Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).

Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.

– Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja – napomenuto je u izvještaju EP.

Smanjiti deficit i javni dug

Izvještaj i rezolucija izvještaja za Crnu Goru  Marjana Šareca  predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta za izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvještavanje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 je bilo protiv, a 77 je bilo uzdržano.

U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napore za smanjenje fiskalnih ranljivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nije usklađena sa pravnim tekovinama EU.

EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.

– Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju – konstatuje se u izvještaju.

Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.

– Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti – konstatuje se u izvještaju.

EP je pozdravio napore za smanjenje ranljivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reformu i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.

– Crna Gora se poziva na povećanje transparentnosti u budućim infrastrukturnim projektima, osigurava konkurentno nadmetanje i izbjegnu prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora – poručeno je u izvještaju.

Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost

EP je pozitvnim takođe obilježje uključivanja Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.

Kao značajan se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj integracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.

Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih reformi mjera u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.

Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.

Finansiranje uslovljeno napretkom

U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanje Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanja prevara.

EP podsjeća da finansiranje EU može biti modificirano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.

EU i zemlje Zapadnog Balkana pozivaju se da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.

U tom Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO-om, a EU poziva da naprave pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO-a na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidata.

Hitno se pozabaviti odlivom mozgova

Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.

Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što je ključno omogućilo stvaranje digitalnog bezbjednog okruženja.

Istovremeno, ukazuje da je Crnoj Gori potrebna brza digitalna transformacija i razvoj politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronične visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i osigurati efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.

– Vlasti treba da se hitno pozbave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori – ističe se u izvještaju.

Roming kao kod kuće

EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.

Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.

Povećati energetsku otpornost

U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će se konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakon o energetskoj efikasnosti i dalje se integriše sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.

Podaci su podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.

– Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeke i mora kanalizacijom u sedam opština – konstatuje se u izvještaju.

standard portal