Istorija

Jedan sasma drugojači stav (od ”naučnjačkoga”) glede crnogorskoga jezika (DIO II)

(15 riječi)

Za aktuelno.me

Piše: Miodrag Draga Blažo'a BAJKOVIĆ, iz Građanah – Riječka nahija – Cetinjski atar

Zaradi u prvom dijelu teksta spomenutoga – od strane Srbije i Srbalja bestidnoga i besramnoga prisvajanja štamparije Crnojevića i knjiga štampanih u njoj itd., mimogred ću naglasiti – da je ta ista Srbija nakon 1389. a ka’ konačno od 1459. godine, pod turskom bucom doslovice zastenjala, i za poduži niz stoljeća – bez patisanja ropski stenjala.

Znači, kad smo mi Crnogorci štampali knjige, i o koncu 15. stoljeća bili na po kroka od vrha evropskih dostignuća u kulturi i zapadne civilizacije, ili ih u stopu slijedili – ”čuvenoga nebeskoga naroda” tadijer niđe pod milijem Bogom bilo nije (liše njegove puke fizičke egzistencije).

Od turske buce na šiju mu onadijer svojski prislonjene, i tijem glave u lužinu zabroždene, nije smio (niti je moga’) ni za 1 mm glavu pošenut, a teke ne iz toga položaja imalo kopornut, niti slova jednoga prozborit – pa im u 15. stoljeću nije nampadala tamo nečesova ”švapska” štamparska mašina.

Pokušajmo zamislit: kako je samo ona crnojevića štamparska presa-mašina, i sve ostalo (papir, materijal za korice, tinta u raznijema bojama, vjerovatno i nešto (nazovi) alata za njezino održavanje (da ne reknem rezervni djelovi), …) iz Venecije stiglo na Rijeku Crnojevića, a ondar koźom stazom ka’ uz nos naviše do Oboda?!

Daklen, nama Crnogorcima – koji štampasmo i imadosmo svoje knjige u doba renesanse, knjigama uvoženim tokom 19. i 20. stoljeća iz Srbije (a i dan-danji podobno činimo) – bestraga se jezik naš crnogorski.

Neizbježno je naglasiti da njihovijem sadržajem i dostina Crnogoracah jednomašice biše i u nacionalnomu smislu – obrlaćeni!

_______________

Ne mogu što ih neću zadijevat – tako da ni ovi put nikako ne želim propuštit da njima dva od tri dijela ovdašnjijeh ”Srbaljah” (a to je okolo 120 tisuća postojbnika Crne Gore ili – svakoje 5-o čeljade u Crnoj Gori), jasno i glasno naglasim:

Posrbice, vaše bajagi srpstvo (gledano zbiljski i iskonski) ama svakoji dan i noć natenane ili nakomot možete ”objesit mačku o rep” i – Srbi ste (po krvi ili genima) taman ”ka’ u prkno Đekino” !!!

Naravno, ovo važi ako se uopšte iđe išta nauke pitaju: povjesnica i genetika.

Obrlaćenijema, koji u svakojemu slučaju – imaju pravo na svoje zablude, ka’ i da svoje tragi-komične živote provedu u lažavinama i podvalama, ipak – ozgor boldovano je potrebito svakodnevno opetovati: sva-ko-dne-vno-im-na-bi-ja-ti-na-nos!

_______________

Ciljanomu procesu odvike od crnogorstva i strategiji ”obuke” za srpstvo, uz korišćenje (nama tuđijeh) knjiga prispjelih iz Srbije – moramo prislonit i ono paralelno i naivno činjenje – ali i opasnu ulogu – našijeh obrlaćenijeh ”fantazera”: u nacionalnomu(!) smislu poprilično zbunjenoga i prepolućenoga-razčerečenoga-raskubenoga Njegoša i, na jedan alagramento (razdragano) ćaknuti način sasma nerealno politički ambicioznoga knjaza/kralja Nikolu.

Njihove ”srpske igranke” i fatanje-uskakanje u tuđe kolo su nas preskupo koštale!

Ne znam samo što će Posrbice učinjet i kako će postupit sa precima svojijema tokom 1230-ak godina (cca 600 – cca 1830), znači – prije ”fantazera”, kad im u 37 generacija preci nijesu bili to što im potlje: podvališe i uvališe, njih same ubijediše a tijem i nagrdiše?!

Preci su im bili (taman ka’ i naši): Dukljani-Zećani-Crnogorci!

Povrćem se na one uvožene knjige i (glavnu) temu – o jeziku.

Slijedi hronologija pristizanja knjiga iz Srbije u Crnu Goru (samo u osnovnim crtama).

Na začetku 19. stoljeća vladika Petar I Petrović Njegoš naručio je bio da mu se neđe iz Srbije (može bit upravo od onijeh falsifikatora i prijevaranata Medakovića) pošlje određeni broj primjeraka Svetoga pisma.

Našemu vladici najprvo stigne ka’ mustra na uvid – nekoliko primjerakah štampanih na slavenoserbskomu jeziku.

Nakon njegovoga potankoga prebiskavanja i čitanja prispjelih mu Biblija, naš sveti vladika – izgovara (citiram):

Moj crnogorski narod neće razumjet ovi jezik!”

Potom slijedi ona znamenita Milakovićeva podmetačina i/ili podvala, koja se zove: ”Srbski bukvar radi učenja mladeži Crkovnomu i Graždanskomu” iz 1936. godine, u kojemu je bilo poglavlje o serbskoj istoriji (đe joj mjesta nije), a ni jednoga jedinoga slova o crnogorskoj povjesnici (eto tako su nam preci ”fino, tačno i pošteno” edukovani).

Polovicom 19. stoljeća dođe vakat kad su stari Crnogorci pretočili olovna štamparska slova u puščana zrna da bi se borili, jer su slobodu poviše svega ljubili – dok su tamo-oni, ka’ i stotinama godina priđe, rađe bili potavljenijeh glavah, uz to još i poklopljenijeh uvima, ali zato – skoposti i drskosti im nije manjkalo kad je u pitanju – (podrazumijeva se) nesojsko sprovođenje Garašaninove neprijateljske strategije poništavanja i fukarskoga programa posrbljavanja Crnogoraca.

U školskim udžbenicima na srpskomu jeziku u doba knjaza/kralja Nikole (bilo da su autori ”dobronamjernici” otud ili đekoji ”stručnjak” odovud – ovi ovdašnji su bili pod uplivom ”bistre” politike srbovanja gospodara crnogorskoga), primjerice radi: u ”Zemljopisu Knjaževine Crne Gore” iz 1899. i ”Zemljopisu Kraljevine Crne Gore” iz 1911. piše – da u Crnoj Gori živi tamo-nekoji narod, kojega, inače, na prostoru Duklje-Zete-Crne Gore i u doba Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i dijela Petrovića – nikad bilo nije!

Svima nama je jasno što je našim precima bilo nametnuto udžbenicima u doba odivičićeve sramne, sramotne, krvave i krvničke okupacije pomeđu dva svjetska rata – a sve na serbskomu jeziku, što imam za naglasak i suštinu ovoga štiva.

O uništavanju crnogorskoga jezika nakon II Svjetskoga rata i tokom cijele druge polovice 20. stoljeća, u vidu u Crnu Goru uvoženih-prispjelih skoro svih ili, doslovice svih srpskih:

  • udžbenika (osnovnoškolskih, srednješkolskih, univerzitetskih);
  • prijevoda djela svjetskih pisaca (pamtim odlično: liše sabranijeh djela Albera Kamija (Albert Camus), Vilijama Foknera (William Faulkner), i maline još koji su bili na hrvatskomu jeziku – prijevodi svih ostalih pisaca sa zemaljske kugle, bilo da su u pitanju pojedina djela (uključujući tu i Kamija i Foknera) ili cjelokupna – bila su na srpskomu);
  • prijevoda-titlova filmova (u kinima i na TV);
  • novina (dnevnih, neđeljnih, mjesečnih, godišnjih, žurnali, časopisi);
  • stripova itd.

nije mi potrebito podrobno obrazlagat i tijem vas zagovarat.

Kad već spomenuh TV, molim, da se mi koji imamo put, okolo ili preko 60 godina, mimogred priśetimo – kako smo (nemajući svojega jutarnjega programa na RTCG) ni manje ni više no  de-se-ti-na-ma  godina, pomeđu ostalijeh nama nepotrebnijeh gluposti (ali i ozbiljnih, a po ovdašnju nacionalnu svijest – opasnih informacija-poruka) iz Srbije – svakoje jutro (počesto slikom propraćene) slušali i gledali, pazite kakve izvještaje:

koje konkretne kontejnere za smeće srpske komunalne službe tokom prethodne noći (do svitanja) – nijesu ispraznile u nekojoj od beogradskih opština, no ostavile punane otpada, pa žitelji u toj i toj ulici negoduju.

Eto tako – i, ni manje ni više no za rubriku: vjerovali ili ne?!

Ovako malobrojnijema, od nekoga sa strane gledano (ili mi pomeđu sebe kad se gledamo) – treba nam se više no čudit da poslije svega, ali  s-v-e-g-a  što nas u potonjijeh cca 200 godina od tamo-njih snađe (još i uz grdni procenat ovdašnjih prodatijeh otpadnika, kupljenijeh izdajnika, tuđijeh namjesnika i domaćijeh krvnika): da opstasmo, tojest – da skapulasmo, da uopšte i dalje postojimao – i da smo još u svijest!

I dan-danji ovdašnje konzumiranje tamošnjih TV programa (a znamo da je TV (skoro) svemoguća), svakojakih knjiga itd. (dok srpska Wikipedia ni lijeka nema), liše u nacionalnomu smislu podmetačko-pokvarenih upliva na svijest crnogorskih postojbnika – sve ovo ozgor znači i nastavak: plekanja, brkanja i nagrđivanja našega negda lijepoga crnogorskoga jezika, što je, shodno naslovu – crvena nit ovoga štiva.

Njezino dosljedno isticanje, nakon nešto podužega uvoda (u dva dijela), sadržaj je nastavaka (trećega i četvrtoga dijela), koji će bit objavljivani skorašnjih jutara, pa, komu odgovara – neka čita: a zora i našte-srca ili, na praznu ožičicu.

P.S.

Riječi u potonjem redu ili pri samom kraju prethodnoga pasusa, metnute su, prije svega iz razloga – da bismo se priśetili tijeh riječi koje se više skoro niđe i ne mogu čuti (kamoli da se neđe pročitati mogu), a ne što odražavaju suštinu moje sugestije.

P.P.S.

Smatram za potrebito i odgovorno da objasnim riječ GLEDE, koju vrlo često rabim i koja je u naslovu ovoga teksta (ponajviše zaradi toga).

Vjerovatno vam je svima jasno njezino značenje (ili približno jasno, pa u kontekstu rečenice ne brka razumijevanje pročitanoga), a ono glasi:

što se tiče (koga ili čega), u odnosu (na koga ili što), povodom (koga ili čega), u povodu (koga ili čega), o (komu ili o čemu), u vezi (s kim ili čim), u pogledu (koga ili čega), u odnosu na (koga ili što), u odnosu prema (komu ili čemu).

Ovu sam riječ prvi put čuo u Sloveniji septembra 1979. (đe je ”v uporabi” – razgovornoj i književnoj) – a rabe je, naravno, i Hrvati (biće, ipak, da je u pitanju – prije arhaizam nego neologizam).

U Crnoj Gori niđe ne naiđoh na nju.

Pa, kako se onda uopšte usuđujem ili sebi dozvoljavam da je javno rabim, a zalažem se da upotrebljavamo (u najvišoj mogućoj mjeri) – naše, crnogorske starinske i autentične riječi, od kojijeh su brojne pomeđu njih, za mene – jedino prave ili pravilne?!

Avgusta mjeseca 1984. godine, sasma nenadno – intrah na knjigu o Svetomu Vasiliju Ostroškomu.

Tu nađoh integralni tekst i faksimil originalnoga pisma našega velikoga sveca čudotvorca, koje je bio napisa’ i namjerio tadanjem rimskom papi (najvjerovatnije papi Aleksandru VII ili Klimentu IX).

Pismo je bilo napisano u ekumenističkomu duhu (milina za čitat), ali, nažalost (i to se nalazi u knjizi), nikad nije doprlo do Vatikana i papi na ruke.

U pismu se na jednom mjestu nalazi riječ GLEDE – koja, naravno, ima’ značenje ka’ što ozgor objasnih.

Knjigu koja je bila B5 formata, skoro prst debela i dominantno žute boje na koricama, ne zapazivši ime autora i izdavača, neđe navr’ dvije neđelje dana vrnuh vlasniku.

Dosta poznije požalih što te nekolike strane nijesam fotokopira’, pa sam, kako mi je bilo jako važno, tokom potonjih 5-6 godina, u više navrata – pokušava’ da opetovano dođem do te knjige (u raznim bibliotekama i kod toga istoga vlasnika čiji je fond knjiga u međuvremenu više no prepolovljen) – ali, nije mi uspjelo, zaradi česa vrlo žalim i iskreno mi je krivo što tvrđeno ne mogu priložit na ovomu mjestu, tako da ostaje – da mi vjerujete ili ne.

Uglavnom, teke ovu riječ pročitah u dokumentu koji napisa naš slavni svetac, ta činjenica učinje da se jednomašice odlučih pa uložih rabit je i na prostoru Crne Gore, što ostade moja navada do dana-danjega.

P.P.P.S.

Molim, viđite samo kako se ozgor potrudih da potanko objasnim i tijem pokušam ”opravdat” to što u mojim tekstovima rabim jednu jedinu ”posuđenicu-tuđicu” (u ovom primjeru nijesam ja bitan no svi mi skupa), dok ka’ nacija, a naročito ovdašnji ”prvaci”, koje naprijed spram njihovijeh struka, poziva, funkcija i osobina nabrajam:

učitelji i učiteljice, nastavnici i nastavnice, profesori i profesorice, jezikoslovci ili lingvisti, ministri i ministarke (obrazovanja i kulture), književnici i spisateljice, poslanici i poslanice, spikeri i spiker-ke/ice, … i, naravno – jadnici i jadnice, otpadnici i otpadnice, izdajnici i izdajnice –

u potonjijeh 100 i kusur godina – tako neodgovorno ka’ da smo se svadili sa samopoštovanjem, i tako olako ka’ da se radi o preklanjskomu snijegu, i na štetu svojega identiteta – proškurlasmo i pod noge bačismo naše jezičko nasljeđe, i na taj način značajnijem dijelom ugrozismo sopstveni opstanak, dozvolivši da nam u (raz-govorni i književni) crnogorski rječnik zapośednu (pozvane i nepozvane) na stotine i ‘iljade posuđenica (doslovice tuđica) iz srpskoga jezika, i tijem (objektivno pogledano) dovedosmo svoj autohtoni i/ili autentični jezik, kojijem su nam preci zborili – u stanje da naše crnogorske riječi (zvanično i nezvanično) – imaju status samo (nazovi) ”sekundarnijeh” DUBLETA (a doste od njih – čak ni taj)!

CRNOGORCI I CRNOGORKE, PRIPADNICI I PRIPADNICE SVIH NARODA I VJERA KOJI ŽIVIMO NA PROSTORU CRNE GORE (LIŠE SRPSKOGA NARODA I SVETOSAVSKE V(J)ERE) – TREBAMO SE ZANAVIJEK STIĐETI I SRAMITI ŠTO (I) OVO ZASTIĐE NAŠE DOZVOLISMO !!!

NESRETNJA NAM JE MAJKA DOMOVINA S OVAKVIJEMA SINOVIMA I ŠĆERIMA KOJI NE LJUBISMO CRNOGORSKI JEZIK !!!   

DA SE MAINAM VELJE PRIČE O NAŠIM POKONJIM PRECIMA – KAKO NI U GROBOVE SMIRE NEMAJU OD SVOJEGA NEODGOVORNOGA I NEDOSTOJNOGA IM POTOMSTVA !!!

(slijedi: DIO III)



16 Komentara

Assauck Postavljeno 27-04-2024 11:12:39

Can I get OTC options for retinal detachment treatment kamagra ed pills?

Odgovori ⇾

fluogue Postavljeno 22-04-2024 10:02:24

Should I consider the potential for drug interactions with herbal supplements when selecting a medication clomid 50mg?

Odgovori ⇾

edgetly Postavljeno 16-04-2024 18:44:39

clomid for men

Odgovori ⇾

Assowly Postavljeno 28-03-2024 00:16:56

stromectol over the counter, featuring ivermectin, has been explored for its potential use in the treatment of parasitic infections in exotic pets such as reptiles, birds, and small mammals. Its broad spectrum of activity and safety profile make it a valuable tool for managing parasites in these animals, supporting their health and well-being in captive environments.

Odgovori ⇾

Speanna Postavljeno 18-03-2024 09:18:46

The accessibility of hydroxychloroquine varies globally, influenced by factors such as pricing, healthcare infrastructure, and regulatory policies. For many patients, buy hydroxychloroquine represents an affordable and vital medication, but disparities in access highlight the need for global health equity initiatives.

Odgovori ⇾

Counnip Postavljeno 10-01-2024 13:33:34

does kamagra work Medications and Hormonal Health - Balancing Body Functions

Odgovori ⇾

breerma Postavljeno 05-01-2024 11:26:52

Comment bien prendre soin de sa famille sildenafil 50 mg prix.

Odgovori ⇾

Orevatt Postavljeno 16-12-2023 22:12:42

How does the consumption of certain dietary supplements impact erectile function cialis cheap online.

Odgovori ⇾

Mjpeafe Postavljeno 01-12-2023 13:24:36

Computer-integrated manufacturing systems allow pharmaceutical companies to achieve greater consistency and precision in medication production. buy vidalista

Odgovori ⇾

Nernex Postavljeno 29-10-2023 20:58:19

They are essential for addressing hormonal imbalances in conditions like polycystic ovary syndrome (PCOS) how to buy dapoxetine

Odgovori ⇾

afHOErw Postavljeno 17-07-2023 23:49:11

how to get viagra prescription The alpha2 delta protein An auxiliary subunit of voltage dependent calcium channels as a recognized drug target

Odgovori ⇾

floache Postavljeno 04-05-2023 08:24:32

A VAS was used in 7 best place to buy cialis online

Odgovori ⇾

arronse Postavljeno 11-03-2023 17:35:49

Muss HB, Tu D, Ingle JN, Martino S, Robert NJ, Pater JL, Whelan TJ, Palmer MJ, Piccart MJ, Shepherd LE, Pritchard KI, He Z, Goss PE is azithromycin an antibiotic

Odgovori ⇾

Jomijo Postavljeno 29-11-2021 14:39:07

Ne bi marilo da se otvore privatne škole za učenje crnogorskog jezika, od državnih smo lažavine.

Odgovori ⇾

Fanito Postavljeno 26-11-2021 01:31:56

Uvijek sjajni Bajković!

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.