Uloga Investiciono-razvojnog fonda će u narednom periodu biti značajno veća, u pripremi je set posebnih kreditnih linija, kojima ćemo pokušati da omoguće smanjenje negativnih posljedica na ekonomiju Crne Gore od uticaja pandemije, kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda dr Zoran Vukčević.

Sigurno je, objašnjava on, da će turizam imati najveće posljedice i tom sektoru treba obezbijediti posebne mjere.

"Takođe, obezbijedili smo posebne kreditne linije za pomoć poljoprivredi, koje će omogućiti likvidnost ovoj ciljnoj grupi. IRF priprema poseban paket mjera, kojima će se obezbijediti da se smanji negativan uticaj pandemije i da se kako-tako turistički kapaciteti održe i pripreme za sljedeće godine", pojašnjava on.

Tu su, kako ističe, prije svega, kreditne linije koje su u toku, ali i one za obrtna sredstva koje daju i mogućnosti za isplatu ličnih dohodaka.

"Nudimo kreditna sredstva za završetak postojećih investicija, ali i za nova ulaganja. Dakle, biće obezbijeđene nove kreditne linije za završetak započetih investicija u turizmu, kao i one za nove. Takođe će biti kreditne linije za obrtna sredstva koja će se moći koristiti i za isplatu plata za one hotelijere koji ne budu u prilici da ostvaruju prihode", pojašnjava Vukčević.

Turizam, kaže on, može da računa i na kreditne linije za renoviranje, rekontrukciju...

"Bez obzira na ukupnu situaciju moramo biti svjesni činjenice da preživimo ovu godinu, ali takođe moramo biti i hrabri da krenemo u završetak postojećih, ali i novih investicija u turizmu", savjetuje predsjednik Odbora direktora IRF-a.

Biće, najavljuje on, kreditnih linija i za proizvodnju, poljoprivredu, usluge, a posebno za razvoj preduzetništva.

"Takođe, sa našim kreditnim linijama uticaćemo na diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti jer nam je to od strateške vaznosti", kaže Vukčević i dodaje da će kamate biti veoma povoljne.

IRF ulaže veliki napor da obezbijedi sredstva od međunarodnih finansijskih institucija.

"Cilj je da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća, a nastavljamo saradnju sa dosadašnjim međunarodnim partnerima od kojih nabavljamo sredstva za rad", kaže Vukčević.

Likvidnost i pritisak

Od proglašenja pandemije, u okviru mjera kojesu bile usmjerene na zatvaranje privrednih subjekata, najveći problem sa kojim su se preduzeća suočila je likvidnost - prije svega za isplatu plata.

"Investiciono-razvojni fond je donio odluku o novoj kreditnoj liniji kojom je prije svega bila obezbijeđena isplata plata. Ta kreditna linija predstavlja dopunu postojećih linija, kojima nije bila predviđena isplata zarada. U čitavom ovom periodu, najvećim dijelom smo isplaćivali kredite koji su namijenjeni za isplatu zarada i zakupa i na taj način smo omogućili da veliki broj naših malih preduzetnika/preduzeća -ugostitelji, zanatlije, taksisti… jednostavno prežive", objašnjava on.

Na sreću, kaže Vukčević, nije bilo potrebe da se koriste sredstva za likvidnost čija je namjena nabavka ljekova, medicinske opreme, kao i nabavka životnih namirnica i dezinfekcionih sredstava, osim u svega nekoliko slučajeva.

Vukčević kaže da je veliki pritisak na IRF, kao da banke ne postoje.

"IRF nije projektovan da finansira cijelu crnogorsku ekonomiju. Podsjećanja radi, IRF je prošle godine dao najviše kredita od kada je osnovan - 516 kredita u ukupnom iznosu preko 240 miliona eura. Izmjene i dopune srednjoročnog plana IRF-a odnose se na dio kreditiranja usljed novonastale situacije izazvane pandemijom korona virusa", pojašnjava predsjednik Odbora direktora IRF-a.

Odobreno preko 400 kredita vrijednosti 59,5 miliona

"Od 25. marta do 25. juna IRF je primio preko 1.000 zahtjeva za kredit, Odobreno je preko 400 kredita u ukupnom iznosu 59,5 miliona eura, a 385 zahtjeva je u procedure", objašnjava Vukčević.

On dodaje da je uz istom periodu odobreno 836 moratorijuma u ukupnom iznosu od 160,7 miliiona.