Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

U svakom dokumentu arhive leži neispričana priča, a arhivistika je umjetnost pronalaženja, čuvanja i otkrivanja tih neizgovorenih riječi koje vežu istoriju. U svakom tragu pera i svakom slovu skrivenom u prašnjavim fasciklama osjeća se puls prošlosti, čuvari arhivistike u svakom novom danu ispisuje priču našeg trajanja.

Cetinje, viševjekovna prijestonica Crne Gore, predstavlja ne samo političko središte već i duhovno srce zemlje. Kroz protekle vjekove, ovo istorijsko središte bilo je svjedok burnih istorijskih događaja, čuvajući u svojim zidinama ne samo političku moć već i bogato naslijeđe kulture i istorije. Kroz svoju dugu i bogatu prošlost, Cetinje je iznjedrilo mnoge značajne intelektualce, a plejadi brojnih se izdvaja mladi i nesebično posvećen istoričar i arhivar, Vukota Vukotić. Vukota Vukotić, kao službenik Državnog Arhiva na Cetinju, predstavlja ne samo stručnjaka u svojoj oblasti već i čuvara nacionalnog blaga. Njegova predanost istoriji i arhivistici oslikava se kroz njegov rad u arhivu, đe je posvećen očuvanju i proučavanju dragocjenih dokumenata koji čine temelj crnogorskog kulturnog naslijeđa. Njegova uloga u očuvanju i promovisanju bogate kulturno-istorijske baštine Cetinja i Crne Gore čini ga ključnom figurom u suvremenom kontekstu.

Vukotićev mladalački entuzijazam prožet je snažnom željom da istraži i dokumentuje prošlost, pomažući tako u otkrivanju nepoznatih dijelova crnogorske istorije. Njegov rad nije samo suvoparno prikupljanje podataka; naprotiv, on osnažuje svijest o važnosti čuvanja identiteta i tradicije. Kroz svoje angažmane, Vukotić postaje most između prošlih vremena i sadašnjosti, doprinoseći razumijevanju korijena i razvoja crnogorskog društva. Državni Arhiv na Cetinju, u kojem Vukota Vukotić radi ali i djeluje, postaje ne samo čuvar prašnjavih papira već i živopisnog svjedoka prošlih epoha. Njegov trud u organizaciji i čuvanju arhivskih materijala čini ovu instituciju vitalnom u očuvanju crnogorske kulturne baštine. Vukotićeva posvećenost proučavanju, klasifikaciji i interpretaciji arhivskih dokumenata čini ga nezaobilaznom figurom u procesu očuvanja istorijske autentičnosti. Mladost Vukote Vukotića doprinosi revitalizaciji pristupa istoriografiji, uvodeći svježu perspektivu i savremene metodologije u proučavanje prošlosti. Njegova predansot prema arhivistici inspiriše ne samo kolege već i mlađe generacije, podstičući ih na aktivno uključivanje u proces očuvanja kulturne baštine. Vukota Vukotić predstavlja sjajan primjer mladog intelektualca koji se predano bavi istoriografijom i arhivistikom, čineći značajan doprinos očuvanju i promovisanju kulturne baštine Crne Gore. Njegova uloga u Državnom Arhivu na Cetinju ne samo da odražava njegovu stručnost već i njegovu duboku posvećenost očuvanju identiteta i istorije naše države. Kroz svoj rad, Vukota Vukotić ostavlja trajan pečat na crnogorskom naslijeđu, čineći Cetinje još snažnijim čuvarom bogate kulturne baštine i nacionalnog identiteta.

ZBORNICI DOKUMENATA

Vukota Vukotić, kroz svoj izuzetan rad u Državnom Arhivu na Cetinju, nije samo pasivni promatrač prošlosti; on je aktivni arhivar koji je kroz zbornike dokumenata doprinio dubljem razumijevanju ključnih perioda crnogorske istorije. Njegova stručnost i predanost reflektuje se u pažljivoj analizi i obradi značajnih tema, čime proširuje horizonte istoriografije Crne Gore. Jedna od ključnih cjelina koje je Vukota Vukotić istražio je „Gubici crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu 1914-1916.“ Kroz analizu ovog razdoblja, Vukotić nam pruža uvid u heroizam i žrtve crnogorskih vojnika tokom Velikog rata. Njegova analiza ne samo da dokumentuje vojne strategije i događaje, već pomaže u stvaranju emocionalne veze sa ljudima koji su dali svoje živote za slobodu svoje domovine. Druga značajna tema koju je obradio je „Internacija stanovništva Crne Gore 1916-1918.“ Ova tematska cjelina bacila je novo svjetlo na teške trenutke kada je Crna Gora bila suočena sa okupacijom. Vukotićeva analiza internacije stanovništva pruža uvid u svakodnevni život ljudi pod stranim okupacijskim režimom, oslikavajući hrabrost i izdržljivost crnogorskog naroda u teškim vremenima. Vukota Vukotić takođe se posvetio proučavanju „Izvještaja Mitra Bakića – crnogorskog poslanika u Carigradu 1885-1887.“ Ovaj rad, podijeljen u knjige, donosi nam dragocjene informacije o političkim odnosima između Crne Gore i Osmanskog Carstva u 19. vijeku. Kroz Bakićeve izvještaje, Vukotić nam otvara vrata diplomatskih intriga i pregovora tog vremena, osvjetljavajući manje poznate aspekte crnogorske spoljne politike. Navedeni zbornici dokumenata ne samo da svjedoče o Vukotinoj širini interesa već i o njegovoj sposobnosti da pristupi različitim izvorima i temama. Njegova metodičnost u proučavanju, klasifikaciji i tumačenju arhivskih materijala čini ga ključnom figurom u očuvanju i prezentaciji crnogorske iistorije. Kroz svoj rad, Vukota Vukotić ne samo da arhivira prošlost već je i aktivno oživljava, čineći je pristupačnom i razumljivom za savremene generacije. Njegova posvećenost očuvanju kulturne baštine i identiteta Crne Gore nije samo profesionalna obveza već i izraz dubokog patriotizma. Njegovi doprinosi zbornicima dokumenata postavljaju temelje za daljnja istraživanja i pružaju temelje za razvoj istoriografije Crne Gore u 21. vijeku.

IZLOŽBE I DOKUMENTA

Vukota Vukotić, kao mladi i posvećeni istoričar, koji ostavlja neizbrisiv trag kroz svoj rad u proučavanju i interpretaciji značajnih tema crnogorske historije. Kroz niz izložbi i dokumenata, on ne samo da dokumentuje prošlost već je i obogaćuje analizom ključnih perioda i događaja. Jedna od ključnih tema kojima se Vukotić posvetio je „Konzularna predstavništva Crne Gore 1880-1914“. Njegov autorski pristup ovom zborniku donosi svježu perspektivu na diplomatske odnose Crne Gore s drugim državama u prelaznom periodu između 19. i 20. vijeka. Kroz analizu konzularnih aktivnosti, Vukotić otkriva ne samo formalne diplomatske relacije već i suptilne dinamike koje su oblikovale crnogorsku spoljnu politiku. U svom doprinosu zborniku dokumenata „Crna Gora u Prvom balkanskom ratu“, Vukotić istražuje ključne događaje i izazove sa kojima se Crna Gora suočila tokom ovog konfliktnog perioda. Njegova saradnja na ovom projektu svjedoči o kolektivnom naporu da se osvijetli crnogorski doprinos Balkanskim ratovima, a istovremeno postavlja temelje za daljnje razumijevanje regionalnih političkih dinamika. Vukotić se takođe posvetio istraživanju odnosa između crnogorskog vladara i velikog pisca u zborniku „Njegoš u dokumentima crnogorskih i ruskih arhiva.“ Njegov doprinos pruža uvid u privatni život Petra II Petrovića Njegoša, osvjetljavajući manje poznate aspekte Njegoševog lika i djela kroz arhivske izvore. Rad „Dokumenta o naseljavanju Crnogoraca u Ukrajini u XVIII vijeku“ svjedoči o Vukotićevom interesu za manje poznate dijelove crnogorske istorije. Ovaj zbornik sa saradnicima baca svjetlo na migracijske tokove Crnogoraca u Ukrajinu, doprinoseći shvaćanju šireg konteksta naših integracija i interakcije sa drugim zajednicama. Vukotićeva saradnja na zborniku „Zvanične čestitke Nikoli I povodom jubilarnih svečanosti 1910. godine“ oslikava njegovu predanost proučavanju kulturnih događaja i ceremonija. Kroz zvanične čestitke, Vukotić nam dočarava atmosferu i važnost jubileja, osvjetljavajući kako su se crnogorski lideri percipirali u očima međunarodne zajednice.

RADOVI I ČLANCI

U impresivnom broju radova Kroz niz radova i članaka koje je Vukota Vukotić objavio tokom godina, jasno se ogleda njegova svestranost, stručnost i predanost proučavanju različitih aspekata crnogorske istorije i arhivistike. Njegova zbirka radova predstavlja dragocjen doprinos razumijevanju kulturne baštine Crne Gore kroz prizmu arhivskih dokumenata i analiza. U radovima poput „Odjeci afere Drajfus u crnogorskoj štampi“ i „Svjedočanstvo djelovanja crnogorskih vojnih vlasti i sudova na teritoriji ratnih operacija u Prvom balkanskom ratu,“ Vukotić istražuje veze Crne Gore sa ključnim događajima izvan njezinih granica, pridonošeći globalnom kontekstu. Njegova analiza „Akcije crnogorskih banaka, novčanih zavoda i privrednih društava (1863-1946)“ daje nam novo svjetlo na ekonomske aspekte crnogorske istorije. U radovima poput „Proces sređivanja arhivske građe kao naučno-istraživačka djelatnost“ i „Predstavljanje arhivske građe kroz izdavačku djelatnost,“ Vukotić nas vodi kroz procese očuvanja arhivskih materijala, naglašavajući važnost stručnog pristupa i suradnje u istraživačkoj zajednici. Neki od radova, kao „Slučaj spiritizma u Crnoj Gori“ i „Sveti Martin Turski – zaboravljeni crnogorski kult,“ istražuju manje poznate aspekte crnogorske kulture i tradicije, osvjetljujući raznolikost i kompleksnost identiteta Crne Gore. Vukotićev doprinos časopisima poput „Lingua montenegrina,“ „Glasnik Narodnog muzeja,“ i „Istorijski zapisi“ pokazuje njegovu širu angažovanost u akademskoj zajednici, dijeleći svoje istraživačke nalaze i analize sa kolegama i stručnom i naučnom javnošću.

Kroz tematski raznovrsne radove, Vukota Vukotić ne samo da oživljava prošlost nego i postavlja temelje za buduća istraživanja. Njegova integritet kao istraživača i zalaganje za valorizaciju arhivske građe čine ga ključnom figurom u proučavanju i očuvanju kulturne baštine Crne Gore. Kroz analize ekonomske, političke, kulturne i društvene dimenzije, Vukotićevi radovi čine neophodan doprinos cjelovitom razumijevanju bogate istorije Crne Gore.

Odjeci afere Drajfus u crnogorskoj štampi, Arhivski zapisi, br.1/2012, Cetinje, 2012. str. 113-135;  Svjedočanstvo djelovanja crnogorskih vojnih vlasti i sudova na teritoriji ratnih operacija u Prvom balkanskom ratu, Arhivski zapisi, br.2/2013, Cetinje, 2014. str. 221-225;  Akcije crnogorskih banaka, novčanih zavoda i privrednih društava (1863-1946) – Izložba dokumenata, prikaz, Arhivski zapisi, br.1/2014, Cetinje, 2015., str. 250-253. Čestitka pljevaljskih prvaka na oslobođenju grada 1912. godine, Arhivski zapisi, br.2/2014, Cetinje, 2015., str. 215-219;  Prikaz knjige, J. Ivanović, M.Kostić: Bratstvo Pejović sa Njeguša – ogranak protojereja Sava Pejovića, Arhivski zapisi, br.2/2014, Cetinje, 2015., str. 221-225; Publikovanje arhivske građe u svrhu udovoljavanja korisničkim zahtjevima – Primjer valorizacije arhivske građe kroz utilitarnu namjenu, Arhivski zapisi, br. 1/2015, Cetinje, 2016., str. 185-189;  Izvještaj sa VI konferencije Arhiva slovenskih država Lipice-Trst 2015., Arhivski zapisi, br. 1/2015, Cetinje, 2016., str. 193-199;Tragom dokumenata – o učešću Crnogoraca u Srpskoj revoluciji 1848/49. godine, Glasnik Narodnog muzeja, nova serija, br. 12, Cetinje, 2016., str. 101-115;  Proricanje na mač – jedan zaboravljeni crnogorski običaj, Lingua montenegrina, br. 17, Cetinje, 2016., str. 261-283;  Izdavačka djelatnost Državnog arhiva Crne Gore, Arhivski zapisi, br. 2/2016, Cetinje, 2017., str. 173-185. koautor; Proces sređivanja arhivske građe kao naučno-istraživačka djelatnost, Arhivski zapisi, br. 1-2/2017, Cetinje, 2017., str. 207-223, koautor; Predstavljanje arhivske građe kroz izdavačku djelatnost, Arhivski zapisi, br. 1-2/2017, Cetinje, 2017., str. 237-243;  Slučaj spiritizma u Crnoj Gori, Lingua montenegrina, br. 20, Cetinje, 2017., str. 437-454;  Spiskovi učenika/ca trebinjskih osnovnih škola iz 1930. godine, Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, br. 9, Banja Luka, 2017., str. 295-313; Britanska štampa o crnogorskom pitanju u doba knjaza Danila, Matica, br. 72, Podgorica, 2017., str. 301-318; Literatura Praevalitana, Glasnik Narodnog muzeja, nova serija, br. 14, Cetinje, 2019., str.53-83; O kulturno-prosvjetnoj djelatnosti arhiva, Arhivski zapisi, br. 1-2/2019, Cetinje, 2020., str. 137-151; O najstarijoj pismenosti na tlu Crne Gore, Zbornik Cetinjski filološki dani, Cetinje, 2019;  Arhivi i postmoderna, III Kongres arhivskih radnika BiH, Banja Luka, 2019; 20. Sveti Sava – učenik svete braće Ćirila i Metodija, apostola slovenskih, Lingua Montenegrina, br. 25, Cetinje, 2020., str. 349-370;  O izložbenoj djelatnosti Državnog arhiva Crne Gore, Arhivski zapisi, br. 1-2/2020, Cetinje, 2021., str. 149-157; Sveti Martin Turski – zaboravljeni crnogorski kult, Lingua montenegrina, br. 27, Cetinje, 2021., str. 215-250; 23. Ilegalni KPJ u Nikšićkom srezu, Istorijski zapisi, Podgorica, 2022.

Vukota Vukotić, istaknuti istoričar, stekao je značajnu reputaciju među stručnjacima i u široj javnosti svojim izuzetnim doprinosom proučavanju vojno-političko-istorijskih odnosa na Balkanu. Njegov rad privukao je pažnju i priznanje ne samo lokalnih već i međunarodnih institucija, što je kulminiralo dobijanjem prestižnog priznanja od Vojno-istorijskog instituta Bugarske 2022. godine. Jedan od ključnih elemenata Vukotićevog uspeha leži u njegovoj posvećenosti temama koje proučava. Njegovo istraživanje vojno-političko-istorijskih odnosa na Balkanu ne samo da se fokusira na klasične događaje, već i produbljuje razumijevanje konteksta, uzroka i posljedica. Njegov analitički pristup omogućava sagledavanje šire slike, čime doprinosi razvoju istoriografskog znanja o ovom kompleksnom regionu. Priznanje koje je Vukotić dobio od Vojno-istorijskog instituta Bugarske svjedoči o globalnom uticaju njegovog rada. Ova nagrada nije samo odraz ličnog uspjeha već i priznanje njegovom doprinosu međunarodnom dijalogu i saradnji u oblasti vojne i političke istorije. Institucije kao što je Vojno-istorijski institut Bugarske imaju ključnu ulogu u prepoznavanju stručnosti pojedinaca i promociji naučnih dostignuća koja doprinose dubljem razumijevanju istorijskih događaja i njihovog uticaja na savremeni svijet. Osim toga, Vukotićeva prepoznatljivost u regionu dodatno naglašava značaj njegovog rada. Njegova istraživanja mogu poslužiti kao osnova za dalje proučavanje i analizu odnosa među balkanskim narodima, a njegovo priznanje od strane Bugarskog instituta dodatno produbljuje saradnju i razmenu između stručnjaka iz različitih zemalja. U krajnjem smislu, Vukota Vukotić nije samo uspješan istoričar, već i ambasador nauke čiji doprinos ima globalni odjek. Njegova posvećenost proučavanju vojno-političko-istorijskih odnosa na Balkanu ostavlja trajni pečat u akademskim krugovima, a dobijanje priznanja od strane Vojno-istorijskog instituta Bugarske samo potvrđuje njegovu izuzetnost i doprinos unapređenju razumijevanja istorijskih procesa na Balkanu.

Vukota Vukotić, mladi i predani istraživač crnogorske istorije, ističe se svojim dubokim razumijevanjem i naučnom dimenzijom pristupom proučavanju prošlosti. Njegov opsežan doprinos crnogorskoj istoriografiji prožet je pažljivim odabirom tema koje nisu samo klasične, već i duboko povezane sa globalnim kontekstom. Bez obzira na to istražuje li gubitke crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu, ekonomske aktivnosti ili zaboravljene kulturne običaje, Vukotićeva radoznalost prožima svaki aspekt crnogorske prošlosti. Njegova multidisciplinarna orijentacija, koja se ogleda u saradnji na različitim projektima s drugim istraživačima, svjedoči o njegovoj želji za obuhvatnim i raznolikim tumačenjem istorije. Kroz svoj rad, Vukota ne samo da proširuje granice istoriografije Crne Gore već i stvara most između lokalnih i globalnih perspektiva. Njegova predanost inkluzivnosti u istraživanju čini ga ključnom figurom u oblikovanju savremenog razumijevanja crnogorske istorije. U svojim djelima, bez obzira na temu, Vukotić uspijeva donijeti svježu i zanimljivu perspektivu. On ne samo da analizira klasične događaje već i istražuje manje poznate i često zanemarene dijelove crnogorske istorije, čime doprinosi bogatstvu istoriografskih polja. Njegova stručnost, angažman i predanost prema istraživanju crnogorske prošlosti čine ga ključnom figurom koja nadmašuje granice u proučavanju i shvaćanju bogatog nasljeđa Crne Gore.

Iz biografije Vukote Vukotića izdvajam:

Vukota Vukotić, osnovne studije završio je u Novom Sadu na Filozofskom fakultetu, Odsjek za istoriju, 2008 godine. Magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nišiću odsjek istorija na temu „Odnosi V. Britanije i Francuske prema Crnoj Gori 1852-1875“ 2016 godine. Od 2013 godine radi u Državnom arhivu Crne Gore. trenutno na poziciji Samostalnog savjetnika I u Odjeljenju za naučnu i kulturnu djelatnost. Od 2022. godine je Arhivski savjetnik.