Rastoder: Sjećanjem na žrtve genocida brani se ljudskost
U memorijalnom centru Potočari upisana su 8.372 imena muškaraca i dječaka, civila, koji su svirepo ubijeni od 11. do 19. jula 1995. godine
Organizovanim sjećanjam na žrtve
genocida brani se ljudskost od poraza u Srebrenici uprkos nespremnosti dijela
političkih struktura da priznaju pravosudno i naučno dokazanu istinu, poručio
je predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća (BV) Mirsad Rastoder.
On je to rekao na obilježavanju Međunarodnog Dana
sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koje su u Spomen parku civilnim
žrtvama na Pobrežju u Podgorici organizovali BV, Centar za građansko
obrazovanje i Akcija za ljudska prava.
Rastoder je
rekao da građanska, antifašistička i proevropska Crna Gora iskreno saosjeća sa
žrtvama i pridružuje se regionalnoj i međunarodnoj zajednici u obilježavanju
30. godišnjice genocida u Srebrenici.
On je kazao da, zahvaljujući izuzetnim pojedincima,
nevladinim organizacijama i zajednicama, Dan sjećanja na civilne žrtve ima
tradiciju od 20 godina u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima.
“Organizovanim sjećanjam na žrtve genocida branimo
ljudskost od poraza u Srebrenici i na drugim mjestima zločina, uprkos
nespremnosti djela političkih struktura da priznaju pravosudno i naučno
dokazanu istinu kojom se jedino mogu liječiti rane i gajiti povjerenje za
buduće generacije”, rekao je Rastoder.
On je naveo da su u memorijalnom centru Potočari
upisana 8.372 imena muškaraca i dječaka, civila koji su svirepo ubijeni od 11.
do 19. jula 1995. godine.
Rastoder je rekao da prema žrtvama genocida, kao i
svim civilnim žrtvama agresije od 1991. do 2001. godine, iz duše iskazuju
pijetet, a njihovim porodicama upućuju iskrene izraze saučaća.
“I odlučnost da ćemo se zajedno braniti i odbraniti od ideologija koje su dovele do genocida”, dodao je Rastoder.
(Foto: Mara Babović/Pobjeda)
On je istakao da se ne smije zaboraviti da je
Srebrenica kulminacija niza stravičnih zločina 90-tih.
“Još postoje i među nama u našoj državi politike i
političari koji pokušavaju negirati, relativizovati i opravdati zločin, a
zločinca uzdizati i promovisati u heroje”, rekao je Rastoder.
On je poručio da “Srebrenica gleda u nas”.
“Gleda u međunarodnu zajednicu koja je propustila da
u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija pruži pomoć i zaštiti civile kada im je
pomoć bila najpotrebnija”, kazao je Rastoder.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je i dalje zemlja
dobrih rezolucija i sporadičnog djelovanja.
“Dobro je što
je Crna Gora usvoila Rezoluciju i ranije Deklaraciju o Srebrenici, ali one
moraju biti osnov za djelovanja. Vrijeme je da počne kažnjavanje zločina
počinjenih u Crnoj Gori i da u udžbenike uđe istina o srebreničkom genocidu i
svim ostalim zločinima”, poručio je Rastoder.
On je rekao da neće prestati da se pitaju kako to da
nijedna vlast nije uspela da donese uredbu o proglašenju Međunarodnog dana
sjećanja i time uspostavi oficijelnu obavezu obilježavanja.
Rastoder je
naglasio da Crna Gora ne smije stajati na pola puta.
“Krajnje je vrijeme za odlučno i dosljedno
sprovođenje odluka, rezolucija, međunarodnih dokumenata i sopstvene tradicije
čojstva i junašta”, kazao je Rastoder.
On je rekao da se poštovanjem žrtvi omogućava istini
da otvori puteve mira na ovim prostorima.
“Apelujemo na Skupštinu i Vladu Crne Gore da
urgentno usvoje uredbu kojom će 11. jul proglasiti Međunarodnim danom sjećanja
na žrtve genocida u Srebrenici i urediti konkretna ovlašćenja i odgovornost za
poštovanje oblježavanja tog dana”, rekao je Rastoder.
On je dodao da traže da pravosuđe dosljedno
presuđuje negiranje genocida i one koji veličaju ratne zločince osuđene pred
međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine u Srebrenici i drugim
mjestima.
“Crnogorski državni organi moraju biti brana
ideologijama koje su doveli do genocida, a ne podrška ili nijemi posmatrači
podrivanja institucionalne supstance države”, smatra Rastoder.
Kako je naveo, Crna Gora je dužna da se suoči sa
svojom stranom ratne prošlosti.
“Jer moramo odgajati generacije u čijim će srcima
“oprosti Srebrenice” imati odjek”, naveo je Rastoder.
On smatra da je to najbolja brana da prerušena
prošlost ne postane budućnost zemlje.
“Zahtijevamo da Crna Gora preuzme odgovornost za
oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih
stradanja. Žrtve zločina svih vjera i nacija obavezuje nas da se zalažemo za
pravdu, istinu i pomirenje”, zaključio je Rastoder.
Književnik Balša Brković rekao je
da se prije 30 godina desio zločin koji je zaprepastio svijet.
On je naveo da se “oko nas slave ubice i zločinci
koji su omogućili Srebrenicu”.
“A onima koji hoće da pamte Srebrenicu, kažu da su
kupljeni i u službi zapada. Iako je najjednostavnije zapravo vidjeti stvari
onakvima kakve jesu i kako su se odigrale bez ikakvih dodatnih značenja”, naveo
je Brković.
On je rekao da traje odjek Srebrnice i da je dobro
što traje već tri decenije.
“Dok pamtimo Srebrenicu, ljudi smo. Ako jesmo
društvo, moramo naći način da objasnimo očigledno. I da jasno kažemo kad laž
više nije stvar mašte, već mržnje, gole i strašne. Mržnje koja može opustošiti
svaki pejzaž”, kazao je Brković.
On je rekao da je svako negiranje srebreničkog
genocida, još jedno ubijanje ubijenih.
“Još jedan pucanj u nedužne žrtve. Zato je mučno
živjeti u društvu u kom takvi glasovi nijesu bizarna rijetkost. I u društvu
koje ne umije da kazni takvom nečovještvom. Kad god jedno društvo nema snage da
kazni nečovještvo, nečovještvo pobijedi i postane mjera”, kazao je Brković.
On je naveo da su tada i samo tada mogući događaji
kakav je ovaj od prije 30 godina.
“Moguće je da ljudi pozvjere i postanu jasna
negacija svega ljudskog. Svaka laž završava se kao krvava mrlja, kao krvavi
trag. Sve što počne u znaku laži okončava pod sjenkom noža. Vidjeli smo to i
zapamtimo”, poručio je Brković.
Događaju su prisustvovali ministarka evropskih
poslova Maida Gorčević, ministar pravde Bojan Božović,
glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović,
gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i ambasadorka Sjedinjenih
Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Skupu su prisustvovali i ombudsman Siniša
Bjeković, predstavnici političkih partija i civilnog sektora.
0 Komentara