Predsjednik Vlade DuŠko Marković kazao je da je politika turizima jedna od najuspješnih koju je ova Vlada sprovela, zato će kako je rekao, Vlada do 2021. godine, obezbijedi za turizam 200 miliona eura podrške. 

Predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS) Branimir Gvozdenović pitao je Markovića koje će aktivnosti Vlada predložiti ili sprovesti "kako bi se obezbijedio kontinuitet dobrih rezultata u turizmu".

- Šta će konkretno podrazumijevati treći paket mjera koji Vlada najavljuje i mogu li se privrednici koji posluju u sektoru turizma i pratećim djelatnostima, nadati podršci koja će im pomoći nastavak otežanog poslovanja u novonastaloj situaciji - pitao je Gvozdenović.

Marković je odgovarajući na pitanje, kazao da će u trećem paketu mjera, Vlada obezbijediti gotovo 200 miliona eura za turizam i time kako je rekao, demonstirati volju da se kroz punu podršku bavi izazovima u turizmu, kako bi se crnogorska ekonomija vratila na put razvoja trasiran prije krize.

PV @DuskoMarkovicCG, #PremijerskiSat: Teret ovog teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo Država. Nedopustivo je što je u četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija IRF prema privredi veći od rasta kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! pic.twitter.com/wu4sTdugJB

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) July 22, 2020

-Samo kratkoročni set vrijedan 67,85 miliona do 2022. godine. Uključuje subvencionisanje kamatne stope kod IRF i komercijalnih banaka vrijedan 12 miliona, primjernu snižene stope PDV na godinu dana, ukupno 16 miliona eura, kreditnu liniju kod IRF sa kamatnom stopom, subvbencije za izdavaoce privatnog smještaja vrijedne tri miliona, te subvencije za turoperatore  - rekao je Marković.

Dugoročni set mjera, rekao je on, vrijedan je 131.7 miliona i bavi se završetkom postojeći investicija i izgradnjom novih.

- Dugoročni set predloženih mjera koji će se primjenjivati do 2024. godine vrijedan je 131,7 miliona eura i bavi se investicijama za početak postojećih projekata, rekonstrukciju  ili gradnju novih, diversifikaciju turističkih proizvoda i aviodostupnošću - rekao je Marković. 

-Ovo sui samo najznačajniji segmenti predlog. podrška vlade je snažno prisutva od početka, i instirucije mjesecima rade svoj posao. proces donošenja trtećeg seta mjera je bio duži ali je svakom dobronamjernom jasno da smo morali anliuirazi cjelolukupnu sitiaciju - rekao je Marković. 

Poslanik SDP-a Raško Konjević pitao je Markovića zašto su Vlada i vladajuća većina odbili zakonske prijedloge te stranke u vezi sa smanjenjem stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, leks specijalis o neobračunavanju kamata tokom moratorijuma, i zakon o obezbjeđivanju garantnih šema za finansiranje ugrožnih privrednih subjekata i djelatnosti tokom kovid krize.

Konjević je ukazao Markoviću da su slične zakone usvojle Srbija, Slovenija, Češka, Poljska, Velika Britanija, Austrija...

- Mi predlažemo da Vlada garantuje za fond od 200 miliona eura, uz kamatu do tri odsto, ročnost preko pet godina, grejs period od 12 mjeseci - rekao je Konjević i osvrnuo se na tvrdnje iz vladajuće koalicije da Crna Gora ima najbolji turistički paket u regionu. - A imamo najmanje turista, nešto tu nije logično - rekao je Konjević.

On je Markoviću uputio dodatno pitanje zbog čega su privatnoj bolnici Kodra za usluge liječenja građana iz budžeta platili 6 miliona eura, a takve usluge u javnim bolnicama koštaju tri puta manje. 

Premijer je kazao da je u finalnoj fazi treći ekonomski paket mjera i da je Konjević "nešto načuo". - Pripremili smo u najvećoj mjeri odgovor na sadašnji, nikada izazovniji ekonomski trenutak - rekao je Marković. Kazao je da ne treba ničija intervencija i posredovanje i naveo da Vlada neće zanemariti potrebe sektora turizma i ostalih grana privrde. - Kao jedna od mjera razmatra izmjena zakona o PDV-u u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize - kazao je Marković. 

On je dodao da nije dobro što je u ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija IRF-a prema privredi veći od rasta svih 13 komercijalnih banaka prema svim sektorima. -  U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od Države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa Države i samih vlasnika kapitala - rekao je Marković. 

Odgovarajući na pitanje o bolnici Kodra, Marković je kazao da ta bolnica pruža zdravstvene usluge po cjenovnicima koji su jedinstveni za sve javne i privatne ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor i da nema "odokativne metode". 

Premijer je kazao da je sredinom prošlog mjeseca započet rad na izradi strateškog dokumenta Stambena politika Crne Gore kojim će biti definisatn novi model stambene politike za rješavanje stambenih potreba po povoljnim uslovima za sve kategorije stanovništva, precizirane ciljne grupe koje mogu ostvariti to pravo, načini i kriterijumi za ostvarivanje ovog prava, kao i mehanizmi koji će se zasnivati na principima transparentnosti i objektivnosti te da se poseban segment odnosi na ciljnu grupu mladih ali i stručnih ljudi, ljudi deficitarnih zanimanja, u cilju smanjenja emigracija, unutrašnjih migracija, i očuvanja deficitarnog kadra u Crnoj Gori.

Odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata, Borisa Mugoše, šta Vlada čini da pomogne mladim ljudima da steknu krov nad glavom odnosno riješe stambeno pitanje Marković je kazao da su paralelno sa izradom ovog strateškog dokumenta kojim će se bliže urediti stambena politika, tj. prilagoditi predmetnoj inicijativi, započete aktivnosti na izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnom stanovanju.

- Preciznije, sproveden je javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u radnom tijelu, formirana je radna grupa, i započet rad na tekstu Nacrta zakona - rekao je on.

- Navedeni propis predstavljaće pravni osnov za implementaciju svih programa koji imaju za cilj podršku države i jedinica lokalne samouprave u rješavanju stambenih potreba građana koji na tržištu ne mogu da riješe stambenu potrebu. Shodno Zakonu, koncept, politika i kriterijumi podrške države i jedinica lokalne samouprave u obezbjeđenju adekvatnog i održivog stanovanja su definisani i uređeni na nivou države, a razrada i primjena ovih politika na nivou jedinica lokalne samouprave. Pojašnjenja radi - socijalno stanovanje kao način zadovoljenja stambenih potreba se ostvaruje uz različite oblike podrške od strane javnog sektora i ima različite pojavne oblike, izvore finansiranja, vlasnički status i režime korišćenja. Takođe, osim što podrazumijeva zadovoljavanje stambenih potreba osjetljivih i ranjivih društvenih grupa, siromašnih kategorija domaćinstava, ovaj model je važan za podsticanje razvoja nerazvijenih područja stambenom ponudom. Pored toga, i za poboljšanje uslova stanovanja stručnjaka i drugih nosilaca razvojnih programa, ali i za povećanje ponude stanova sa nižim zakupninama u odnosu na tržišnu ponudu. Dakle, zahtjevan je put od ideje do realizacije. Predstoji intenzivan rad na usaglašavanju svih segmenata ovog plana, kako bi u konačnom imali valjan model koji će rezultirati kvalitetnom i podsticajnom stambenom politikom. Uvjeren sam da će budući sastav Parlamenta u najkraćem biti u prilici da se izjasni o novom Zakonu čime će i zvanično biti stvoreni osnovni preduslovi za pokretanje ovih investicija širom Crne Gore - kazao je Marković

Premijer je podsjetio da je pitanje rješavanja stambenih potreba mladih i do sada bilo u fokusu stambene politike, pa je tako 349 mladih bračnih parova i 183 pojedinca iz kategorije jednočlanih domaćinstava mlađih od 35 godina, do sada riješilo stambeno pitanje u okviru Projekta 1000 plus. - Dakle, govorimo o 532 stambene jedinice - rekao je on.

Marković tvrdi i da je Vlada u protekle tri godine stvorila stabilan finansijski sistem, koji je izdržao nepredviđeni pritisak izazvan pandemijom koronavirusa i da je i u izuzetno nepovoljnim uslovinma pandemoje očuvana likvidnost budžeta.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke, Ervina Ibrahimovića, o planovima Vlade za isplatu zarada, penzija i socijalnih davanja u kontekstu pandemije koronavirus kzao da je likvidnost budžet očuvana  i u izuzetno negativnim ekonomskim okolnostima, a da su pritom sve obavezedržave redovno servisirane, uz očuvanje nivoa zarada, penzija i socijalnih davanja, kao i nastavak realizacije kapitalnih projekata. ...

- Fokus ekonomske politike u narednom periodu biće usmjeren na ekonomski oporavak odnosno vraćanje pozitivnog trenda koji je karakterisao ekonomiju prije izbijanja pandemije, te stvaranja uslova za dugoročni rast i razvoj. Polazeći od projektovanih vrijednosti prihoda i javne potrošnje, nakon negativnog budžetskog salda u 2020. godini, očekujemo nagli pad deficita već u 2021. godini što pokazuje da je negativan rezultat, prije svega, uslovljen vanrednim ekonomskim prilikama uzrokovanim pandemijom, te se u 2022. godini očekuje ostvarivanje deficita ispod 2% BDP-a. Ostvarenju ovog cilja prići će se kroz stvaranje uslova za širenje ekonomske baze, širenje fiskalnog potencijala, te nastavak i nova ulaganja u strateški značajne grane privrede kako bi se osnažila proizvodnja i realna ekonomija, i supstituisao jedan dio uvoza.Kao što sam i već rekao, tim ciljevima namijenjen je već pripremljeni treći paket ekonomskih mjera, oslonjen na kvalitetniju i povoljnu kreditnu podršku i korišćenje donatorskih sredstava - rekao je Marković.

Dodao je da rezultati ostvareni u prethodnom periodu ukazuju na uspostavljanje pozitivnog trenda kada je u pitanju ekonomski razvoj Crne Gore, čemu u prilog, kako tvrdi, govore ostvareni rezultati.

- U proteklom trogodišnjem periodu, realni rast iznosio je 4,4%, što crnogorsku ekonomiju svrstava u vrh liste zemalja regiona Zapadnog Balkana; Broj zaposlenih u 2019. godini iznosio je gotovo 204 hiljade što je za preko 13 hiljada zaposlenih više u odnosu na 2018. godinu; Sprovedenom fiskalnom konsolidacijom budžetski deficit smanjen je sa 5,8% BDP-a u 2017. godini na 2,9% BDP-a u 2019. godini, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje u svim godinama, dakle u sve tri godine; Kroz Kapitalni budžet realizovani su projekti u vrijednosti od skoro 1 milijardu eura u periodu 2017-2020. godine; Izvorni prihodi budžeta od početka fiskalne konsolidacije zaključno sa krajem 2019. godine povećani su za preko 300 miliona eura odnosno 20% - ključni dokument smo usvojili u ovom Parlamentu; Pozitivni rezultati fiskalne konsolidacije omogućili su povećanje minimalne zarade za 15% i smanjenje poreskog opterećenja rada; Poreski dug u odnosu na 2016. godinu smanjen je za preko 30%; Poboljšanjem fiskalne pozicije ojačana je kreditna sposobnost zemlje, a povoljnim i najpovoljnijim zaduživanjem u novijoj istoriji, obezbijeđena bolja kreditna struktura duga i ročnosti obaveza. Prema projekcijama svih relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, Crna Gora bi ostvarila rast BDP-a i u 2020. godini, uz nastavak pozitivnih trendova u oblasti javnih finansija, kroz projektovano smanjenje budžetskog deficita i prelazak javnog duga na silaznu putanju. Ipak, kao i sve zemlje, Crna Gora se u martu mjesecu suočila sa pandemijom virusa COVID-19, te su mjere usmjerene na zaštitu zdravlja stanovništva, odnosno stavljanje pandemije pod kontrolu, dovele do značajnog ograničavanja ekonomske aktivnosti i posljedično tome dovele do pada javnih prihoda - kazao je premijer.