Piše: Vladimir Nikaljević, član ekonomske redakcije STEGA

STEGA se se obratila 19.02. otvorenim pismom predsjedniku Vlade g, M. Spajiću, sa zahtjevom za snažni zaokret u ekonomskoj politici. Nije bilo odgovora. Ni nakon njegovog javnog obećanja na sastanku na Ekonomskom fakultetu, ni nakon skupa: ,,Izazovi javnih finansija- hoće li dug pojesti budućnost”, kada smo ga podsjetili: na obećanje da će odgovoriti i na osporavanje tačnosti podataka od Monstata. 

Koristeći Monstatove podatke i sagledavanjem ukupnog konteksta,  naše analize i zaključci o stanju ekonomije su nepovoljni, neki čak alarmantni. 

Umjesto razduživanja i planiranja, ocjenjivanja i selekcije javnih investicija dobili smo obrnuto. Umjesto kako je STEGA  sugerisala:

Crnoj Gori treba promjena dugoročnog kursa upravljanja javnim finansijama: sa politike ZADUŽIVANJA ka politici RAZDUŽIVANJA. Tj. ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova. A, dobili smo novi kredit od 850 miliona izdavanjem obveznica i netačne informacije o ukupnom dugu.

Umjesto, ,,Unapredjenje planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija”: unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na “uska grla” privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati mega projekte koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova. 

Umjesto ovog pristupa, stiže Premijer iz Dubaija sa ugovorom o mega projektu na Velikoj plaži. Zaboravlja se Velje brdo!? Kad je Premijer bio, sa mnogobrojnom pratnjom u Singapuru, vratio se sa digitalizacijom javne uprave . Sa puta na Olimpijadu u obećao je ulaganja u sport. I iz Japana je takođe, donio obećanja...Premijer se ponaša kao srednjevjekovni bonvivan Kazanova ili naš Konte Zanović. Zavodnik (sjećate li se spiska: kineskinja-komunista... Da se pozajmljuju pare: prvo zaduženje je bilo 780 miliona a ovo posljednje 850 miliona. Ko će to da vrati – ne opterećuje se naravno. Biće tada daleko, zaboravljajući da je sada planeta ,,mala”. Kazanova i Zanović su završili u zatvoru.....

Crnoj Gori treba ozbiljan političar koji drži riječ i koji vodi državnu politiku a ne koji priča bajke namijenjena izborima! Da vodi odgovornu fiskalnu politiku koja ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove. 

Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji su problem koji ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon svih povećanja i podbacivanja prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je  upozoravajući crveni alarm. 

Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije. 

Visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja: uveliko prelazi 60% BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnou na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravnamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60%, posebno uz značajan rast kamata na dug.

Deficit tekućeg računa: znatno povećanje plata i penzija je povećalo jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkuretnost turizma protekle godine i ove će godine. Uvoz konstantno i visestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno.

Kreditni rejting države je vrlo nizak. Sa rejtingom Ba3 Moody’s i B+ S&P i Fitch, Crna Gora se nalazi u donjoj trećini svih država koje imaju rejting, u društvu Senegala i Ruande. Sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize. 

Stoga, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju, kako bi Crna Gora ušla u Evropsku Uniju s pozicije “fiskalne snage, a ne slabosti”. To, po sebi, doprinosti kredibilnosti crnogorskog puta u EU jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.

STEGA, umjesto bajki traži promjenu Premijerove ukupne politike: fokusiranje na ubrzani rad na zatvaranju pristupnih poglavlja a posebno poglavlja 23 i 24 – vladavina prava. Ogromni problem zakoniti rad institucija: od najvećih zloupotreba iz katastra do najsuštinskijih iz Ustavnog suda! Treba da nam da jasnu ,,mapu puta”za zatvaranje poglavlja u naredne dvije godine. Najmanje kvartalno: izvještaj o problemima, rješenjima, progresu.

STEGA nije protivnik koji traži glasove birača. STEGA se bori samo za jedan glas-glas razuma. Ukazujemo na aktuelni finansijski kontekst I dali smo preporuke za fiskalnu konsolidaciju i reforme i tražimo odgovor na Otvoreno pismo.. Mi želimo da budemo protagonisti tzv. Win-Win modela u kome su svi pobjednici. U konačnom Crna Gora na svom putu u EU.