Predsjednik države na Plenarnoj sesiji na visokom nivou „Resetovanje EU-SAD sinergije prema Zapadnom Balkanu“
Đukanović: Ne trebaju nam prečice za ulazak u EU
Nikome ne pada na pamet da očekuje prečice za integracije u EU. Želimo da ispunimo sve standarde i da budemo punopravni dio Unije, ali moramo svi da razumijemo, i naši evropski i euroatlanski partneri - nema inverzibilnosti u procesu demokratske tranzicije, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Plenarnoj sesiji na visokom nivou „Resetovanje EU-SAD sinergije prema Zapadnom Balkanu“.
On je čestitao na ideji
inauguracije PRESP-a foruma, tri godine nakon što se nedavno obilježilo
potpisivanje Prespanskog sporazuma za koji vjeruje da je bio jedan od važnijih
političkih događaja na Balkanu u našoj novijoj istoriji.
- Dakle, dobro razumijevanje i visoka odgovornost naših prijatelja ovdje u Skoplju, i jednako tako u Atini, dovelo je do jednog vrlo značajnog sporazuma koji je, vjerujem, ipak nagovijestio jasniju i dogledniju evropsku perspektivu ne samo za ovu zemlju, nego za region u cjelini. Čestitam na početku rada ovog Foruma i vjerujem da će postati jedno od prestižnih mjesta na kojem će se promišljati odgovori za regionalne i globalne izazove. Takođe, čestitam na dobrom izboru teme - istakao je, na početku govora, Đukanović.
On je rekao da smo sa
Zapadnog Balkana posljednjih godina dobijali i dobre i upozoravajuće vijesti.
Jedna od njih je, kako je istakao, da je Crna Gora uprkos jednoj snažnoj
opstrukciji Rusije 2016. godine, uspjela da uđe u NATO.
- Poslije toga je
zahvaljujući upravo razrješenju tog dugotrajućeg spora između Sjeverne
Makedonije i Grčke kroz ta vrata prošla i Sjeverna Makedonija. Prije dvije
godine je usvojen i prvi Akcioni plan za članstvo u NATO u Bosni i Hercegovini.
Lideri Zapadnog Balkana su na Berlinskom procesu potpisali Sporazum o
formiranju zajedničkog tržišta. Dakle, dobre vijesti. Loše vijesti su da mi
ipak, dopadalo nam se to ili ne, htjeli to da vidimo ili priznamo ili ne, imamo
zastoj u politici proširenja EU na Zapadnom Balkanu. Najprije se dugo govorilo
o zamoru, nakon toga je ta retorika utihnula, ali je loša dinamika te politike
ostala. Tako da danas govorimo logično o padu euroentuzijazma na Zapadnom
Balkanu i čini mi se da često u tim razgovorima koje imamo na relaciji lideri
zemalja Zapadnog Balkana – zvaničnici Brisela, jedni drugima prigovaramo: iz
Brisela čujemo da je nedovoljno vladavina prava na Zapadnom Balkanu, da su
reforme izgubile tempo, a mi, takođe, upozoravamo da su loše poruke sa
određenih evropskih adresa prouzrokovale pad euroentuzijazma. Da ne podsjećam
na prvu poruku prethodne Evropske komisije da tokom njenog mandata neće biti
proširenja, pa i na mnoge druge iz drugih evropskih centara koje su u osnovi
oponirale optimističnim najavama nove Komisije, posebno predsjednice EK gospođe
Fon der Lajen - naglasio je predsjednik Crne Gore.
Smatra da je to bilo
veoma loše za ono što imamo danas na prostoru Zapadnog Balkana. Takva politika
je, ističe Đukanović, dovela do penetracije interesa trećih strana na Zapadnom
Balkanu.
- Mi se opet možemo
ljutiti, i u Evropi i na ZB na to, ali ja na neki način to smatram očekivanim,
pa gotovo legitimnim interesima. Dakle, to je jedan prostor koji je slobodan i
u kojem i druge zemlje čiji je vrednosni sistem suprotstavljen sistemu EU
pokušavaju da ostvare svoje geopolitičke interese. Jednom riječju, da bismo to
izbjegli Evropa mora biti prisutnija na ZB. Prema tome nije bila dovoljno
prisutna i mi nažalost danas prisustvujemo ofanzivi geopolitike na ZB, koja je
suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti i suprotstavljena evropskom
jedinstvu. Dakle, ZB je postao jedno, ali veoma važno, jedno od poprišta na
kojem se danas Istok suprotstavlja Zapadu i suprotstavlja zapadnom sistemu
vrijednosti. Sljedstveno, mi smo opet na ZB obnovili iste dileme - dodao je on.
Dileme 90-ih godina su,
podsjeća Đukanović, bile da li je multietnička demokratija u našem regionu
moguća.
- Naravno, retorički je i
to dozvoljeno pitanje, ali rekao bih da je prilično nesuvislo, zašto bi ZB za
sebe tražio formulu koja je, kako bi mi u Crnoj Gori kazali, mimo svijeta, koja
je drugačija od formule po kojoj živi čitav svijet. 90-ih godina nas je ta dilema
koštala 150.000 ljudskih života. Dakle, tada se željela formirati Velika
Srbija, Velika Hrvatska, naravno sledstveno tome i Velika Albanija, umjesto
svega toga dobili smo veliku tragediju. Danas, nepunih trideset godina kasnije,
nakon Dejtonskog sporazuma mi imamo obnovljenu tu dilemu, po mom dubokom
uvjerenju, zbog zamagljivanja jasne i dogledne evropske perspektive zemljama ZB
- istakao je Đukanović.
Njegovo uvjerenje je,
kako je kazao, da EU nedovoljno posvećuje pažnju geopolitičkom značaju Zapadnog
Balana, i na evropske perspektive tog prostora.
- Dakle, zaboravljamo
svi, najprije šta nam je politika proširenja veoma dobrog donijela u srednoj i
istočnoj Evropi 90-ih godina, a zaboravljamo takođe da su mnoge političke krize
kroz koje je Evropa prolazila u svojoj starijoj i novijoj istoriji zapravo
imale svoj začezak na ZB - naveo je Đukanović.
Misli da je jako važno da
se vratimo realnijem sagledavanju geopolitičkog značaja na ZB.
- Ono što je za sve
ohrabrujuće, to je ta obnova euroatlanske saradnje. Čini mi se da smo prethodne
četiri godine imali tragične greške s obije strane Atlantika, u zapostavljanju
nečega što je euroatlansko nasljeđe. Ja sam veliki pobornik euroatlantizma,
mislim da nam je poslije Drugog svjetskog rata donio ogromne prednosti, ne samo
Evropi i Americi nego čitavom svijetu, tako da nijesam uspijevao da razumijem
zašto smo toliko skeptični prema tom najvrednijem nasljeđu Evrope i Amerike,
ali važnije od toga, ohrabren sam porukama koje čujem sada iz Vašingtona nakon
promjene na predsjedničkim izborima - kazao je Đukanović.
Takođe, kako je dodao,
ohrabren je pozitivnim refleksijama sa evropskih važnih političkih
prijestonica. Stoga vjeruje da će taj obnovljeni euroatlantizam otvoriti novu
perspektivu logično ubrzane evropske integracije ovog regiona.
- Nema nikakve dileme, nema
prebacivanja odgovornosti na druge, najvažniji dio posla moramo obaviti u našim
kućama. Nikome ne pada na pamet da očekuje prečice za integraciju. Kako su
završile prečice proširenja EU u nekim prethodnim etapam – znam, to nam ne
treba. Želimo da ispunimo sve standarde i da budemo punopravni dio EU, ali
moramo svi da razumijemo, i naši evropski i euroatlanski partneri - nema
inverzibilnosti u procesu demokratske tranzicije. Evropske vrijednosti nijesu
urođene na ZB, naprotiv, ZB je zaostao zato što je dugo izbjegavao da se
pridruži Evropi na matičnom putu njenog kretanja, zato smo zaostali. Sada
moramo da poguramo proces evropske integracije. Moramo svi zajedno da
doprinesemo da se otvori veći prostor za liberalnu demokratiju zapadnog tipa na
prostoru ZB, ja u to vjerujem. Vjerujem da je to dobra perspektiva. Ohrabren
sam ovim što sam ovim što sam već kazao, nadam se da ćemo izbjeći
ponavljanjelošeg scenarija za ZB kojem smo tako nedavno prisustvovali i kojeg
smo živjeli - poručio je Đukanović.
0 Komentara