Škrinja

NIK GAŠAJ

CRNA GORA IZMEĐU GRAĐANSKOG KONCEPTA I ETNOFEDERALIZMA

(15 riječi)

  CRNA GORA IZMEĐU GRAĐANSKOG KONCEPTA I ETNOFEDERALIZMA

NIK GAŠAJ                                          

Polazim od saznanja da je ustav Crne Gore moderan ustav i da odražava društvenu i političku realnost Crne Gore kao građanske i multikulturalne državne zajednice. Stoga Ustav ne treba mijenjati za identitetska pitanja, jer manjinska prava i zaštita identiteta su dosta dobro i kvalitetno regulisana članom 79 ustava Crne Gore,tj. u skladu sa evropskim standardima. Međutim, uprkos tome, na crnogorskoj političkoj sceni prisutne su  pojedine političke inicijative  u vezi identitetskih pitanja, odnosno prisutne su tendencije promjene ustava Crne Gore  ka etnofederalizmu, odnosno ka ustavno-pravnom konceptu konstitutivnih naroda ili zajednice naroda.

Takve političke inicijative su pravno nezasnovane i politički neprihvatljive, jer mijenjaju  građanski koncept crnogorske države. Kao, na primjer inicijativa o uvođenju srpskog jezika kao drugog službenog jezika, pored crnogorskog jezika, što zahtjeva promjenu ustava Crne Gore, ka etnofederalizmu.

S tim u vezi treba podsjetiti, da nakon raspada Jugoslavije pojedine bivše republike su službene jezike ustavima propisale po imenu svojih novih država: Hrvatska – hrvatski, Slovenija – slovenački, Srbija – srpski u  službenoj upotrebi, dok je Crna Gora svojim ustavom propisala: „Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. S tim u vezi treba istaći da pitanje službenog jezika nije samo lingvističko, nego i pitanje koje ima političku dimenziju. Upravo zbog toga je u Ustavu Crne Gore propisano da službeni jezik dobije naziv po državi – tj. crnogorski jezik, i tu ništa nije sporno.  U službenoj upotrebi su srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik ( član 13 ustava).

Međutim, srpske partije u Crnoj Gori zahtjevaju da se pored crnogorskog jezika kao službeni uvede srpski jezik. Mišljenja sam da je to pitanje dobro objasnila  lingvistkinja, profesorica Univerziteta Crne Gore, Rajka Glušica, u emisiji "Naglas",  u kojoj je tema bila zahtjev da srpski bude službeni jezik u Crnoj Gori. Prof. Glušica je, između ostalog, navela: „ da su srpski i crnogorski jezik iz iste porodice jezika. "Upravo zbog toga srpski jezik ne treba da bude službeni jezik".

Pojasnila je da srpski jezik već jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Šta se dobija ako u Ustavu Crne Gore stoji kao službeni? Ona ističe da Srbi u Crnoj Gori nisu jezički ugroženi i da političke elite ne smiju manipulisati identitetskim pitanjima, kao što je srpski jezik. Smatra da na ovakvim pitanjima živi armija političara i da smo pod velikom naletom nacionalizma.  Ukazala je i da se preko jezika ne smije sprovoditi diskriminacija. Preko ovakvih pitanja se gaje nacionalisti na duže staze. Treba voditi mudru jezičku politiku, a ja je trenutno u Crnoj Gori ne vidim, završava profesorica Glušica.

Napominjem da političari iz srpskih stranaka o uvođenju srpskog  kao službenog jezika stalno ističu da većina građana Crne Gore govori srpskim jezikom. Međutim, rezultati popisa stanovništva, sprovedenog 2023. godine, ih demantuju, jer ukazuju da u Crnoj Gori niko nema natpolovičnu većinu ni po nacionalnoj pripadnosti, niti po upotrebi maternjeg jezika. Naime, najviše po nacionalnosti ima Crnogoraca 41,12 odsto, zatim Srba 32, 93 odsto. Maternjim srpskim jezikom govori 43, 18 odsto građana, a  crnogorskim maternjim jezikom 34,52 odsto.

Postavlja se pitanje: koliko je razlika između crnogorskog i srpskog jezika, i da li između tih jezika trebaju prevodioci. Naravno da ne trebaju. Po pravilu, etnička nacija treba da ima zajedničko porijeklo, istoriju, jezik i kulturu. Ali u stvarnosti ima slučajeva kada svi koji govore istim jezikom ne čine jednu, zajedničku naciju, nego više nacija ima isti jezik. Pojedini naučnici ističu da jezik u lingvističkom smislu da bi bio poseban treba da se razlikuje najmanje za 60 odsto od drugog ili drugih jezika.

Pojedini inicijatori za uvođenje srpskog jezika  kao drugog službenog jezika u Crnoj Gori ukazuju na uporedno pravo, i stim u vezi navode, kao primjer: Belgiju i Švajcarsku, u kojima ima više službenih jezika. Ali Crna Gora  ni po čemu ne može se uporediti sa tim državama. Naime, i Belgija i Švajcarska su federalne države. Švajcarska ima 23 kantona i 3 polukantona, u praksi to su 26 federalnih jedinica. Belgija ima oko 12 miliona stanovnika, a Švajcarska ima preko 9 miliona stanovnika, dok Crna Gora ima oko 600 hiljada stanovnika.

 Ali od tih država se razlikujemo i po svim drugim pitanjima: razvoju demokratije i pravne države, ekonomskog, političkog, kulturološkog i civilizacijskog razvoja.

Poznati univerzitetski profesor savremenih političkih sistema i međunarodnog prava, Vladimir Đuro Degan, u svojoj studiji o političkim sistemima je naveo:“ modeli političkih sistema zapadnih razvijenih zemalja teško se mogu uniformno, slijepo i mehanički kopirati i primjenivati u drugim zemljama, zbog toga što među njima postoje velike razlike u društveno-ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju. Takvi pokušaji nisu urodili plodom, jer izvjesne političke institucije, i pored toga što ih je zakon uveo u život, nikad nisu postale dio političke stvarnosti“, zaključuje profesor Degan.

 Na kraju, ustav Crne Gore uređuje državu  po građanskom konceptu, ali istovremeno sadrži i štiti i multikulturalnost kao objektivnu datost Crne Gore. Stoga Ustav ne treba mijenjati, već dosledno sprovoditi.

Centralno strateško pitanje Crne Gore jeste da se Crna Gora razvija kao demokratska i pravna država. Ali, da li će se u tome uspjeti, to prije svega zavisi od kvaliteta institucija. Dok, kvalitet svake institucije, a političke ponajprije, bitno zavisi od kvaliteta ljudi koji ih vode i koji u njima rade.

Dakle institucije nijesu prazne ljušture nego suštinski zavise od njihove spremnosti sa ljudskim resursima, tj. sa kadrovima u skladu sa evropskim kriterijumima. Riječju, kao što postavljanje i izgradnja solidnih političkih institucija može da ubrza demokratske političke i društvene procese, tako i uspostavljanje slabih i nesolidnih institucija može ne samo da ih uspori, nego i da ih dovede u pitanje.

 

 



0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.