Politika

Ćutanje institucija odskočna daska za Vranešove zamisli „srpskog sveta“

(15 riječi)

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima još nije donijelo odluku o krivičnoj prijavi podnijetoj protiv predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije.

ODT je krajem februara formiralo predmet po prijavi koju su podnijeli zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Čelanović, potpredsjednica Liberalne partije (LP) Jelena Marković i advokat Bojan Vujović.

Vujović je Pobjedi kazao da još nijesu dobili odluku tužilaštva da li će, kao i u prethodnom slučaju, odbaciti krivičnu prijavu ili će se utvrditi da postoje osnovi sumnje za gonjenje Vraneša.

Pobjeda je uputila pitanje pljevaljskom Tužilaštvu u kojoj je fazi predmet formiran protiv Vraneša, ali do zaključenja broja nijesu dobili odgovore.

(NE)ODGOVORNOST

Za podnosioce krivične prijave nesporno je da je prvi čovjek Pljevalja događajem u Centru za kulturu 14. februara prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije“.

Smatraju da je Vraneš počinio krivično djelo protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, te da pokušava da dovede Crnu Goru u položaj potčinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj državi, u ovom slučaju Srbiji.

Prema Krivičnom zakoniku predviđena kazna za ova krivična djela je od tri do petnaest godina.

Međutim, Vranešu nije problematično da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, stava je da Pljevlja taj datum treba da slave vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi „njegoševska Crna Gora“.

U tome, očigledno, ima i institucionalnu i podršku vlasti na državnom nivou, s obzirom na to što niko ne problematizuje njegove sporne aktivnosti. A bilo ih je mnogo kojima jasno negira crnogorsku državnost, obračunava se sa tekovinama antifašizma i pribjegava istorijskom revizionizmu.

NIZ SPORNIH RADNJI

Vraneš je prvi predsjednik opštine Pljevlja koji nije položio vijence na Stražici 13. jula za Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašizma. Proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore dva puta je uporedio sa cirkuskom predstavom, a svim direktorima opštinskih javnih ustanova i preduzeća uputio je zahtjev da na zgradama istaknu trobojke.

ODT Pljevlja je i tada konstatovalo da Vraneš nije počinio krivično djelo, odnosno da nije izložio poruzi državu i njene simbole.

Na pitanje da li će, kao što je u čast druge države, ove godine organizovati svečanu akademiju povodom Dana nezavisnosti i Dana državnosti Crne Gore, Vraneš nije konkretno odgovorio.

- Imamo do maja dosta vremena pa ćemo razmisliti i o tome - istakao je on.

Inicijativu DPS-a za smjenu Vraneša partije vlasti u Pljevljima, koje se deklarišu kao građanski orijentisane, nijesu čak ni razmatrale.

Takođe, Vraneš je prošle godine inicirao i izmjene Statuta opštine kojim bi se Dan Pljevalja, umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. Iako je sa brojnih adresa stiglo upozorenje da je ova promjena ozbiljan atak na civilizacijske vrijednosti istorijsko nasljeđe ovog grada i Crne Gore, Skupština opštine je 28. septembra dala podršku prijedlogu glasovima odbornika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata.

NEPRIJATELJSKE REAKCIJE

Nedavno je, zbog ličnih ubjeđenja, uskratio svoj grad promocije na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini koji se već 20 godina organizuje pod sertifikatom najviše svjetske organizacije UFI (Globalno udruženje izložbene industrije) iz Pariza.

Vraneš je krajnje neljubazno odgovorio na poziv za učešće na ovom događaju, negirajući postojanje Republike Kosovo.

Organizatori sajma ocijenili su da reakcija predsjednika opštine Pljevlja nije bila prijateljska, ali i ustvrdili da mišljenje pojedinca ne odražava stavove cjelokupnog stanovništva.

Vlada je otćutala i ovaj atak na ugled Crne Gore, a lokalni parlament, nakon svih ovih propusta, ipak je usvojio izvještaj o radu predsjednika uz podršku odbornika konstituenata vlasti.

Odriješenih ruku i bez odgovornosti, Vraneš je nastavio da sprovodi svoju agendu, pa se tako prije nekoliko dana na zvaničnoj stranici Opštine Pljevlja na Fejsbuku pohvalio svojevrsnim muralom na fasadi zgrade Borova u strogom centru grada sa stihovima pjesme koji slave „srpsku slobodu“ i jedinstvo „dvije kraljevine srpske“.

Ispisivanje pjesme „Pljevlja moja, vesel’ te se“, autora Dimitrija Jevtovića Polimca, u srcu multietničke i multivjerske sredine izazvalo je negodovanje, posebno pripadnika bošnjačkog i muslimanskog naroda.

Po ustaljenoj praksi – nadležni žmure i na ovaj prizor, a kad otvore oči vjerovatno će pogled skrenuti na drugi teren dok i ova afera ne padne u zaborav.

BS: Pljevlja su postala poligon za raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje

Iz Opštinskog odbora Bošnjačke stranke (BS) Pljevlja saopšteno je da je svima jasno da je taj grad postao poligon i pokazni primjer kako raspirivati vjersku i nacionalnu mržnju.

Nizom nacionalističkih ispada u prethodnih nekoliko godina Pljevlja su, kažu u toj partiji, sve manje multietnički grad, a rukovodstvo grada na svaki mogući način se trudi da od ovoga, nekada prepoznatljivog grada po kulturi, umjetnosti, sportu i međuetničkom skladu, pretvori u palanku za koju će se čuti samo po nacionalističkim i drugim ispadima.

- Za čitav niz nacionalističkih ispada, kada bismo ih objedinili i zapisali, morali bismo, ne tekst, već knjigu, napisati. I tako dok se za direktoricu JU Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ postavlja deklarisana ljubiteljka četničke ideologije, Bojana („muslimani smrde“) Đačić – pljevaljskim prekopanim ulicama se ne može proći, jer se zbog raznih „kombinacija“ ne raspisuju tenderi za njihovo asfaltiranje. Dok se mijenja datum obilježavanja Dana opštine - zapošljavaju se partijski vojnici u Opštini Pljevlja i gradskim preduzećima čiji je osnivač Opština, a koji većinom klize ka stečaju. Dok se mijenjaju imena ulica i „obilježava teritorija“ – rasipnički se troši novac koji je na račun ostao od prošle vlasti, ne realizujući nijedan infrastrukturni projekat. Dok se u „Cetinjskom vjesniku“ (koji je istorijski pandan današnjim pomicateljima nazadnih ideologija i politka) pronalazi inspiracija i iz naftalina vadi Polimac – Milka Bajić- Poderegin, Hamdija Šahinpašić, Bogomir Aćimović Dalma, Behaudin Selmanović, Pljevaljski tamburaši i ostali pljevaljski umjetnici, akademici i naučnici nijesu vrijedna inspiracija za nacionalističku aktuelnu vlast. Dok se, nažalost, veliki broj Pljevljaka koji žive širom svijeta, sve više stidi svog voljenog grada, mi koji smo ostali ovdje poručujemo aktuelnim „osloboditeljima“, da koliko se god trudili da obrukaju, ukaljaju i uništite ovaj grad, neće uspjeti - ističu iz OO BS Pljevlja.

Dodaju da su Pljevlja i Pljevljaci ispratili i gore od njih pa će i njih ispratiti (sa vlasti), a istorija će ih pamtiti kao primjer onoga od čega „gore nije moglo“.

- Za kraj ćemo ih pozdraviti stihom, pljevaljskim, građanskim, našeg Bogomira Aćimovića Dalme, koji će, poslije njih, krasiti pljevaljske murale: „…Sad sam, evo usamljen, sam i čeznem za mojim rodnim mjestom Pljevljima, Mojom nahijom, mojim vilajetom, našim divnim i romantično lijepim Sandžakom, Pljevlja – Taslidža, Kako te pamtim! Po minaretima Tvojim, Po starim šljivicima, i zelenim vrelima, Na kojima odzvanjaju Ibrici djevojaka u dimijama… “ - navedeno je u saopštenju.

izvor: pobjeda



0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.