Ekonomija

PKCG:Domaća proizvodnja traži snažniju podršku države i tržišta

Jul 08, 2026 0 Komentara

(15 riječi)

Uprkos pozitivnim pokazateljima u pojedinim segmentima proizvodnje, crnogorski sektor poljoprivrede i agroindustrije i dalje opterećuju brojni strukturni izazovi koji zahtijevaju sistemski odgovor države i svih učesnika u lancu proizvodnje i plasmana hrane, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, održanoj 7. jula.  Na sjednici su razmatrani rezultati poslovanja sektora u prvoj polovini 2026. godine, realizacija IPARD III programa, kao i mogućnosti uključivanja privrede u program Univerziteta Crne Gore „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“.

Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović istakao je da je sektor ostvario ohrabrujuće rezultate, prije svega zahvaljujući povećanju domaće proizvodnje i rastu otkupa mlijeka, ali da nedavna kriza sa viškovima mlijeka pokazuje koliko je domaća proizvodnja osjetljiva ukoliko nije praćena adekvatnim prerađivačkim kapacitetima i sigurnim tržištem. Naglasio je da je neprihvatljivo da domaći proizvođači budu primorani da prosipaju mlijeko, dok se istovremeno na tržištu uvoze mliječni proizvodi. Posebno je ukazao na značaj kampanje „Kupujmo naše“, koja doprinosi jačanju svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, ocjenjujući da upravo potrošači svojim izborom mogu dati snažan doprinos opstanku domaćih gazdinstava i razvoju crnogorske poljoprivrede. Kako je istakao, očuvanje stočarske proizvodnje znači i očuvanje života na selu, jer iza svakog domaćeg proizvoda stoje porodice koje svakodnevno ulažu veliki rad i trud kako bi održale proizvodnju.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš predstavila je Informaciju o poslovanju agrara za period januar–jun 2026. godine, navodeći da su povoljni vremenski uslovi doprinijeli dobroj proizvodnoj godini, naročito u voćarskoj proizvodnji, dok su zabilježeni rast vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, povećanje otkupa mlijeka, kao i rast proizvodnje u prehrambenoj industriji. Ocijenila je da rast primarne proizvodnje mora biti praćen razvojem prerade, logistike i tržišnih kanala, kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti. Ukazala je i da, uprkos rastu izvoza pojedinih proizvoda više faze prerade, Crna Gora i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit u razmjeni hrane, što potvrđuje izraženu zavisnost od uvoza. -Zbog toga je potrebno snažnije povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, povećanje korišćenja domaćih sirovina, veća ulaganja u razvoj prerade i skladišnih kapaciteta, efikasnije korišćenje evropskih fondova, kao i veća izdvajanja iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede – navela je Rmuš.

Posebno je istakla da je za dugoročni razvoj neophodno zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, stvarati bolje uslove za mlade poljoprivrednike i razvijati proizvodnju hrane sa većom dodatom vrijednošću. U tom procesu značajnu ulogu imaju promocija domaćih proizvoda i njihovo bolje pozicioniranje u trgovinskim lancima i turističkoj ponudi, podsjećajući da je Privredna komora uspješno realizovala ovogodišnju nagradnu igru „Kupujmo naše“, koja je, u okviru kampanje „Snaga je u svima nama“, doprinijela jačanju svijesti građana o značaju kupovine domaćih proizvoda i pružanju podrške crnogorskim proizvođačima.

Privrednici su tokom diskusije kazali da je ovogodišnja kriza u otkupu mlijeka pokazala strukturne slabosti domaćeg sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. Takođe, ukazali su na paradoks da Crna Gora, uprkos velikoj zavisnosti od uvoza hrane, dolazi u situaciju da domaći proizvođači ne mogu plasirati proizvedene količine mlijeka i drugih proizvoda. Saglasni su da rast primarne proizvodnje mora biti praćen razvojem prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, boljom organizacijom tržišta i čvršćim povezivanjem proizvođača, prerađivača, trgovinskih lanaca i turističkog sektora. Privrednici su ukazali i na izazove koje donosi usklađivanje sa evropskim standardima, posebno u proizvodnji tradicionalnih mliječnih proizvoda, ocjenjujući da je proizvođačima neophodna dodatna institucionalna podrška kako bi uspješno odgovorili tim zahtjevima. Smatraju da naredni period treba iskoristiti za modernizaciju proizvodnje, bolje planiranje i jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda, kako bi spremnije dočekali uslove poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu. Kao prioriteti su izdvojeni donošenje zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi, unapređenje poreske regulative i prilagođavanje radnog zakonodavstva specifičnostima poljoprivredne proizvodnje. Takođe, istakli su da promocija domaćih proizvoda, kroz kampanje poput „Kupujmo naše“, uz njihovo snažnije pozicioniranje u trgovinskim lancima i turističkoj ponudi, predstavlja jedan od ključnih preduslova za jačanje domaće poljoprivrede.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirsad Spahić upoznao je članove Odbora sa aktivnostima na pripremi dva važna zakonska rješenja koja bi trebalo da unaprijede poslovni ambijent u sektoru poljoprivrede. Istakao je da je u završnoj fazi priprema Zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kojim će se dodatno zaštititi položaj domaćih proizvođača, unaprijediti ugovorni odnosi i ojačati njihova pregovaračka pozicija na tržištu.

Najavio je i izradu Zakona o državnoj pomoći u oblasti poljoprivrede, kojim će se definisati budući model podrške domaćim proizvođačima nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i usklađivanja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Kako je istakao, cilj je da se već sada identifikuju mjere koje će država moći da zadrži kao podršku domaćim proizvođačima i nakon ulaska u EU, posebno u situacijama kada budu potrebne intervencije zbog poremećaja na tržištu ili elementarnih nepogoda. Naglasio je da će predstavnici Privredne komore biti uključeni u izradu oba zakonska rješenja.

Govoreći o evropskim integracijama, Spahić je ukazao na značajne promjene koje očekuju domaći agroprehrambeni sektor od 1. jula 2027. godine, kada će biti dozvoljen uvoz proizvoda životinjskog porijekla samo iz objekata odobrenih u skladu sa standardima Evropske unije. -Ova promjena predstavlja priliku da domaći proizvođači unaprijede proizvodnju i zauzmu značajnije mjesto na domaćem tržištu, i već sada je neophodno planirati proizvodnju i pripremati se za uslove poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu – poručio je on.

Predstavnice Agencije za plaćanje, Danka Božović i Edita Mahmutović, predstavile su dosadašnje rezultate realizacije IPARD III programa, ističući da interesovanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača za raspoložive mjere i dalje raste uprkos zahtjevnim procedurama. Naglasile su da se trenutno uspješno realizuju projekti iz Mjere 3, namijenjene investicijama u preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i Mjere 7, koja podržava razvoj ruralnog turizma i preradu na poljoprivrednim gazdinstvima. Istakle su da je u okviru ovih mjera ugovoren značajan broj projekata i milionska vrijednost bespovratne podrške, dok se novi javni pozivi za ruralni turizam i preradu na gazdinstvima očekuju do kraja godine. Navele su da interesovanje korisnika potvrđuje da proizvođači prepoznaju značaj evropskih fondova za modernizaciju proizvodnje, unapređenje konkurentnosti i povećanje dodate vrijednosti domaćih proizvoda.

One su takođe upoznale članove Odbora i sa aktivnostima koje Agencija sprovodi u okviru priprema za punu akreditaciju i uspostavljanje sistema neophodnih za sprovođenje buduće Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije, naglasivši da je razvoj IAKS sistema jedan od ključnih koraka u tom procesu. Istakle su da Crna Gora uspješno koristi sredstva iz IPARD III programa, da nema rizika od njihovog vraćanja zbog neiskorišćenosti, te da je cilj da se i u narednom periodu nastavi visok stepen iskorišćenosti raspoloživih evropskih sredstava.

Na kraju, savjetnica rektora za finansijska i ekonomska pitanja na Univerzitetu Crne Gore, Marina Banović predstavila je program Univerziteta Crne Gore „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“, kojim se kompanijama pruža mogućnost da kroz stipendiranje studenata obezbijede buduće stručne kadrove, uz razvoj dugoročnije saradnje između privrede i akademske zajednice.