Društvo

Vratnica: Sačuvajmo svoj identitet i budimo stabilni i svoji

(15 riječi)

Julka Pejović, Redakcija na crnogorskom jeziku - RTK2


Crna Gora nije mnogoljudna zemlja, nije ni vojna, ni ekonomska sila, ali jeste sila prirodnih ljepota, bogate istorije i kulture, muzičkog nasljeđa i svi koji žive u dijaspori treba da rade na očuvanju i promovisanju svih njenih vrijednosti i posebnosti, poručuje Goran Vratnica, predsjednik Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva „Montenegro“, sa sjedištem u Belgiji. Udruženje je, ističe, Crna Gora u malom. Članovi su iz svih etničkig grupa i svih vjera, koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu.

Goran Vratnica skoro trideset godina živi i radi u Belgiji. Kao mlad čovjek otišao je iz Podgorice u svijet, željan znanja, obrazovanja, upoznavanja drugih zemalja i njihovih kultura. Studirao je u Turskoj orijentalistiku, a zatim odlazi u Belgiju na postdiplomske studije. Tamo je kasnije počeo i da radi, zasnovao porodicu. U jednom trenutku poželio je da se vrati svojoj ljubavi iz mladosti, a to je muzika. Počeo je sa izvornim crnogorskim pjesmama, a zainteresovao se i za izvornu muziku zemalja Balkana.

Ovih dana promoviše novu pjesmu posvećenu crnogorskoj princezi Jeleni Petrović Njegoš, kasnije italijanskoj kraljici.

Dugo ga je, kaže, intrigirala priča o tajnoj neostvarenoj ljubavi Princeze Jelene i došao je na ideju da joj posveti pjesmu, koja je, zapravo priča o ljubavi, kao onom iskonskom u čovjeku. Muzika je samo jedan od načina kojim Goran promoviše svoju zemlju i pokazuje koliko poštuje sve ljude u njoj, ali i susjede na prostoru Balkana.

"Muzika je moja ljubav, nije primarna djelatnost. Pjevam samo ono što mi se sviđa, đe hoću i kad hoću. Boraveći dugo van Balkana, privukla me je ljepota izvornog melosa svih zemalja našeg poluostrva. Kao filolog, lingvista, lako sam mogao da osvajam i te lingvističke prepreke, ali sam počeo, naravno, da njegujem izvorni melos sa prostora Crne Gore iz opusa naše Ksenije Cicvarić, da bih na taj način đeci, mladim naraštajima u dijaspori, poslao poruku da treba da poznaju, da čuvaju svoje muzičko nasljeđe i da, upoznavši dobro sebe, odnosno svoje, da upoznaju sve druge kulture i civilizacije“, ističe Goran Vratnica, koji je bio gost programa na crnogorskom jeziku na Radio televiziji Kosova 2 (RTK2).

Prije nekoliko godina Goran je u Belgiji učestvovao u programu promovisanja međukulturalne i međuetničke saradnje, naslovljen Muzička šetnja Balkanom. Interpretira pjesme iz zemalja Balkana, a što je posebno zanimljivo pjeva i na albanskom jeziku.

„Albansko muzičko nasljeđe je bogato i interesantno za mene kao nealbanofona. Ne govorim albanski, to što sam naučio, naučio sam, uglavnom, kroz pjesmu. Kada su me pitali: 'Zašto albanski'? odgovorio sam: 'A zašto engleski, njemački ili francuski? Prirodno je da prvo otkrivamo muzičko nasljeđe i uopšte kulturu naroda sa kojima  živimo.  To je dobro prihvaćeno kod albanofone publike, kao i kod drugih naroda regiona“, kaže Goran, Posebno ističući kultnu albansku pjesmu „Baresha“(Pastirica).

"To je bio izazov, ne samo jezički, nego i muzički. Bogatstvo ritma, melodije, to je bilo i hrabro upustiti se u tu priču, s obzirom na to da je tu pjesmu otpjevala čuvena Nedžmija Pagaruša, albanska Marija Kalas. Desilo se da su portali albanofoni za kulturu postavljali moju fotografiju i pjesmu naspram fotografije Nedžmije Pagaruše, da bi omogućili slušaocima da uporede, da čuju kako je donijeta i muzički i jezički moja interpretacija, što je za mene velika čast, da me upoređuju sa Nedžmijom Pagarušom. Mnogi moji prijatelji smatraju da je „Baresha“ moja lična karta, ja to ne bih rekao, to je krupno, ali svi oni koji su me čuli, kažu da sam tu originalan i muzički i pokazao maksimum.

Goran Vratnica često boravi u Crnoj Gori i namjerava da joj se vrati kada prestane da bude aktivan u svom poslu u Liježu.To smatra prirodnim, jer se u Crnoj Gori  osjeća najbolje. Njegova đeca, tri sina i kćerka, iako rođena su Belgiji, takođe su privržena Crnoj Gori. Govore više stranih jezika, ali kod kuće isključivo crnogorski.

„I kćerka se bavi pjevanjem. Ponijela je titulu prvog glasa crnogorske dijaspore 2018. godine. Snimila je i spot. Radi se o izvornoj pjesmi u novoj obradi. Time je željela da privuče i zainteresuje mlađu publike za tu muziku, posebno mlade u dijaspori. Mojoj đeci je Crna Gora u srcu, to smo mi, to nam je domovina, majka. Dolaskom u Crnu Goru vraćaju se na đedovsko, prađedovsko. To je mnogo važno. Ja im kažem da prvo moraju da upoznaju svoju zemlju, kulturu, jezik, sve njeno bogatstvo, kako bi mogli poštovali tuđe. Moraju da budu čvrsti, imaju čvrst korijen, pa da budu otvoreni, kao što jesu“, ističe naš sagovornik.

Poziva sve roditelje u dijaspori da u kući njeguju svoj jezik, svoju kulturu, običaje. „Ako upoznamo prvo sebe, ako sačivamo identitet, originalnost, vjerodostojnost,   onda možemo da upoznajemo i druge i da budemo stabilni i svoji“, poručuje Goran Vratnica.

(Intervju sa Goranom Vratnicom, nakon kojeg je i izveo više pjesama, emitujemo  na RTK2 30. decembra u 18 časova.)



0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.