Politika

Na političkoj sceni Srbije dominiraju narativi nadojeni nacionalizmom, rusofilijom i pokazivanjem mišića prema susjedima

Mar 31, 2022 5 Komentara

(15 riječi)

Crnogorska partija prvi put od 2008. godine neće, ni samostalno ni u koaliciji, učestvovati na parlamentarnim izborima u Srbiji, kazao je za Gradski portal publicista i savjetnik za identitetska pitanja Crnogorske partije Nenad Stevović. Da li će i koga podržati zavisiće od, kako je kazao, javno iznesenog stava učesnika izbora prema identitetskim pravima crnogorske zajednice u Srbiji, kao i stava prema nezavisnosti Crne Gore i njenom nacionalnom, državnom, kulturnom, jezičkom i vjerskom identitetu.

Stevović naglašava da u političkom spektru Srbije Crnogorska partija ne vidi partnera koji suštinski razumije probleme i potrebe crnogorske zajednice.

“Mislim na onaj dio crnogorske zajednice koji se zalaže za ostvarivanje svojih Ustavom i zakonom garantovanih identitetskih prava i koji jasno i nedvosmisleno podržava evroatlanski kurs države Crne Gore i njen multikulturalni, građanski državotvorni koncept. Pored tih vrijednosti Crnogorska partija se otvoreno zalaže za decentralizovanu, sekularnu i evropsku Srbiju i njeno punopravno članstvo u EU i NATO”, istakao je Stevović.

Politička atmosfera u Srbiji je, prema njegovim riječima, zagađena do te mjere da u aktuelnoj izbornoj kampanji dominiraju narativi nadojeni nacionalizmom, rusofilijom i pokazivanjem mišića prema susjedima.

Napominje da je Crnogorska partija odbila ponudu o koaliciji od strane pojedinih građanskih i manjinskih partija. Ponudu, kako je kazao, nijesu prepoznali kao čin uvažavanja Crnogorske partije kao autentičnog političkog predstavnika crnogorske zajednice u Srbiji.

“Gest ponuđača prokomentarisaću riječima uvaženog crnogorskog intelektualca: “velike riječi, mala politika”. Crnogorska partija je u obavezi da u svakom trenutku dostojanstveno zastupa  crnogorski narod u Srbiji i vrijednosti postojbine Crne Gore, makar je to koštalo izborne apstinencije”, kazao je Stevović.

Za manjinske izborne liste broj glasova za ulazak u parlament se izračunava posebnom metodom i zavisi od izlaznosti, kazao je Stevović, a za jedan mandat, kako napominje, potrebno je između 12 i 15 hiljada glasova.

Imajući u vidu da se ne zna koliko Crnogoraca danas ima u Srbiji, Stevović ističe da je teško reći koliko njih ima pravo glasa. Crnogorci u Srbiji su, prema njegovim riječima, izloženi stalnoj asimilaciji, a vrlo je vjerovatno, smatra, da će predstojeći popis stanovništva predstavljati poražavajući bilansni trenutak u kome se nalazi crnogorska zajednica u Srbiji.

“Hegemonistički narativ o Crnoj Gori kao “srpskoj Sparti” i dijelu “srpskog sveta”, koji kreira beogradski politički i medijski establišment u cilju negiranja crnogorskog državnog identiteta i identitetskih karakteristika njenog naroda, je pogonsko gorivo asimilaciji kojoj su izloženi Crnogorci u Srbiji. To se očito vidi po rezultatima popisa, po kojima je 1991. godine u Srbiji živjelo 118.000 Crnogoraca, a samo dvije decenije kasnije, 2011. godine, taj broj je sveden na 38.000″, dodaje Stevović.

Diplomatsko konzularna predstavništva Crne Gore u Srbiji nijesu pokazala interesovanje za saradnju sa Crnogorskom partijom, kaže Stevović. Dodaje da saradnja ne postoji ni sa državnim institucijama Crne Gore. Stiče se utisak, kako je kazao, da zvanična Podgorica ne gleda blagonaklono na nacionalno političko organizovanje iseljenika, već smatraju, kako kaže, da je dovoljno da se okupljaju uz “tancovanje, čašicu i guslanje”.

“Crnogorske partije nema ni na jednom spisku adresa i kontakata crnogorskih organizacija u dijaspori koje vode MVP i Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima. Kada je riječ o udruženjima, u Srbiji je registrovan veliki broj, uglavnom zavičajnog, lokalnog, ali i fiktivnog karaktera. Naravno, svoja ”crnogorska” udruženja, kao stranačke ispostave, imaju vladajuće partije SNS i SPS koji kontrolišu i Nacionalni savjet. Prilična je to gužva, pa se, bez dobre sondaže i analize stanja, lako prave greške. Na žalost, diplomatski kadrovi iz Crne Gore redovno dolaze nepripremljeni i “neobavješteni””, dodaje Stevović.

Crnogorska partija sarađuje sa manjim brojem udruženja, isključivo sa onim koji se aktivno zalažu za očuvanje crnogorskog nacionalnog, državnog, jezičkog, kulturnog i vjerskog identiteta, a kada je riječ o odnosu sa diplomatskim predstavnicima Crne Gore, ta udruženja dijele sudbinu Crnogorske partije, zaključuje Stevović.