavi autor Obrad
Nenezić.
U okviru pratećeg programa manifestacije 6.februara u 18 sati biće organizovano otvaranje izložbe Slavojke Marojević pod nazivom “Crnogorska pozorišna povijest”.
0 Komentara