Politika

Prekić: Pod tuđim zastavama Krivokapić odao počast saradnicima okupatora i pripadnicima četničkog pokreta

Jun 28, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Premijer Zdravko Krivokapić bio je danas u manastiru Podlastva, gdje je između ostalog odao počast između ostalog i saradnicima okupatora i pripadnicima četničkog pokreta, naveo je istoričar Adnan Prekić.

Krivokapić je crnogorsku javnost putem Twittera obavijestio da se u porti tog manastira nalazi spomen obilježje nevino pobijenih Grbljana, Bokelja, Maina, Pobora, Paštrovića, Krtoljana i Budvana i da se poklonio njihovim sjenima. Sa Krivokapićem u manastiru Podlastva bio je i direktor Agencije za bezbjednost Dejan Vukšić.

Riječ je o kosturnici u kojoj su sahranjeni strijeljani i pripadnici Ravnogorskog pokreta iz Grblja, Maina i Paštrovića u Baru. Spomenik je podignut 1992. godine u prisustvu mitropolita Amfilohija, srpskog patrijarha Pavla i srpskog akademika Matije Bećkovića.

“Mir njihovim dušama i mir među svima nama, potomcima zavađene braće. Da u miru i slozi gradimo bolju budućnost za svu našu djecu u našoj Crnoj Gori”, naveo je danas Krivokapić.

Na današnji postupak premijera Krivokapića reagovao je isoričar Adnan Prekić.

“Kada pomislite da je premijer toliko puta pomjerio granice dna, i da ne može gore, on vas demantuje. Pod tuđim zastavama, premijer odaje počast saradnicima okupatora i pripadnicima četničkog pokreta, objašnjavajući da je to mjera “pomirenja””, napisao je na Twitteru istoričar Adnan Prekić. 

Ranije su mediji objavljivali da je jedan od prethodnih čelnika budvanskog parlamenta Đorđije Vujović u ime Skupštine opštine Budva, 2017. godine, položio vijenac na spomen obilježje strijeljanim Ravnogorcima, što je kritikovala i tadašnja odbornica a danas poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić.

Ona je tada smatrala da sam spomenik nije spomenik četnicima, nego potrebi za nacionalnim pomirenjem.

“Ističem da je taj spomenik podignut žrtvama komunističkog terora, među njima je nesumnjivo bilo četnika, ali i golobradih nevinih mladića iz Budve. Spomenik apsolutno ne predstavlja apologiju tog pokreta, nego pokušaj da se, bez obzira na sve strane, obilježe nevine žrtve. Važno je da se napravi razlika između antifašista i onih drugih, ali to ne znači da se svi zločini, i sa jedne i druge strane ne treba objektivno razmotriti, upravo zarad nacionalnog pomirenja, a ne radi rehabilitacije, posebno ne radi rehabilitacije četničkog pokreta, osobito u onim fazama kada je on kolabirao sa neprijateljem“, kazala je tada Jelušić.