Ekonomija

Veliki potencijal za solarnu energiju u turizmu

(15 riječi)

(Foto: PKCG)
Postoji ozbiljan potencijal za ugradnju fotonaponskih elektrana na krovovima i terasama turističkih i ugostiteljskih objekata, čime bi se omogućila njihova energetska efikasnost i doprinijelo cilju države Crne Gore – značajnom povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji. Ovo je saopšteno tokom sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, koja je 5. juna održana u Elektroprivredi Crne Gore.

U uvodnom govoru, Ivan Bulatović generalni direktor EPCG pozdravio je inicijativu predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, Ranka Jovovića i mogućnost da se promovišu novi proizvodi EPCG za zelenu tranziciju u crnogorskom turizmu.
Predstavnik EPCG, Bojan Đordan, izvršni rukovodilac Proizvodnje, istakao je da je u okviru projekta Solari 5000+, prema prošlonedjeljnim podacima, na krovovima u Crnoj Gori instalirano 4484 fotonaponskih sistema ukupne snage 90 GWh.

-Ovo nije zanemarljiv broj na nivou cjelokupnog energetskog sistema, jer dolazi isključivo od elektrana na krovovima. Turistički objekti su pogodni za instalaciju ovih elektrana/panela. Riječ je o investiciji koja ima siguran povrat u vremenu od pet do sedam godina – rekao je Đordan.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda Crne Gore u saradnji sa relevantnim institucijama i sektorom turizma nastavlja sa aktivnostima na ubrzanju zelene tranzicije kroz konkretne projekte koji omogućavaju potrošačima, posebno hotelima i ugostiteljskim objektima, da postanu proizvođači sopstvene električne energije putem fotonaponskih sistema.

-Turistički objekti koriste električnu energiju za grijanje vode, klimatizaciju, rasvjetu i druge tehničke sisteme. Ključna prednost ugradnje solarnih sistema je što energiju troše u trenutku kada je i proizvedu, čime se izbjegavaju visoki troškovi kupovine električne energije od snabdjevača i dodatni troškovi mrežarine. To predstavlja direktnu finansijsku uštedu i smanjenje zavisnosti od tržišta električne energije, čije su cijene u posljednje tri godine bile izrazito nestabilne – kazao je Đordan.

Naglasio je da se vizija EPCG zasniva na vjerovanju da korišćenje obnovljive energije nije samo korak ka zaštiti životne sredine, već i prilika za ekonomski napredak, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti. Kroz stratešku saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima, EPCG teži ka tome da Crna Gora postane primjer zemlje koja koristi svoje prirodne potencijale, prvenstveno sunčevu energiju, za stvaranje čiste i održive energetske budućnosti – poručio je Đordan

Kako je naveo, projekat "Solari 5000+" obuhvata instalaciju fotonaponskih sistema ukupne snage 70 megavata, što bi trebalo da rezultira godišnjom proizvodnjom od oko 115 gigavat-sati električne energije. Namijenjen je kako fizičkim, tako i pravnim licima, a uključuje mogućnost postavljanja solarnih panela i na stambene zgrade do četiri sprata. Već je iskazano interesovanje preko 19.000 korisnika, što jasno govori o širokoj podršci građana i privrede ovom programu.

-Ukupna investicija iznosi 56,6 miliona eura, a finansijska konstrukcija uključuje i značajne subvencije – 11,32 miliona eura, odnosno 20% vrijednosti projekta, koje zajednički obezbjeđuju EPCG i Eko fond. Korisnicima je omogućeno da kroz mjesečne rate, koje odgovaraju njihovoj prosječnoj potrošnji električne energije, otplaćuju sistem, praktično bez dodatnih troškova u svom budžetu – istakao je on.

Naglasio je da je jedna od ključnih vrijednosti projekta uspostavljanje modela u kojem potrošač postaje i proizvođač – tzv. „prozjumer“. Na taj način građani ne samo da smanjuju svoje račune, već aktivno doprinose energetskoj stabilnosti zemlje, proizvodeći čistu energiju za sebe i zajednicu. Značajan doprinos daju i finansijske institucije, koje prepoznaju sigurnost povrata investicije, a kroz ovaj projekat jačaju svoje portfolije u oblasti zelenih tehnologija. Istovremeno, EPCG ostvaruje strateške ciljeve povećanja udjela obnovljivih izvora energije, razvija koncepte virtuelnih elektrana i uvodi nove tehnologije za skladištenje energije.

-Zelena tranzicija nije prolazni trend, već dugoročna razvojna šansa. Ugradnja solarnih sistema ne samo da doprinosi zaštiti životne sredine, već direktno povećava ekonomsku održivost i smanjuje operativne troškove poslovanja. Crna Gora teži da do 2050. godine u potpunosti pređe na korišćenje energije iz obnovljivih izvora, a turizam ima posebnu ulogu u toj viziji – kazao je Đordan.

Istakao je da je svim zainteresovanim korisnicima omogućeno da, bez dodatnog angažovanja i papirologije, kroz saradnju sa Elektroprivredom, dobiju kompletnu podršku – od analize objekta do instalacije i puštanja sistema u rad.

-Crna Gora ima ozbiljan potencijal da se pozicionira kao održiva i energetski efikasna destinacija, a ova inicijativa je važan korak ka tome – poručio je on.
Ivana Bulatović, generalna direktorica Direktorata za EU integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma istakla je važnost zelene tranzicije u turizmu u Crnoj Gori.

Naglasila je da je Ministarstvo turizma, zajedno sa Eko fondom i Ministarstvom energetike i rudarstva, sprovelo značajan projekat podsticaja energetske efikasnosti u hotelskoj industriji, koji je u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore za period 2022–2025. godine. 

- Ovaj projekat je temeljen na principima zelene tranzicije, kao jedne od ključnih razvojnih politika naše države. Evropska unija je donirala 3,5 miliona eura, od čega je 3 miliona namijenjeno hotelskoj industriji, a pola miliona privatnom smještaju i seoskim domaćinstvima, što je posebno značajno za opštinu Nikšić - navela je Bulatović.

Istakla je da ovi programi nisu izolovane inicijative, već dio šire strategije za stvaranje održive i konkurentne turističke ponude. 

-Zelena tranzicija je mnogo više od jedne ekološke obaveze sektora turizma, to je ozbiljna prilika i šansa da ostavimo snažan pozitivan trag na planeti i za buduće generacije - naglasila je ona.

Bulatović je takođe istakla da energetska efikasnost neće biti samo regulatorna mjera, već ključni faktor razvoja turizma u Crnoj Gori. 

-Podsticaji su važni, ali uskoro će energetska efikasnost postati zakonska obaveza, i tada ćemo svi morati biti spremni, kazala je Bulatović. Uputila je poziv na dalju podršku i ulaganja, posebno u toplotne pumpe kao efikasno rješenje za hotelske objekte.

Na sjednici su takođe razmotrene mogućnosti uvođenja fotonaponskih sistema u zaštićenim područjima, poput nacionalnih parkova i parkova prirode. Istaknuta je neophodnost pažljivijeg sagledavanja pravnog okvira i prostorno planske regulative, kako bi se osigurala održiva integracija solarnih tehnologija u takve zone.

Privrednici su izrazili poseban interes za razvoj održivog turizma i povećanje energetske efikasnosti u svojim objektima. Takođe, naglasili su važnost dugoročnih garancija solarnih panela (20-25 godina) i pouzdanost opreme, uz osvrt na moguće tehničke izazove poput prekida u napajanju i problema sa invertorima, koji se u većini slučajeva brzo i efikasno rješavaju.

Posebna pažnja posvećena je pitanju zajedničkih instalacija fotonaponskih sistema u višespratnim objektima, a novi zakon prepoznaje mogućnosti udruživanja proizvođača, što može omogućiti realizaciju ovakvih projekata.
Predsjednik Odbora, Ranko Jovović je istakao da su za turizam u Crnoj Gori izuzetno važne informacije koje su se čule na današnjem skupu, posebno apostrofirajući dalju razradu dislociranja energetskih postrojenja za obnovljivu energiju i  formiranja energetskih zajednica u vezi sa postojećim zakonodavnim okvirom.

Na kraju, svi učesnici su se saglasili da ovaj projekat predstavlja značajan korak ka zelenoj tranziciji i energetskoj nezavisnosti, te da je potrebno nastaviti sa edukacijom i podrškom kako bi se iskoristile sve prednosti obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.



Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.