Kako do pametne regulacije kripto tržišta?
Razgovori o kriptovalutama više se ne vode oko toga da li im je
mjesto u finansijskom sistemu, već kako ih regulisati na način koji je održiv,
praktičan i usklađen sa realnim stanjem na tržištu. Ova promjena bila je
očigledna na nedavnom stručnom doručku u Tokiju, u organizaciji Global Fintech
Institute (GFI), koji je okupio donosioce odluka i predstavnike industrije iz
APAC regiona kako bi diskutovali o regulaciji i tržišnim izazovima kripto
sektora.
Poreske politike moraju pratiti realnost tržišta
Jedno od ključnih pitanja bila je poreska politika. U mnogim
zemljama, dobit od kriptovaluta oporezuje se progresivnim stopama koje su često
znatno više od onih koje važe za tradicionalne finansijske proizvode. Iako je
namjera takvih mjera često opravdana, njihov efekat može biti suprotan jer složeni
i visoki porezi podstiču premještanje trgovine u jurisdikcije sa povoljnijim
uslovima, što može oslabiti domaći nadzor i zaštitu investitora.
Kao rješenje, sve više stručnjaka zagovara uvođenje jedinstvene
poreske stope, uz mogućnost prebijanja budućih dobitaka sa prethodnim gubicima.
Ovakav pristup bi bolje odražavao volatilnost kripto tržišta i podstakao
učesnike da ostanu u regulisanim okvirima, gdje su transparentnost i zaštita
investitora na višem nivou.
Klasifikacija: suština važnija od forme
Brzi razvoj kripto ekosistema donosi nove oblike digitalne imovine:
tokenizovanu imovinu, “wrapped” tokene, cross-chain rješenja i tokene podržane
realnom imovinom. Iako ove inovacije šire mogućnosti blockchain tehnologije,
istovremeno razotkrivaju ograničenja postojećih regulatornih okvira.
Bez jasnih definicija, teško je dosljedno primijeniti pravila o
oporezivanju, izvještavanju, čuvanju sredstava i licenciranju. Zato se kao
praktično rješenje nameće transparentan sistem klasifikacije zasnovan na
ekonomskoj suštini imovine, a ne njenoj tehničkoj strukturi. Time bi se
povećala jasnoća za korisnike i kompanije, ojačala zaštita investitora i
unaprijedio regulatorni nadzor.
Rizici čuvanja sredstava: operativni, a ne samo finansijski
Za razliku od tradicionalnih finansija, gdje su rizici često
povezani sa kreditima i partnerima, u kripto svijetu ključni rizik leži u
operativnim aspektima čuvanja sredstava. Bezbijednost zavisi od upravljačkih
procedura, strukture digitalnih novčanika, internih kontrola i pouzdanosti
sistema.
Zbog toga bi regulativa trebalo da se fokusira na operativnu
sigurnost, odnosno na jasno razdvajanje sredstava, transparentno upravljanje,
visoke standarde sajber bezbjednosti, robusnu arhitekturu novčanika
(uključujući tzv. “air-gap” rješenja) i korišćenje alata poput dokazivanja
rezervi. Finansijske garancije mogu biti korisne, ali prava sigurnost u ovom
segmentu zavisi prije svega od operativne otpornosti.
Jasna pravila kao konkurentska prednost
Pozitivan trend je sve veće uključivanje digitalne imovine u
postojeće regulatorne okvire finansijskog sistema. Prepoznavanje određenih
kripto aktivnosti kao finansijskih instrumenata doprinosi većoj strukturi i
jasnoći na tržištu.
Ipak, i dalje postoje oblasti koje zahtijevaju dodatno
razjašnjenje, poput licenciranja usluga kao što su staking i generisanje
prinosa. U suprotnom, kompanije i korisnici mogu lako premjestiti svoje
aktivnosti u zemlje sa povoljnijim pravilima. S obzirom na globalnu prirodu
digitalne imovine, kapital, inovacije i talent brzo migriraju tamo gdje su
uslovi stabilniji i predvidljiviji.
Zaključak: balans između kontrole i inovacije
Najefikasnija regulativa nastaje kroz dijalog i razumijevanje
tržišne realnosti. Kako kripto proizvodi postaju sve kompleksniji, biće
potrebna saradnja stručnjaka iz oblasti prava, tehnologije, upravljanja rizikom
i finansija.
Cilj je jasan – potrebno je izgraditi uravnotežen regulatorni
okvir koji štiti potrošače i stabilnost sistema, a istovremeno podstiče
inovacije. Kada se taj balans postigne, digitalna imovina može postati potpuno
integrisan i regulisan dio savremenog finansijskog sistema.
0 Komentara