Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Tokom manifestacije Plavska kulturna jesen i 47. Plavskih književnih susreta, imao sam čast i privilegiju da upoznam dva izuzetna albanska stvaraoca sa Kosova – Flori Brućija (Alb. Flori Bruqi) i prof. dr Šukri Galicu (Alb. Shygri Galica). Oba intelektualca su ostavila dubok utisak na mene svojim djelima, znanjem i posvećenošću. Poznati su ne samo na Kosovu već i u širem regionu kao istaknuti intelektualci i kulturni radnici, čiji doprinos u oblasti književnosti, nauke i obrazovanja ima neprocenjivu vrednost.

Flori Brući, sa svojim bogatim iskustvom u svijetu literature, nauke i farmacije, predstavlja pravi uzor posvećenog stvaralačkog rada. Njegovo ime odjekuje kroz mnoga književna i naučna djela, dok je njegova posvećenost unapređenju fizioloških nauka dodatno osnažila njegovu intelektualnu težinu. Sa druge strane, prof. dr Šukri Galica, kao priznati profesor i naučni radnik, ostavlja neizbrisiv trag na polju obrazovanja i kulture, posvećujući svoj rad unapređenju kosovske akademske zajednice i njenoj povezanosti sa širim balkanskim prostorom.

Kosovo, kao prostor bogat kulturnom i intelektualnom baštinom, iznedrilo je tokom proteklih decenija neke od najznačajnijih pjesnika i stvaralaca. Ne smijemo zaboraviti da je ta zemlja bila plodno tlo za razvoj mnogih umjetnika čije riječi i misli prelaze granice jezika i nacija. Brući i Galica su samo dio tog svetionika stvaralaštva, koji je, uprkos izazovima, nastavio da osvetljava puteve budućih generacija. Kosovski intelektualci su kroz svoj rad svjedoci trajne težnje ka obrazovanju, kulturi i umjetnosti a njihovo nasleđe ostaje neizbrisivo uklesano u temelje kulturne istorije regiona. Upoznavanje sa ovakvim velikanima ne samo da produbljuje moje poštovanje prema kosovskoj književnoj i kulturnoj sceni, već i potvrđuje da su mostovi među narodima i kulturama Balkana čvrsti i neprolazni, baš kao što su neprolazna djela Brućija, Galice i mnogih drugih kosovskih stvaralaca.

Flori Brući, istaknuti intelektualac i plodan književnik sa Kosova, autor je mnogih romana i jedne pjesničke zbirke koji osvjetljavaju ljudske sudbine, društvene dileme i istorijske preokrete kroz snažnu i autentičnu prozu i poeziju. Njegova dela, prevođena i čitana širom regiona, odražavaju duboko razumijevanje kako individualnih unutrašnjih borbi, tako i kolektivnih izazova kroz koje prolaze društva Balkana.

Evo nekoliko njegovih značajnih djela:

„Zjarri i diellit“ (Plamen sunca), poezija, Priština, 1995. – Ova zbirka poezije donosi snažne i emotivne slike prirode i čovekove povezanosti sa njom, dok je sunce centralni simbol strasti, moći i postojanja.

„Ndërgjegjja“ (Savjest), roman, Priština, 1995. – Ovaj roman istražuje unutrašnji svijet čovjeka suočenog sa teškim moralnim odlukama, đe savjest ima važnu ulogu u procesu samorefleksije i duhovne transformacije.

„Vrasësit e liridonëve“ (Ubice liridona), roman, Priština, Tirana, 1996. – Dramatična priča o ljubavi, izdaji i borbi za slobodu, postavljena u kontekstu turbulentnih istorijskih događaja.

„Ringjallja“ (Uskrsnuće), roman, Tirana, Priština, 1996. – Roman bavi se temom ponovnog rađanja, kako u metaforičkom, tako i u stvarnom smislu, pri čemu likovi prolaze kroz fizičko i duhovno obnavljanje.

„Gjarpërinjtë e pallatit“ (Zmije palate), roman, Tirana, Priština, 1996. – Roman koji simbolički prikazuje intrige i korupciju u društvu, kroz složene odnose između moćnih pojedinaca.

„Dorëzeza“ (Rukavica), roman, Tirana, Priština, 1997. – Priča o izazovima i borbi za pravdu, đe simbolika rukavice predstavlja poziv na dvoboj, ali i borbu za moral i etiku.

„Tokë e djegur“ (Spaljena zemlja), roman, Skadar, Tirana, Priština, 1998. – Ovaj roman bavi se ratnim temama, razaranjem i gubitkom, ali i neuništivom snagom ljudske volje da preživi i obnovi se posle tragedije.

„Burri dhe gruaja“ (Muškarac i žena), naučna knjiga, Tirana, Priština, 2000. – Naučno djelo koje istražuje odnose između muškarca i žene iz perspektive fiziologije i psihologije, uz dubinsku analizu rodnih uloga i njihove evolucije kroz istoriju.

„Pallati i akereonit“ (Palata Akherona), roman, Tirana, Priština, New York, 2000. – Mračno i mistično delo inspirisano mitologijom, gde Akheron, reka bola i tuge u grčkoj mitologiji, postaje mesto susreta između života i smrti, prošlosti i sadašnjosti.

Posebnu važnost u opusu Flori Brućija ima njegova medicinska literatura, u kojoj se prepliću nauka, istraživanja i humanizam. Njegov rad na polju fiziologije i kinezologije doprinio je ne samo razumijevanju fizičkih procesa u ljudskom tijelu, već i unapređenju zdravlja kroz multidisciplinarni pristup. Kroz svoje naučne radove, Flori Brući ostavlja neizbrisiv trag u oblasti medicinskih nauka, kombinovanjem teorijskog znanja sa praktičnom primjenom, što ga čini izuzetno značajnim autorom ne samo u svijetu književnosti, već i u medicini.

Veoma dragocjen intelektualac i istaknuti naučnik, prof. dr Šukri Galica rođen je  1951. godine. Jedan je od najplodnijih i najuticajnijih kosovskih stručnjaka na polju književnosti, publicistike i akademskog obrazovanja. Njegova svestrana djelatnost obuhvata širok spektar oblasti – od poezije i proze, preko književnih studija, kritike i eseja, do javnih predavanja i naučnih radova. Kao autor, kritičar i profesor, Galica je izgradio reputaciju nepokolebljivog mislioca, posvećenog intelektualnog radnika i poštovanog profesora. Njegova dela, objavljivana u brojnim časopisima i magazinima, pokrivaju kako kreativni, tako i naučni aspekt pisane riječi. Galica se bavi kako dubokim literarnim analizama, tako i temama savremene kritike i eseistike, te svojim raznovrsnim opusom doprinosi ne samo kosovskoj već i širem balkanskom kulturnom prostoru. Njegova sposobnost da spoji naučno i umjetničko istraživanje pokazuje njegovu izuzetnu intelektualnu širinu.

Među najvažnijim djelima prof. dr Šukri Galice izdvajaju se:

„Koha flet me brezni“ (Vrijeme govori kroz generacije), poezija, 1979. – Ova zbirka pjesama odražava suštinsku vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, đe vrijeme kao pojam postaje centralni motiv u stvaranju osjećaja kontinuiteta između različitih generacija.

„Poezia e Fatos Arapit“ (Poezija Fatosa Arapija), monografska studija, 1990. – Dubinska analiza poezije jednog od najvažnijih albanskih pjesnika, Fatos Arapija u kojoj Galica istražuje složene motive i stilističke inovacije koje su obilježile njegov opus.

„Amësia“ (Majčinstvo), priče, 1991. – Zbirka priča koja se bavi univerzalnim temama ljubavi, požrtvovanja i majčinstva, đe se kroz likove i njihove sudbine istražuju različiti oblici ljudskih odnosa i emocija.

„Simbolika e sundimit“ (Simbolika vladavine), kritika i eseji, 1995. – Ova zbirka eseja i kritika analizira političke i društvene simbole kroz prizmu književnosti, osvjetljavajući načine na koje vlast utiče na stvaralaštvo i umjetničko izražavanje.

„Konica – moderniteti, eseistika, kritika“ (Konica – modernitet, eseistika i kritika), monografska studija, 1997. – Monografija posvećena jednoj od ključnih figura albanskog modernizma, Faiku Konici u kojoj Galica istražuje njegovu ulogu u razvoju albanske književnosti i kritičke misli.

„Mesazhi kritik“ (Kritička poruka), eseji i kritike, 1999. – Zbirka eseja u kojoj Galica kritički promišlja različite aspekte književnosti i umjetnosti, pružajući uvid u ključne teorijske pristupe savremene kritike.

„Dashuria vdekërisht“ (Ljubav do smrti), roman, 2003. – Roman koji istražuje složene odnose ljubavi i smrti, đe se kroz likove preispituju granice ljudske emocije i tragična priroda ljudske egzistencije.

„Identiteti artistic“ (Umjetnički identitet), naučni radovi i kritičke osvrte, 2005. – Ova zbirka naučnih radova i kritičkih promišljanja istražuje pojmove umjetničkog identiteta, kreativnog izraza i kulturne dinamike.

„Bota magjike e fëmijës“ (Magijski svijet Đeteta), 2007. – Knjiga koja se bavi dJetinjstvom i dJečjim svIJetom, analizirajući magijski način na koji đeca doživljavaju stvarnost i svijet oko sebe.

„Mesazhi intelektual“ (Intelektualna poruka), 2012. – Eseji i javna promišljanja koja se bave ulogom intelektualca u savremenom društvu, njegovom odgovornošću i doprinosom u oblikovanju javnog mnjenja i kulture.

Pored bogate autorske karijere, prof. dr Šukri Galica drži predavanja iz istorije književnosti na Fakultetu umjetnosti Univerziteta u Prištini, kao i na temama poput osnova novinarstva, medija i javne komunikacije, akademskog pisanja i kulture jezika na Fakultetu obrazovanja, Univerzitet u Prištini, Kosovo. Njegova predavanja su izuzetno cijenjena zbog dubine uvida, inovativnog pristupa i sposobnosti da motiviše studente u oblasti književnosti, medija i javnog govora. Šukri Galica predstavlja nezaobilaznu figuru u intelektualnom i kulturnom pejzažu Kosova, čiji doprinos na polju književnosti, kritike i obrazovanja ostavlja dubok trag u savremenoj akademskoj i kulturnoj misli.

Razgovori sa oba profesora, Flori Brućijem i prof. dr Šukri Galicom, bili su izuzetno nadahnjujući i puni intelektualne težine. Trudio sam se da kroz svaki trenutak saznanja upijem što više o stanju kosovske književnosti, radu Udruženja pisaca Kosova i njihovim aktivnostima u oblasti kulture. Njihove priče o angažovanju na kulturnoj sceni, posvećenost književnosti, kao i težnja ka povezivanju naroda kroz umjetnost i literaturu, bile su izvanredne. Kroz njihove riječi, jasno se ocrtavala slika Kosova kao prostora bogate kulturne baštine, ali i mjesta đe su izazovi u kulturi i umjetnosti neizbježni, ali ne i nepremostivi.

Vrijeme je prosto prolećelo i prije nego što smo se našli, pola noći nas je zateklo. Rastali smo se puni utisaka, ispunjeni iskrenom željom da se opet sretnemo u Prištini, đe bih rado nastavio ovaj dragocjeni dijalog o kulturnim mostovima koje gradimo. Srdačnost i otvorenost ovih intelektualaca ostavila je neizbrisiv trag u meni. Njihova ljubaznost i spremnost da podijele svoje bogato znanje o književnosti i kulturi Kosova duboko su me dodirnuli.

Flori Brući i Šukri Galica su kroz svoje učešće na Plavskoj kulturnoj jeseni pokazali kako književnost može postati moćan medij za povezivanje naroda, za razumijevanje različitosti i za njegovanje univerzalnih vrijednosti. Njihov primjer jasno potvrđuje da mostovi između kultura ne nastaju sami od sebe, već se grade trudom, dijalogom i željom da se razumije i uvaži tuđa perspektiva. Oni su pravi ambasadori kulture i umjetnosti, čiji rad nadilazi  granice Kosova i doprinosi širenju balkanske kulturne zajednice. Ovaj moj mali, skromni esej posvećen njima je moj doprinos jačanju tih kulturnih veza koje, verujem, svi zajedno moramo da njegujemo. Neophodno je da u vremenu kada su granice ponekad previše izražene, stvaramo prostore u kojima se umjetnost i kultura mogu slobodno preplitati i obogaćivati. Samo tako možemo graditi budućnost zasnovanu na poštovanju, saradnji i međusobnom razumijevanju. Plavska kulturna jesen i 47.Književni susreti bili su pravo mjesto đe su ti mostovi počeli da se grade a vjerujem da će ih budući susreti dodatno ojačati i proširiti.