Društvo

Mateuš Moravjecki: Moramo učiniti sve da se ova najveća geopolitička mora 21.vijeka završi

Feb 27, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Premijer Republike Poljske. Član tima koji je pregovarao o uslovima pod kojima je Poljska ušla u EU. Diplomirao je istoriju na Univerzitetu u Vroclavu i poslovnu administraciju na Univerzitetu nauke i tehnologije u Vroclavu i Central Connecticut State University.

5 lekcija nakon godinu dana rata

Moramo učiniti sve da se ova najveća geopolitička noćna mora 21. vijeka konačno završi.

Prije tačno godinu dana, 24. februara 2022., Rusija je započela svoj vojni napad na Ukrajinu, srušivši poredak uspostavljen nakon Hladnog rata. Sigurnost i prosperitet postignuti naporima čitavih generacija Evropljana bili su na ivici propasti. Rusija je krenula u svoje imperijalno osvajanje sa jednim ciljem na umu: rekonstruisati bivšu sovjetsku sferu uticaja bez obzira na cijenu i žrtve. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da zaustavimo tu najstrašniju geopolitičku noćnu moru 21. vijeka.

Kakvo je stanje? Videli smo dvanaest meseci nečuvene okrutnosti Rusije. Mjeseci su mjereni redovnim bombardovanjem škola, bolnica i civilnih zgrada. Ne računaju se po danima, već po broju žrtava. Rusi nisu štedjeli nikoga, ubijajući muškarce, žene, starce i djecu. Djela genocida u Buči, Irpinu i drugim gradovima pružaju jezive dokaze da je Rusija počinila najstrašnije zločine. Masovne grobnice, mučilišta, silovanja i otmice – ovo je pravo lice ruske agresije.

Ali to je bila i godina velikog herojstva ukrajinskog naroda na čelu sa Volodimirom Zelenskim, nacije koja se suprotstavila ruskom carstvu zla. Godina vjere, upornosti i odlučnosti. Ukrajina se bori ne samo za svoj suverenitet, već i za bezbjednost cijelog kontinenta.

Kako da zaustavimo ovaj rat? Prošla godina nas je naučila mnogim važnim lekcijama koje zapadne zemlje trebaju uzeti k srcu ako zaista žele živjeti u miru i sigurnosti.

Lekcija 1. Rat se tiče svih nas

Moramo početi tako što ćemo se riješiti lažne slike o ruskoj invaziji. Ovo nije lokalni sukob. Rusija pokušava da zapali Evropu. Njegov cilj je destabilizacija cjelokupnog globalnog ekonomskog poretka.

Agresija na Ukrajinu dio je plana koji je skovan davno i koji Putin sprovodi najmanje deceniju. Još 2008. godine, tokom ruske invazije na Gruziju, predsjednik Leh Kačinjski je dao ovo upozorenje: „Savršeno znamo da je danas Gruzija u pitanju, sutra može biti Ukrajina, preksjutra  baltičke države, a onda možda moja vlastita zemlja, Poljska”. Ove riječi su se obistinile prije nego što je Evropa očekivala. Šest godina kasnije, 2014. godine, Rusija je anektirala Krim. Danas smo svi svjedoci opsežnog vojnog napada na Ukrajinu. Šta će biti budućnost ako ne zaustavimo rusku ratnu mašinu?

Sa udaljenosti od stotine kilometara ne čuje se zvuk eksplodirajućih granata, sirene za vazdušni napad ili plač roditelja koji su upravo izgubili svoje voljeno dijete u bombardovanju. Ali udaljenost od Kijeva ne smije se koristiti za smirivanje naše savjesti. Ponekad se bojim da je Zapad zaista naseljen mnogima kojima je ručak u omiljenom kafiću ili gledanje Netflix serije važniji od života i smrti hiljada Ukrajinaca. Svi vidimo kako se rat dešava. Niko neće moći da tvrdi da nije znao za genocid u Buči. Svi gledamo zločine koje čini ruska vojska. Zbog toga ne smijemo biti ravnodušni. Ruski imperijalni planovi prevazilaze Ukrajinu. Ovaj rat se tiče svih nas.

Lekcija 2. Rusija podstiče globalnu ekonomsku krizu

Rat u Ukrajini samo je jedan od frontova na kojima se vodi bitka za budućnost Evrope. Rusija takođe napada našu civilizaciju u oblastima sajber prostora, informacija i ekonomije. Carl von Clausewitz je jednom rekao da je rat nastavak politike drugim sredstvima. Očigledno je Vladimir Putin veoma dobro razumio tu čuvenu izreku. Moskva prilagođava tehnike agresije protivniku sa kojim se suočava. Putin ne može vojno osvojiti Evropu prije nego što uništi njenu ekonomiju.

Energetska kriza i globalna inflacija s kojima se svi borimo imaju svoje porijeklo u ruskoj imperijalnoj agresiji. Preteča invazije na Ukrajinu bila je gasna politika Kremlja u julu i avgustu 2021. U to vrijme, Putinova ucjena gasom dovela je do povećanja cijena gasa na evropskim tržištima. Ovo je bio samo početak.

Rusija se nadala da će paraliza energetskog sektora oslabiti evropske zemlje i uvjeriti ih da se drže daleko od rata u Ukrajini. Od samog početka, strategija primijenjena protiv Zapada bila je eskalacija krize. Ruska vojna aktivnost jedan je od glavnih razloga rasta globalnih cijena. Svi skupo plaćamo odluke donijete u Kremlju. Vrijeme je da shvatimo da globalnu ekonomsku krizu podstiče Rusija.

Lekcija 3. Deputinizacija je preduslov za evropski suverenitet

Već nekoliko godina, slabost Zapada je snaga Rusije. zaisnost o ruskim ugljovodonicima, sumnjivi poslovi sa ruskim oligarsima i krajnje neshvatljivi ustupci koje je Evropa napravila, uključujući i one u vezi sa izgradnjom gasovoda Sjeverni tok 2 – sve to daje sliku patoloških odnosa između Zapada i Rusije. Mnoge evropske vlade vjerovale su da mogu sklopiti sasvim normalne ugovore s Moskvom. U stvari, ispostavilo se da su ugovori bili paktovi sa đavolom gdje je u pitanju bila evropska duša.

Zbog toga je povratak na „uobičajen posao“ nemoguć. Ne može se normalizovati odnos sa kriminalnim režimom. Krajnje je vrijeme da Evropa postane nezavisna od Rusije, posebno u energetskom sektoru. Poljska je dugo naglašavala potrebu za diversifikacijom zaliha nafte i gasa. Novi izvori ovih proizvoda otvaraju nove mogućnosti. Deputinizacija, odnosno prekid odnosa sa diktatorskom mašinom nasilja koju je stvorio Putin, je sine qua non za evropski suverenitet

Lekcija 4. Solidarnost je jača od straha

Rat je već promijenio Evropu. Napadajući Ukrajinu, Rusija se nadala da se Zapad neće probuditi iz geopolitičkog sna u koji je zapao prije mnogo godina kada je naivno vjerovao u mit o „kraju istorije“. Rusija je pogrešno izračunala. Želio nas je podijeliti, ali postali smo ujedinjeniji nego ikada prije.

Kao i kod svakog drugog totalitarnog režima, najmoćnije oružje Kremlja je strah. Moramo se solidarno suprotstaviti ruskim prijetnjama i ucjenama. Pomoć Ukrajini već stiže iz svih krajeva svijeta u obliku hrane, zaliha i oružja. Ono što mi dajemo Ukrajini je nada i šansa za pobjedu.

Odobrenje Njemačke da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu – odobrenje koje je Poljska tražila – ovdje je od velike važnosti. Već znamo da će vozila njemačke proizvodnje biti u pratnji američkih tenkova Abrams. Na kraju su hladne kalkulacije ostavljene po strani u korist evroatlantskog raison d’etat. NATO je dokazao da osim što je najmoćniji vojni savez na svijetu, on je i istinski ujedinjen. Zajedno ćemo pobediti zlo. Solidarnost je jača od straha.

Lekcija 5. Obnovite Ukrajinu i ojačajte Evropu

Pobjeda u borbi protiv Rusije bliža je ne samo zahvaljujući uspjesima ukrajinske vojske, već i zbog toga što je ruski medvjed oslabljen sankcijama. To dugujemo Zapadu, koji je formirao snažan savez za slobodu. Međutim, poraz Rusije u sadašnjoj borbi nije dovoljan. Da bismo dobili rat, moramo izgraditi potpuno novu sigurnosnu strukturu i politički i ekonomski.

Šta će biti gradivni blokovi našeg zajedničkog evropskog doma? Sigurnost je plod jedinstva utemeljenog na zajedničkim vrijednostima i interesima i konsolidovanog snažnim ekonomskim i društvenim vezama. Nećemo izaći iz ekonomske krize uz vatru rata na pragu Evrope.

Pred nama su dva scenarija budućnosti Evrope. Ili će Ukrajina pobijediti i na kontinentu će biti  mir, ili je pobjednik Rusija i Putinov imperijalizam će se slobodno širiti. Ako Ukrajina želi da izađe kao pobjednik, moramo početi razmišljati o promjeni paradigme u evropskoj politici čak i danas. Ideja zajednice sigurnosti i mira sada je jedini mogući model razvoja.

Tačno godinu dana nakon izbijanja rata, imamo jedan zajednički cilj kojem treba da sledimo u solidarnosti: obnoviti Ukrajinu i ojačati Evropu.

Mateuš Moravjecki

Tekst je objavljen u saradnji sa poljskim mjesečnikom “Wszystko co Najważniejsze/Sve što je najvažnije” u sklopu istorijskog projekta Instituta nacionalnog sjećanja i Poljske nacionalne fondacije.