PRVA ELEKTRIČNA CENTRALA U CRNOJ GORI CETINJE 1910.
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Izuzetan izdavački poduhvat, i jedna o najznačajnih monografija koje govore o razvoju, istorijatu i ulozi prve električne centrale na Cetinju, izašla je iz pera dugogodišnjeg intelektualca, i jednog od vodećihcrnogorskihinžinjera elektrotehnike Borislava-Bora Pravilovića. U uvodnoj recenziji koju potpisuje akademik Đorđe Borozan se između ostalog ističe: ,,Knjiga Borislava-Bora Pravilovića, kako sam naslov kaže, kao centralnu temu obrađuje izgradnju i razvoj prve crnogorske električne centrale. Autor je, ipak, išao šire od toga dajući sliku ekonomskog i kulturnog razvoja Crne Gore, što omogućava da se izgradnja ove centrale sagleda kao dio kontinuitetnog razvoja, posebno ekonomskog. Prikupljajući podatke o prvoj električnoj centrali u Crnoj Gori na Cetinju 1910. godine, autor se suočio sa nizom istraživačkih izazova, pažljivo analizirajući materijalne, arhivske i pisane tragove u muzejima, arhivima, bibliotekama i štampi. Koristeći se saznanjima iz brojnih materijalnih i pisanih izvora, autor je monografiji o ovoj centrali i njenom značaju uklopio u bogatu političku i kulturnu baštinu onovremene Crne Gore.”
U
drugoj recenziji koju potpisuje Prof. emeritus Ilija Vujošević se između
ostalog navodi: ,,Monografija sadrži sedam poglavlja sa Prilogom: Tesla i Crna Gora. Prva tri
poglavlja obrađuju socijalne, ekonomske i kulturne prilike u Crnoj Gori i na
Cetinju do druge polovine XX vijeka, kao i pregled razvoja rasvjete u Crnoj
Gori do prelaska na električno osvjetljenje. Centralno i razumljivo,
najobimnije poglavlje je dokumentovani prikaz građevinskog, mašinskog i elektro dijela naše prve elektrane sa
tehničkim karakteristikama distributivne mreže. Poglavlje je ilustrovano veoma
kvalitetnim fotografijama dizel motora, genertora, budilica, razvodnog
postrojenja, mjernih uređaja, uključujući električna brojila (,,kontaktore”),
svjetiljki i nekih kućnih termičkih aparata. Takođe, ovim poglavljem je
prikazano i veoma uspješno funkcionisanje elektrane, čak i u burnim vremenima
dva balkanska i dva svjetska rata. Dati su opisi njenih proširenja 1930. godine
sa generatorima snage 140. KVA i 1951. godine sa četvrtim generatorom snage
250. KVA. Sumarno, cetinjska elektrana radila je neprekidno 50. godina sa 450.000 ostvarenih radnih sati
i 12. godina rada bez ijednog kvara. Skinuta je sa elektro mreže 1963. godine,
takođe u potpuno ispravnom stanju. Zgrada i postrojenje cetinjske
elektrane konzervirani su i zbog
njihovog izuzetnog značaja, stavljeni pod zaštitu zakona kao spomenik kulture,
da bi 13. novembra 1976. godine bili pretvoreni u Muzej Elektroprivrede Crne
Gore. Naredna tri poglavlja obrađuju izgradnju prema današnjim kriterijumima
malih, ali za ono vrijeme značajnih hidroelektrana ,,Podgor” i ,,Rijeka
Crnojevića.” U poslednjime poglavlju dat je osvrt na na početke,
elektrifikacije ostalih gradova u Crnoj Gori, i regionu čime ova monografija
izlazi iz okvira njenog naslova, i postaje dragocjena istoriografska
publikacija o razvoju upotrebe električne energije kao preduslova svakog daljeg
društvenog procesa. Najzad u Prilogu, navedeni su brojni bibliografski izvori u
kojima u poslednjoj deceniji XIX vijeka, imajući u vidu crnogorske korijene,
Tesla više puta izjašnjavao kao nacionalni Crnogorac. Nesporno je bilo i
njegovo intresovanje za Crnu Goru i Crnogorce, za njenu istoriju i dugogodišnju
borbu za slobodu. ”
Autor
ove vrijedne monografije je imao zaista obiman, složen, zahtjevan ali i prije
svega odgovoran posao. Monografija
sadrži 300. strana na osnovu pregledanog izuzetno velikog broja arhivskih
dokumenata, publikacija, zapisa. Borislav-Boro Pravilović je uspio da predstavi
istorijske i kulturološke prilike u Crnoj Gori tog vremena. Takođe autor je
posebnu pažnju obratio na postepeni tehnološki razvoj Crne Gore, za vrijeme
Petrovića. Vrlo naučno i mudro prikazuje tadašnje prilike u Crnoj Gori, tako da
kada čitate ovu monografiju prolazite čitav jedan istorijat i razvoj kako
stručne i naučne misli tako i istorijskih prilika koje nažalost često nisu bile
sjajne. Cetinje je bilo jedan od rijetkih gradova i država tadašnje Evrope koje
je imalo električnu energiju i to samo posle 28. godina od izgradnje prve
električne centrale jednosmjerne struje na svijetu, koju je u Njujorku podigao
1882. godine američki pronalazač Tomas Edison.
Mnogobrojni
podaci od čega se mnogi od njih po prvi put ekskluzivno pojavlju u ovoj
monografiji daju joj posebnu vrijednost i težinu. Tu su i brojne fotografije
ali i dokumenta koji čine da na pravi način pratite razvoj prve električne
centrale u Crnoj Gori, na Cetinju, ali i kasnije periode u razvoju
Prijestonice. Tehnološki razvoj i napredak tadašnjeg crnogorskog društva koje
je može se slobodno reći krupnim koracima gazilo ka savremenoj Evorpi prikazuju
nam zaista jednu istorijsku sliku koja je za poštovanje. Elektrifikacija je
činila stub razvoja tadašnje Kraljevine Crne Gore.Počeci izgradnje energetskog
sistema bilisu jedan od uslova modernizacije; struja je mijenjala živote
dotadašnjih stanovnika. Pored ovog Borislav-Boro Pravilović je uspio da sakupi obilje deskriptivnih, analitičkih, sintetičkih
i drugih podataka koji omogućuju izučavanje opštih i lokalnih tokova istorije
elektroprivrede Prijestonice ali i Crne Gore, i njen stepen razvoja, uticaje
politike, stanje kadra. Izvori prikazuju sistem na makro imikro planu,
novetehnologije, troškove, grandiozne uspjehe i teškoće.
Monografija
Borislava-Bora Pravilovića ,,Prva
elektična centrala u Crnoj Gori 1910.” predstavlja jednu od najznačajniih
monografija koja su se pojavile u zadnjim decenijama na području Crne Gore, ona
zaslužuje punu pažnju kako stručne tako i naučne javnosti, isto tako ovaj
istorijski dragulj i grandiozni projekat dijelom je finansiralo Ministatstvo
kulture Crne Gorea izdavače je: CEDIS. doo. Podgorica dok su suizdavači:
Prijestonica Cetinje i Elektroprivreda Crne Gore. Riječ našeg emninentog
stručnjaka u oblasti elektro energetike Borislava-Bora Pravilovića, pretočena
višedecenijskim iskustvom ali i radom na ovoj monografiji, jedan su od
najljepših primjera da Cetinje i dalje ima one pregaoce koji ostavljaju jak i
neizbrisiv trag u savremenoj crnogorskoj istoriografiji. Promocija koja će
nadam se uskoro biti organizovana u Prijestonici, na najljepši način će nam
predstaviti ovu monografiju i biti jedan od najljepših poklona gradu Heroju
koji je očekuje u njenom najljepšem svijetlu i viziji budućnosti jednogboljeg i
ljepšeg Cetinja.
1 Komentara
ensusty Postavljeno 20-03-2023 18:42:18
Conclusions This survey highlights the lack of awareness of nicotine pouches amongst clinical and non clinical staff compared to other tobacco free nicotine products buying cialis online The CSF ACE is positive in 55 of patients with neurosarcoidosis
Odgovori ⇾