Nažalost Crna Gora već tri godine ne napreduje pristupnom postupku u Evropsku uniju, konstatovao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji danas pred europarlamentarcima odgovara na pitanja o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

On je kazao da je Crna Gora otvorila najveći broj poglavlja što se tiče institucionalnog dijela i da smo zaista bili lideri u pristupnim pregovorima.

- Nažalost, s obzirom na unutrašnju političku podjelu u Crnoj Gori, nije se uspjela utvrditi jasna vladina većina, te nije ostvaren napredak u pristupnim pregovorima - istakao je Varhelji.

Ukazao je na to da se u crnogorskom parlamentu usvajaju izmjene i dopune zakona koje su protivne mišljenju Venecijanske komisije i da se time ne približavamo ostvarenju ključnih prioriteta.

- Sljedeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila za pravnu državu - dakle klaster broj jedan - podvukao je Varhelji.

Evropski komesar za proširenje je poručio da Crna Gora ima određene metodologije, ali da sve zavisi od toga oće li ispuniti prioritete.

- Čuo sam da se parlament složio da dođe do imenovanja novih članova Ustavnog suda i nadam se da će to omogućiti da se sazovu izbori ovog proljeća, a na tim izborima bi trebalo da se izabere jaka većina u parlamentu koja će ostvariti napredak Crna Gore - rekao je Varhelji.

Poručio je da su izbori potrebni i da bi svi u Crnoj Gori trebalo da stoje iza toga.

"Otvoreni Balkan" dragocjena inicijativa

Varhelji je ocijenio da je "Otvoreni Balkan" dragocjena inicijativa.

- Dakle ta inicijativa dolazi iz regiona i trebalo bi da stvori evropske uslove unutar regiona - zato je važno da se ostvari. Naš izvorni plan bio je zajedničko regionalno tržište, ali naišli smo na poteškoće, pa smo morali onima koji žele napredovati prepustiti da to naprave - rekao je Varhelji.

Rekao je da već vide prve rezultate.

- Otvoreni Balkan je imao pozitivan uticaj na regionalna tržišta, i onda su se oni koji su bili rezervisani vratili za sto po pitanju zajedničkog regionalnog tržišta. Sada se sprovode tri važna sporazuma. To bi trebalo da dovede evropske standardne i vrijednosti koje će se sprovesti prije pristupanja među državama Zapadnog Balkana - dodao je Varhelji.

Poručio je da "Otvoreni Balkan" može biti pozitivna stvar ali da se mora temeljiti na evropskim normama.

Prošla godina značajna za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana

- Mislim da je prošla godina bila značajna po pitanju proširenja - ocijenio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji danas pred europarlamentarcima odgovara na pitanja o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

On je odgovorio na konstataciju da se čini da u nekim zemljama postoji smanjena podrška evropskom putu, odnosno da ona stagnira.

- Imamo tri nove zemlje kandidatkinje i uspjeli smo uspostaviti prvu međunarodnu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - rekao je Varhelji.

Evropski komesar za proširenje je poručio da fokus ne bi trebalo samo da bude na institucionalnim postupcima.

- Vrlo je teško uvjeriti te zemlje da nam se prodruže ako s naše strane nema napretka i zato je komisija počela da gura stvari i svaki korak koji napravimo ka proširenju je dobar korak - rekao je Varhelji.

Poručio je da je vrlo važno da se iz ovog doma čuju pozitivne poruke i da zemlje Zapadnog Balkana čuju da ovdje ima mjesta za njih.

- Ali to je povezano sa mnogim kriterijuma i ne može biti nikakvih prečica. To znači da postoji određeno takmičenje među zemljama u pristupanju EU. Nadam da će se stvari ubrzati - poručio je Varhelji.

Rekao je da čekaju da se u Bosni i Hercegovini (BiH) uspostave institucije.

- Zapravo sve napreduje dosta dobro i kad vidimo da su institucije uspostavljene onda ćemo se obratiti vladi i predsjedništvu kako bismo uspostavili politički dijalog - poručio je evropski komesar za proširenje.

Poručio da je osam ključnih i 14 ostalih prioriteta.

- Ali za to su nam potrebne funkcionalne institucije - podvukao je Varhelji.

Što se tiče samog rada, on je kazao da će tu biti potrebna pomoć država članica sa najvećim znanjem, a kako je dodao,  jedna od njih će biti Slovenija.

- Slovenska vlada nam se obratila i sa njima raspravljamo o tome kako na najbolji mogući način iskoristiti njihovu pomoć - dodao je Varhelji.

Kazao je da su to složene reforme i da nije važno zakonodavstvo - već sprovođenje tog zakonodavstva.

Evropski parlament prošlog mjeseca usvojio je Rezoluciju o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, u kojoj se zahtijeva nezavisna i nepristrasna istraga protiv komesara Varhelija.

Poslanici žele da se ispita da li ponašanje i politike koje sprovodi Komesar za susjedstvo i proširenje predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Komisije i komesarovih obaveza definisanih Ugovorima.

Iz parlamentarne grupe Socijalista i demokrata (S&D) koja je druga po zastupljenosti u EP sa 145 poslanika, navode da komesar Varhelji "dosljedno umanjuje značaj napada predsejdnika Srbije Vučića na demokratiju" i, da je navodno, čak pomagao separatističke akcije Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini.

Evropski parlament u novembru 2022. usvojio je preporuke o novoj strategiji EU za proširenje, u kojoj se navodi da je politika proširenja „najefikasniji instrument vanjske politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije“.  izvor: pobjeda.me