Lična Vučićeva vojska sačinjena od takozvanih “lojalista” zapravo je talog srpskog društva, bašibozuk koji se već decenijama okuplja oko Srpske radikalne stranke. Takvi su devedesetih postajali dobrovoljci u paravojnim formacijama i odlazili u Hrvatsku i Bosnu da kolju i pljačkaju, a danas fizički nasrću na sopstveni narod. Još nisu počeli da koriste snajpere, kao njihovi prethodnici, ali jedan je izvadio pištolj i pripucao ispred stranačkih prostorija u Novom Sadu.

Tri godine od prvog zločina u Medovini, vlast i dalje ignoriše zahtjeve porodice za istinom, pravdom i institucionalnom odgovornošću

Podizanjem spomenika Pavlu Đurišiću skreće se pažnja sa mnogih negativnih stvari koje su se dogodile u zadnjim danima, a koje su isto tako inscenirane, odnosno uzrokovane od strane prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, mislim najviše na Demokrate i njihovog ministra Krapovića, koji je opet učinio sve kako bi narušio odnose Hrvatske i Crne Gore. I svakako ne bi bilo dobro da ovaj događaj, koji je za svaku osudu, na neki način baci u drugi plan, ono što rade Demokrate kao još jedan izdanak te velikosrpske politike i kao neko ko se danas predstavlja kao možda i najveći problem u samom funkcionisanju crnogorske vlasti, jer mi sad vidimo da su Demokrate, Bečić, Krapović i cijela ta ekipa, trenutno više na braniku velikosrpske ideje, velikosrpske politike od samih Mandića i Kneževića, koji su se nekako povukli u drugi plan

Postavlja se, zapravo, suštinsko pitanje: da li je zaista normalno ili prihvatljivo biti sljedbenik paravojnog fašističog pokreta koji je odgovoran za genocid, etničko čišćenje, saradnju sa okupatorom, kao i za ubijanje sopstvenog naroda?!

I danas se, naime, Crnom Gorom upravlja s kanabea beogradskoga autokrate, i danas se crna hronika svakodnevno puni novim „uspjesima“ Demokrata, privreda se razara a virus novofašizma nanovo prijeti da opustoši crnogorsko društvo

Politička scena u Crnoj Gori ulazi u novu fazu pozicioniranja: „istorijski sastanak“ premijera Milojka Spajića sa liderima koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, otvorio je niz pitanja o potencijalnoj rekonstrukciji izvršne vlasti. Iako je nakon sastanka zvanično saopšteno da nije bilo ultimatuma ni ucjena, ton izjava i pozadinske informacije iz parlamenta i diplomatskih izvora govore da konsolidacija vlasti više nije tabu tema. Sastanak je održan nakon što je postalo jasno da Zakon o amnestiji bitan za ZBCG neće proći u parlamentu.

Portparol Evropske komisije, Gijom Mersije, izrazio je zabrinutost zbog predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u Crnoj Gori. Komisija očekuje da država kandidat za članstvo u EU pruži detaljna objašnjenja o svrsi i obimu izmjena, naglašavajući potrebu za transparentnim, zakonitim i demokratski kontrolisanim procesom reformi.