Populistička ekonomska politika stiže na naplatu: rast pao na 1,5%
Najnoviji
zvanični podaci Uprave za statistiku Monstat pokazuju da je bruto domaći
proizvod Crne Gore u posljednjem kvartalu prošle godine porastao za svega 1,5
odsto u realnom iznosu, što predstavlja najslabiju kvartalnu dinamiku rasta još
od pandemijske 2020. godine.
Ovi
podaci jasno pokazuju da crnogorska ekonomija ulazi u fazu usporavanja, uprkos
snažnom rastu javne potrošnje i rekordnom zaduživanju države.
Stranka
evropskog progresa je i ranije upozoravala da populističke mjere Vlade,
zasnovane na administrativnom povećanju plata i podsticanju potrošnje, mogu
dati samo kratkoročne efekte. Ekonomija se ne može dugoročno razvijati na
osnovu potrošnje koju stvara država, bez rasta investicija, produktivnosti i
realne poslovne aktivnosti. Današnji podaci upravo potvrđuju takva upozorenja.
Nakon
visokih stopa rasta u 2022. i 2023. godini, kada su se snažno osjećali efekti
administrativnih mjera Vlade i povećane potrošnje usljed priliva stranih
državljana, ekonomski rast je u 2024. godini prepolovljen na 3,2 odsto.
Kvartalni podaci već sada ukazuju da će u 2025. godini stopa rasta biti još
niža – sigurno ispod 3 odsto, a vrlo moguće i oko 2,7 odsto, što potvrđuje da
dosadašnji model rasta gubi snagu.
Posebno
zabrinjava činjenica da se usporavanje ekonomije dešava u periodu snažnog rasta
javnog duga.
Za
razliku od današnje situacije, u vrijeme Vlade premijera Duška
Markovića Crna Gora je u pojedinim kvartalima bilježila stope rasta
koje su prelazile 4 odsto, pri čemu je rast bio zasnovan na investicionom
ciklusu i realnoj poslovnoj aktivnosti, a ne na populističkim administrativnim
mjerama koje kratkoročno povećavaju potrošnju.
Zato
današnji podaci otvaraju ozbiljno pitanje održivosti ekonomske politike koja se
dominantno oslanja na javnu potrošnju i zaduživanje, umjesto na investicije,
produktivnost i razvoj domaće privrede.
0 Komentara