Umjesto redovne godišnje skupštine Crnogorskog PEN centra koju je sazvao vjerujući da će biti jači od bolesti, juče je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost održana komemorativna sjednica crnogorskom intelektualcu i naučniku Milenku A. Peroviću, koji je preminuo u ponedjeljak u 74. godini.

O njegovom djelu, angažmanima i ličnosti govorili su bivši i sadašnji dekani FCJK, Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, i književnik i izdavač Milorad Popović.

ZALOG

Radoman je istakao Perovićeve zasluge u osnivanju najprije Instituta za crnogorski jezik i književnost, a kasnije i Fakulteta za crnogorski jezik, rad na obnavljanju PEN centra, te njegovu intelektualnu zalogu za budućnost društvenih nauka.

- Da umjesto svetosavskih predikaonica na crnogorskom državnom univerzitetu danas imamo valjane katedre društvenih nauka, Perovićeve naučne monografije bile bi ključna litertatura studijskog programa za filozofiju, a njegovi eseji nezaobilazno štivo na katedrama za istoriju, sociologiju i kulturnu antropologiju. Da umjesto Rektorovog Instituta za razvojne studije ima Instituta društvenih nauka, čije je osnivanje svojevremeno inicirao profesor Perović, brojni eseji profesora Perovića mogli bi poslužiti kao sinopsis za izradu serioznih naučnih projekata ili osnova za izradu doktorskih disertacija – rekao je Radoman i dodao da je Crna Gora imala vazdašnju nesreću pomanjkanja institucija i osmišljene naučne, kulturne i nacionalne politike.

- Baš kao što je istovremeno imala i sreću da ima ljude čiji su intelektualni obzori uspijevali nadići skučene granice improvizatorskog bavljenja naukom i kulturom, ljude, dakle, koji su svojom vizijom i predanim radom nadomještali odsustvo ustanova bivajući sami institucije – rekao je Radoman.

Popović je istakao da je uprkos činjenici da je rođen u Vojvodini, u kolonizovanoj porodici, strasnom i upornom do posljednjeg daha borbom za prava i slobodu jedne male zemlje u kojoj sticajem okolnosti nije rođen.

- S distance, iz srednjeevropskog okruženja, izmaknut iz ovdašnjih sporenja i nadgornjavanja jasnije je mogao vidjeti sva značenja i veličanstvenost borbe za opstanak, duhovnu vitalnost i stvaralački genij male ljudske zajednice za koju je Volter rekao da liči na mravinjak – rekao je Popović.

KRITIČAR

Nedavno je, istakao je Popović, u kontekstu aktuelnih događanja asimilacije Crnogoraca i prijetnji crnogorskoj državnosti, Perović kazao da je Crna Gora neuništiva.

- Još je rekao da je u njenoj hiljadugodišnoj istoriji barem 50 puta bila na ivici nestanka u mnogim još složenijim istorijskim prilikama nego što je to od 30. avgusta 2020. godine – rekao je Popović.

Prema riječima Popovića, Milenko Perović je jedan od najplodnijih i najreferentnijih jugoslovenskih filozofa svoje generacije, a svakako najznačajniji crnogorski mislilac uz Slobodana Tomovića i Jovana Plamenca.

- O naučnim postignućima profesora Perovića najbolje govore prevodi njegovih studija na njemački jezik, što je u modernoj filozofiji jedna od važnih referenci – rekao je Popović i dodao je da je u pitanju i čovjek praktične pameti i vrstan organizator.

Čirgić je podvukao da tužnu sliku Perovićevog upražnjenog mjesta u našoj državi ništa bolje ne ilustruje od podatka da u današnjoj Crnoj Gori ni na njenom državnom univerzitetu, na njenoj državnoj akademiji, a ni mimo njih, nema nikoga ko bi bio kompetetntan „progovoriti riječ-dvije o doprinosu Milenka Perovića nauci kojoj je primarno pripadao“.

- Bio je jedan od glavnih kritičara društveno-devijantnih pojava. Raskrinkavao je tradicionalističke zablude o Crnoj Gori. Bespoštedno je ukazivao na maligno djelovanje srpske crkve u Crnoj Gori i njezinu asimilatorsku i negatorsku ulogu u odnosu na crnogorski nacionalni i državni identitet. Osobito je bio oštar prema stupidnim i pogubnim idejama koje su zagovarali dvorski intelektualci što su održavali vitalnost crnogorske inferiornosti poput ideje o ustavnome patriotizmu ili stava o jezičkome standardu čiji model treba bazirati na novosadskome dogovoru koji je cjelokupnu crnogorsku baštinu tretirao kao dio srpske – rekao je Čirgić.

Nema sumnje da su na vijest o njegovoj smrti odahnuli mnogi koje je prezirao i čiji je rad godinama javno razobličavao, istakao je bivši dekan FCJK.

- Prije svega Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, pseudomontenegristi sa nikšićkih katedrara za jezik, a posebno oni koji slave pobjedu poslije sedamdesetpetogodišnjega antifašističkoga ropstva. Naročito bivši premijer što je opśednut kritičkim tekstovima Milenka Perovića prije dvije godine uputio telegram saučešća zbog smrti tada živa i zdrava profesora Perovića – rekao je Čirgić.

Perović će biti sahranjen sljedeće sedmice. 

Bitke perom i znanjem su teže od onih na bojnom polju

Doprinos Milenka Perovića za emacipaciju i za borbu za slobodu Crne Gore i Crnogoraca nemjerljiv je, istakao je Milorad Popović.

- Zato vjerujem da će njegovo djelo imati pravednu recepciju kad se jednog dana bude pisala istorija intelektualnih pregnuća u borbi za opstanak Crne Gore i Crnogoraca. Bitke perom i znanjem u zemlji čiju su povijesnicu dominantno oblikovali stalni ratovi, kudikamo su teže od onih koje su se vodile na bojnom polju, jer nikad nijesmo uspjeli nadoknaditi veliko kašnjenje u izgradnji institucija kulture i prosvjete, što je uzrokovalo da i danas tradiciju veličanstvene borbe neporestane iz koje izviru „Gorski vijenac“, Poslanice Petra I, Zogovićev „Ali Binak“, „Primjere čojstva i junaštva“ prisvajaju drugi – rekao je Popović.  izvor: pobjeda