Na Ravnom Lazu obilježena 85. godišnjica odluke o podizanju ustanka protiv fašizma
Na Ravnom Lazu u Piperima danas je obilježena 85. godišnjica istorijske odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak o podizanju ustanka protiv fašističkog okupatora.
Delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista
Glavnog grada Podgorica, SUBNOR-a Crne Gore, kao i predstavnici boračkih
organizacija iz Prijestonice Cetinje i drugih crnogorskih opština položili su
cvijeće na spomenik posvećen ovom događaju i odali počast učesnicima sastanka
održanog 8. jula 1941. godine. Ceremonija je počela intoniranjem državne himne.
Prisutnima se potom obratio potpredsjednik UBNOR-a Podgorica Zoran Bobo Raičević, koji je podsjetio da je upravo na ovom mjestu donesena odluka koja je prethodila Trinaestojulskom ustanku, ocijenivši ga jednim od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije i simbolom zajedničke borbe protiv nacifašizma.

Zoran Bobo Raičević (Foto: CP)
Govoreći o događajima koji su prethodili ustanku,
Raičević je podsjetio da je Politbiro Centralnog komiteta KPJ na sjednici
održanoj 4. jula 1941. godine u Beogradu, pod rukovodstvom Josipa Broza Tita,
donio odluku o pokretanju oružanog otpora okupatoru i naložio partijskim
organizacijama da je sprovedu na terenu.
Četiri dana kasnije, 8. jula 1941. godine, Politbiro
Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak sastao se u Stijeni
Piperskoj, gdje je donesena istorijska odluka o podizanju ustanka crnogorskog
naroda protiv okupatora.
„Odluka je sprovedena do kraja. Ustaničke puške 13.
jula u Virpazaru, Čevu, Mišićima i drugim mjestima označile su početak
četvorogodišnje epopeje partizanske antifašističke narodnooslobodilačke borbe
protiv okupatora i domaćih kolaboracionista", kazao je Raičević.
On je istakao da je Crna Gora, u odnosu na broj
stanovnika, dala izuzetan doprinos antifašističkoj borbi i podnijela ogromne
ljudske žrtve.
„Tokom četiri godine rata Crna Gora izgubila je oko deset odsto stanovništva, odnosno približno 40.000 ljudi. Na ratištima širom Jugoslavije poginulo je, strijeljano ili umrlo u zatvorima i koncentracionim logorima skoro 19.000 Crnogoraca i Crnogorki, dok su ostali stradali kao žrtve fašističkog terora ili ratnih okolnosti", naveo je Raičević.

(Foto: CP)
Govoreći o savremenom trenutku, upozorio je da su Crna
Gora i njene antifašističke vrijednosti suočene s pokušajima revizije istorije.
Kao primjer naveo je odluku o promjeni imena Biblioteke „Radosav
Ljumović", ocijenivši da takvi potezi predstavljaju dio šireg procesa
potiskivanja antifašističkog nasljeđa i istorijskog pamćenja Crne Gore.
0 Komentara