Istorija

Barska nadbiskupija – Šimun Milinović

(15 riječi)

Piše: Jadranka Selhanović

Nakon završetka Crnogorsko-turskog rata (1876-1878), crnogorska država je znatno proširena novom teritorijom. Na prostoru koji je nakon ovog rata pripao Crnoj Gori, živjelo je desetak hiljada nepravoslavnog stanovništva. Od tog broja oko 5000 stanovnika katoličke vjeroispovijesti živjelo je uglavnom na prostoru između Morače, Skadarskog jezera i Primorja. Njihova vrhovna vjerska institucija bila je Barska nadbiskupija, koja je od 1867. godine, bila u sastavu Skadarske nadbiskupije.Sjedište Skadarsko-barske nadbiskupije nalazilo se u Skadru.

Odlukama Berlinskog kongresa (1878), Crnoj Gori je u novim granicama, zvanično priznat status nezavisne države. Odlukama kongresa bile su definisane i obaveze prema novom stanovništvu. Zahtijevalo se da svi crnogorski podanici dobiju ravnopravan tretman, nezavisno od njihove vjerske pripadnosti. Imajući u vidu značaj Barske nadbiskupije kao vrhovne duhovne institucije cnogorskih katolika, cnogorski knjaz Nikola I Petrović, je nastojao da njeno sjedište bude u Crnoj Gori. To je značilo obnoviti samostalnost nadbiskupije sa sjedištem u Baru. Za povratak njenog ranijeg statusa knjaz Nikola se obratio đakovačkom biskupu Štrosmajeru. Štrosmajer je, shodno zahtjevu crnogorskog knjza, intervenisao kod Svete Stolice da se Barska nabiskupija odvoji od Skadarske, postane samostalna vjerska institucija i pod njenu jurisdikciju stave svi crnogorski katolici. Pregovori između Vatikana i Crne Gore završeni su zaključivanjem ugovora-konkordata 1886. godine. Ovim ugovorom regulisan je status Barske nadbiskupije i položaj katolika u Crnoj Gori.

Za prvog nadbiskupa obnovljene Barske nadbiskupije imenovan je Šimun Milinović. Dužnost barskog nabiskupa obavljao je od 1886. godine do svoje smrti 1910. godine.

Šimun Milinović rođen je u Lovreću 1835. godine. Školovao se u Omišu, Makarskoj, Zaostrogu. U Sinju završava gimnaziju. Nakon završene prve godine Bogoslovske škole u Šibeniku, zaredio se 1857. godine. Obavljao je dužnost pomoćnika učitelja u gimnaziji u Sinju. Potom odlazi u Beč gdje završava filozofski fakultet. Nakon završenih studija vraća se u Sinj i postaje sinski paroh. Uz posredovanje J. J. Štrosmajera postavljen je 1886. godine za nadbiskupa Barske nadbiskupije. Janura 1887. godine položio je zakletvu pred knjazom Nikolom na Rijeci Crnojevića.

O životu Barske nadbiskupije nakon njenog obnavljanja i njenom 25 godišnjem djelovanju u nezavisnoj državi Crnoj Gori, odnosno periodu u kojem je na čelu ove vjerske institucije bio barski nadbiskup Šimun Milinović, nema istoriografskih radova. Bavljenje ovim periodom Barske nadbiskupije u glavnom se svodilo na problem zaključivanja Konkordata. Nekoliko radova o ovoj vjerskoj instituciji odnosi se na vrijeme kada je na čelu Barske nabiskupije bio dr Nikola Dobrečić (1912-1955.).

S namjerom da ukažemo na važna dešavanja iz vremena obnavljanja Barske nadbiskupije, na njen položaj i djelovanje u nezavisnoj crnogorskoj državi, ovom prilikom objavljujemo desetak dokumenta. Ovi izvori čine dio prepiske barskog nadbiskupa sa crnogorskim ministrima prosvjete i crkvenih djela, kao i dio Milinićeve prepiske sa knjazom Nikolom. Dokumenta o kojima je riječ nalaze se u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju i Arhivsko bibliotečkom odjeljenju Državnog muzeja. Pripadaju fondu „Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova“ i fondu „Nikola I“.

Problemom uvođenja bogoluženja na staroslovenskom jeziku u katoličkim crkvama u Crnoj Gori, nadbiskup Milinović se bavio od samog početka vršenja dužnosti barskog nadbiskupa. O njegovim nastojanjima da riješi ovo pitanje svjedoči njegov izvještaj od 7. novembra 1887. godine u kome obavještava crnogorskog ministra prosvjete i crkvenih poslova da je od Sv. Stolice dobio svečanu dozvolu za upotrebu staroslovenskog jezika u crnogorskim katoličkim crkvama. Ovoj dozvoli posebno se protivio austrougraski poslanik u Vatikanu. Austrougarski protest bio je uslovljen prekidanjem diplomatskih veza između Beča i Vatikana. Kako izvještava Milinović, dozvolu datu katoličkom sveštenstvu u Crnoj Gori, Sveta Stolica nije htjela opozvati, ali je austrougraskim vlastima bilo udovoljeno time što je bečkim biskupima bilo zabranjeno održavanje liturgije na staroslovenskom.

Na Milinovićev odnos prema crnogorskoj državi ukazuje nekoliko njegovih pisama upućenih nadležnom ministarstvu na Cetinje. Obavješavajući nadležne da polazi za Zagreb radi dogovora o štampanju Misala glagoljicom, navodi da je posebno skrenu pažnju svješteniku Vočamentiču, koji ga mijenja u odsustvu, na zabranu održavanja svečanog crkvenog moljenja za strane vladare. Do obnavljanja Barske nadbiskupije, bilo je ustanovljeno da se svake godine 18. avgusta u katoličkim crkvama održava svečano moljenje za austrogarskog cara. U dugom pismu Milinović traži od crnogorske vlade da izda dozvolu za angažovanje jednog svještenika u Koče, i navdi da se radi o svešeniku koji je „poznat kao miroljubiv čovjek i odan Crnoj Gori“.

Milinovićeva pisma posebno ukazuju na probleme svešteničkog kadra, na potrebu popravke i izgradnje novh crkava i parohijskih domova, određivanja mjesta za katoličko groblje u Podgorici i Baru. U jednom obraćanju crnogorskim vlastima Milinović moli da zvanično Cetinje posreduje kod podgoričkog kapetana da se dozvoli izgradnja manje crkve uz kuću podgoričkog župnika. Jer, kako kaže Milinović, „Ja sam se osvjedočio sam da uopće stanovi i crkve, gdje ih ima, u najgorem su stanju. U Podgorici bogosluženje obavlja se u kuhinji, a u Šestanima u podrumu“.

Prema zvaničnom popisu Barska nadbiskupija je 1888. godine, pored nadbiskupa i sekretara nadbiskupije imala 11 župnika i to: Bar, Livari, Podgorica, Zatrijebač, Šestani, S. Đorđe, S. Nikola, Salci, Ulcinj i Zubci. Osim dvojice župnika u Šestanima i S. Đorđu, koji su bili iz Šušanja i barskog župnika iz Perasata, trojica su bili iz Skadra, četvorica Italijani i jedan Splićanin. Već sljedeće godine Milinović nagovještava ministru prosvjete i crkvenih poslova da bi trebalo obezbijediti duhovno „opsluženje“ katolika koji žive u Cetinju, Rijeci, Vir-Pazaru i Danilovgradu.

Odnos između Barske nabiskupije i crnogorske države, najskilovitije opisuje prepiska vođena između nadbiskupa Milinovića i knjaza Nikole povodom Milinovićevog podnošenja ostavke (februar 1890), na dužnost barskog nadbiskupa. Odugovlačenje, kako se barem činilo Milinoviću, sa izdavanjem dozvole za štampanje Misala glagoljicom, opredijelilo je Milinovića da podnese zahtjev Sv. Stolici da ga razriješi dužnosti barskog nadbiskupa. U pismu kojim o svom činu obavještava crnogorskog knjaza, Milinović iznosi sve nedaće sa kojima se susrijeće kao barski nadbiskup. Nedostatak svešteniškog kadra, kako smatra Milinović, prijetio je da u naredne dvije godine Barska nadbiskupija ostane bez sveštenika. „Ja imam samo 10 sveštenika,“ pisao je Milinović knjazu,“od kojih župnik u Podgorici ima 78 godina, oni u Zatrijepču 76, oni u Kučima 65, ovi nijesu već za službe“. Pri takvoj situaciji i njegov prijedlog da se podigne malo Sjemenište smatra zakašljelim. Na njegove zahtjeve da se novčano pripomogne katoličko sveštenstvo vlada nije odgovarla.

Na ovo Milinovićevo pismo uslijedio je knjažev odgovor. U uočljivo prijateljskom obraćanju, knjaz je Milinovićev čin ostavke ocijenio kao ishitren. Smatrao je da se u toku samo tri godine njegove službe na čelu Barske nadbiskupije nije moglo sve potrebno završiti. Njegovo zalaganje za štampanje Misala glagoljicom smatra rodoljubivim činom. Zato ga poziva da nastavljajući svoju dužnost zajednički rade na prevazilaženju poroblema „dajući jugoslovenstvu primjer pravog bratstva i složnoga rada“.

Umjesto odgovora na podnešenu ostavku na mjesto barskog nadbiskupa, kao se vidi iz pisma koje je Milinović uputio nadležnom ministrastvu, stiglo je obavještnje Sv. Stolice da se odobrava štampanje staroslovenskog misala glagoljskim pismom.
Zadnji priređeni dokumet iz 1909. godine u kojem je dat spisak rimokatoličkih bogomolja i sveštenih lica u Knjaževini Crnoj Gori ukazuje da je nekadašnje stanje bilo znatno izmijenjeno.

U Baru je postojala Katerdala i tri crkve, u Ulcinju parohijalna crkva i dvije manje crkve, u Podgorici se privodila kraju izgradnja crkve, Zatrijebač je imao parohijalnu crkvu i pet crkva. U Sv. Nikoli postojala je parohijalna crkva, Livari su imali jednu parohijalnu crkvu i crkvu u selu Pinići, u Zubcima je bila parohijala crkva i dvije manje crkve, Sv. Đorđe je imao parohijalnu crkvu i crkvu u selu Peći, u Koće je bila parohijalna crkva, Valč je imao parohijalnu crkvu i crkvu na goblju. Na Cetinju se izgrađivala parohijalna crkva.

Zbirni izvještaj je glasio:
Parohijalnih crkava 10, nedovršenih 2, crkvica 19, sveštenih lica 12.


20 Komentara

36ly2 Postavljeno 05-07-2025 01:17:12

buy amoxicillin tablets - amoxicillin pill buy amoxicillin pills

Odgovori ⇾

cn3os Postavljeno 03-07-2025 14:32:17

buy erectile dysfunction drugs over the counter - buy ed pill erection pills that work

Odgovori ⇾

jvhr7 Postavljeno 02-07-2025 11:25:04

buy deltasone 40mg sale - aprep lson deltasone 40mg cost

Odgovori ⇾

txk1q Postavljeno 30-06-2025 14:00:19

order meloxicam 7.5mg sale - https://moboxsin.com/ mobic brand

Odgovori ⇾

in8jp Postavljeno 28-06-2025 16:30:52

buy coumadin 5mg generic - https://coumamide.com/ buy cozaar 25mg online

Odgovori ⇾

w9d4m Postavljeno 27-06-2025 06:58:16

nexium drug - anexa mate buy esomeprazole 40mg capsules

Odgovori ⇾

6q0li Postavljeno 25-06-2025 14:10:02

buy augmentin 375mg online - at bio info acillin without prescription

Odgovori ⇾

0gw33 Postavljeno 23-06-2025 16:16:13

buy azithromycin 500mg sale - azithromycin pills brand bystolic 20mg

Odgovori ⇾

c2vy6 Postavljeno 21-06-2025 13:17:04

buy amoxicillin pills for sale - buy combivent 100 mcg without prescription order combivent without prescription

Odgovori ⇾

uffw3 Postavljeno 18-06-2025 15:45:32

how to get propranolol without a prescription - order generic methotrexate methotrexate for sale online

Odgovori ⇾

5tshh Postavljeno 16-06-2025 13:39:54

order motilium 10mg - order motilium pills order cyclobenzaprine 15mg for sale

Odgovori ⇾

2jiuw Postavljeno 14-06-2025 14:16:32

rybelsus 14mg over the counter - buy semaglutide 14 mg without prescription periactin 4 mg oral

Odgovori ⇾

h7j29 Postavljeno 13-06-2025 02:18:47

order zithromax sale - flagyl 400mg for sale buy flagyl without a prescription

Odgovori ⇾

generic metronidazole Postavljeno 11-06-2025 06:24:11

More posts like this would create the online play more useful.

Odgovori ⇾

buy cheap generic cialis Postavljeno 09-06-2025 12:09:02

I am actually delighted to coup d'oeil at this blog posts which consists of tons of profitable facts, thanks object of providing such data.

Odgovori ⇾

4fgkm Postavljeno 03-06-2025 23:34:13

clomid tablete can i get clomiphene prices clomid 50mg for sale can i order clomid pills can i buy cheap clomiphene where can i get generic clomiphene without dr prescription cost of clomiphene price

Odgovori ⇾

luORzFV Postavljeno 22-07-2023 05:34:22

propecia amazon There are numerous studies and testimonials of Vitex and its effects on the body

Odgovori ⇾

Fruinly Postavljeno 06-05-2023 12:03:34

Monitor Closely 1 pentobarbital and droperidol both increase sedation discreet cialis meds

Odgovori ⇾

SINDON Postavljeno 12-10-2022 21:36:24

BRAVO JADRANKA! ODLICAN JE TEKST.

Odgovori ⇾

Fanito Postavljeno 29-09-2022 11:30:26

Lijepo i poučno Jadranka! U pravi trenutak.

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.