Istoričarka iz Beograda Latinka Perović kazala je da je velikodržavna nacionalistička politika Srbije glavni uzrok raspada Jugoslavije, ratova i strašnih zločina koji su počinjeni.

“Uzrok strašnih zločina je politika koja je išla na zaokruživanje srpskog nacionalnog prostora, velikodržavna nacionalistička politika, koja i danas djeluje destabilizujuće u regionu i izaziva nepovjerenje kod drugih naroda i država u susjedstvu”, kazala je Latinka Perović na plenumu “Quo vadis, Balkan” na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu.

Prema njenim riječima, intelektualni i politički konsenzus je postojao u Srbiji krajem osamdesetih godina 20. vijeka.

“I to ni u to vrijeme nije bila stvar od juče. Srpski nacionalisti su Jugoslaviju oduvijek shvatali kao proširenu Srbiju. I danas, sva ta politička praksa i ideje o jedinstvu Srba, naoružavanje, odnos prema ratu u Ukrajini, sve je to manifestacija toga stanja duha”, ocijenila je Latinka Perović.

Istoričar iz Novog Sada Milivoj Bešlin ocijenio je da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić “ključni faktori nestabilnosti u regionu”.

Optužio je Vučićev režim da pokušava da izazove građanske sukobe u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Istoričar iz Zagreba Tvrtko Jakovina ocijenio je da Hrvatska neće otvarati ratnu opciju u Bosni i Hercegovini, ako ni zbog čega drugog, ono zbog uticaja sa Zapada kojima su hrvatski političari podložni.

Prema njegovim riječima, ministar policije Srbije Aleksandar Vulin svojim militantnim izjavama neprestano “otvara stare rane”, što ide na ruku i hrvatskim nacionalističkim političarima.

“Politika ‘srpskog sveta’ danas ima puno manje šanse za uspjeh nego što je imala devedesetih godina, kada su postojale okolnosti za promjenu granica i kada je snaga Miloševićevog režima bila veća”, kazao je Jakovina.

Istoričar iz Sarajeva Husnija Kamberović ocijenio je da je ključ rješenja za Bosnu i Hercegovinu kada će u Srbiji i Hrvatskoj shvatiti da ne mogu i ne treba da vode brigu o Srbima i Hrvatima u BiH, već ostaviti prostor da se ljudi u BiH mogu i trebaju dogovarati.

“U BiH postoji strah od rata, i to ne samo među ljudima koji su preživjeli rat, već i među onima koji nemaju izravno ratno iskustvo. Dodik govori o tome da ne želi rat, ali se zalaže za ujedinjenje sa Srbijom. A poznato je da ne može biti promjene granica bez sukoba. Dakle, ponovo smo u sličnoj situaciji kao i krajem osamdesetih godina 20. vijeka”, kazao je Kamberović.

Dodao je da je problem što u ratu u Bosni i Hercegovini nema pravog pobednika uprošlom ratu, ali je ocenio da to može biti i šansa da se shvati da ni u nekom budućem ratu ne može biti pobednika, ali može biti stotina i stotina hiljada mrtvih.

Prema negovim riječima, postoje grupe koje žele rat i koje ga mogu izazvati, zbog čega je situacija u BiH danas “dramatična i opasna”.

“A to može da odvede ne samo Bosnu, već i čitav region u katastrofu”, ocijenio je Kamberović.

Plenum je organizovala Regionalna akademija za demokratiju, uz podršku Evropskog fonda za Balkan.

Izvor: Autonomija