Društvo

Ukrajina, Poljska, Crna Gora - saveznici i prijatelji

Feb 24, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Brutalna invazija ruske vojske godinu dana unazad - 24. februara 2022. godine - postala je nova etapa u ratu Rusije protiv Ukrajine, koji traje već devet godina. Vojni, ekonomski i humanitarni udar koji je pretrpjela Ukrajina bio je izuzetno snažan i zahtijevao je maksimalnu koncentraciju napora kako rukovodstva Ukrajine, tako i cijelog ukrajinskog naroda. Ugroženi su se našle ne samo sloboda, nezavisnost i demokratski put ove zemlje, već i mirna budućnost cijele Evrope, kao i, sasvim očigledno, budućnost globalne bezbjednosne arhitekture.

Rat se nažalost nastavlja. Rusija, iako je zahvaljujući herojskom otporu ukrajinske vojske već je izgubila bitke za Kijev, Harkov i Kherson, ipak pokušava da ojača svoj vojni pritisak na Ukrajinu, i dalje želeći da uništi ukrajinsku, slobodu, državnost i da sruši ukrajinsku naciju.

U ovom teškom vremenu Ukrajini su pritekli u pomoć njeni najvjerniji prijatelji – saveznici i partneri, posebno iz NATO-a, koji su odlučili da sa Ukrajinom podijele značajan dio tereta onih izazova koja su nju zadesila. Posebnu ulogu odigrala je Poljska, koja se pokazala kao pouzdan prijatelj, gdje su otišli milioni Ukrajinaca (uglavnom žene, djeca i starci) koji su bježali od ruskih bombardovanja i okupacije od prvog dana rata, i postala pravi oslonac ovoj kolosalnoj grupi ljudi. Dok se ukrajinski muškarci hrabro bore protiv agresora na frontu, dva miliona njihovih žena i djece imaju sigurno utočište u Poljskoj.

Osim toga, Poljska je postala jedan od glavnih lidera u procesu konsolidacije političke i vojne podrške Ukrajini, što je pomoglo da dođe do prekretnice u dinamici rusko-ukrajinskog rata u korist Ukrajine i povrati vjeru u mogućnost izgradnje demokratske budućnosti ne samo Ukrajine, već i cijele Evrope. Ukrajinci nikada nisu izgubili vjeru u sopstvenu pobjedu, ali su Poljska, Crna Gora i drugi prijatelji Ukrajine u Evropi i svjetu pomogli da dodatno ojača svoje povjerenje u mogućnost da do pobjede dođe što je prije moguće, nadamo se ove godine.

Obim sveobuhvatne podrške i pomoći koji je Ukrajini pružila prijateljska Poljska je zaista impresivan - više od 3 milijarde dolara. Po obimu pomoći Poljska je među pet vodećih zemalja svijeta. Na primjer, sama humanitarna pomoć od Poljske imala je vrijednost gotovo 300 miliona dolara, a goriva – kritične sirovine za održavanje energetskog sistema Ukrajine –  150 miliona dolara. Poljska je dala takođe snažan doprinos ostvarenju inicijative „Zrno iz Ukrajine” koja je ima za cilj isporuku ukrajinskog žita u zemlje Afrike, Bliskog Istoka i Azije. Supruga predsjednika Poljske Agata Kornhauser-Duda lično je isporučila humanitarnu pomoć u Ukrajinu.

Ako govorimo o vojno-tehničkoj pomoći, Poljska je, pored ogromne količine druge opreme, prva izjavila spremnost da pošalje Ukrajini toliko joj potrebne tenkove „Leopard“ i zapravo je pokrenula stvaranje međunarodne „tenkovske koalicije“ za podršku Oružanim snagama Ukrajine.

Govoreći o praktičnoj podršci ukrajinskoj borbi za slobodu i nezavisnost, mora se takođe naglasiti značajan doprinos Crne Gore, koja je Ukrajini pružila materijalnu, političku i vojno-tehničku pomoć - oko 11% cijelog crnogorskog budžeta za odbranu, a takođe je, među svim zemljama regiona, prihvatila najveći prema sopstvenom stanovništvu procenat prisilno raseljenih iz Ukrajine. Ovo su činjenice koje pokazuju kao su Crna Gora i Poljska važni partneri i prijatelji Ukrajine u sadašnjim teškim vremenima.

Nemoguće je takođe precijeniti ulogu saradnje naših zemalja i u političkoj sferi. Premijer Poljske Mateuš Moravjecki i tadašnji zamjenik premijera Jaroslav Kačinjski, zajedno sa predsjednicima vlada Slovenije i Češke, bili su prvi međunarodni zvanični predstavnici koji su posjetili Ukrajinu od početka ruske invazije – već 15. marta. Osim toga, Poljska je jedna od najaktivnijih članica EU koja inicira primjenu stroge restriktivne politike prema Ruskoj Federaciji u vezi sa agresijom na Ukrajinu. Crna Gora, iako još nije članica Unije, sve ove mjere je prihvatila i podržala.

Poljska je postala jedna od vodećih zemalja u podršci Ukrajini na svim međunarodnim platformama – u okviru EU, NATO-a, „Bukureštanske devetke”, „Višegradske četvorke”, “Trimorja” – i stalni koautorom svih ukrajinskih rezolucija na Generalnoj skupštini UN, a ne možemo takođe zaobići pažnjom i ulogu novih saveza, koji su postali nedavno, kao što su „Ljublinski trougao” (Ukrajina, Poljska, Litvanija) i osovina Ukrajina-Britanija-Poljska, koji čine značajan doprinos bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskom napretku Evrope.

U stvari, Poljska je postala moćni ledolomac koji je uspio da prevaziđe skepticizam i inerciju mnogih zemalja, kako u procjeni perspektiva odbijanja ruske oružane agresije, tako i u pružanju praktične podrške Ukrajini.

Ukrajina dobro pamti i cijeni sve prijateljske korake. Dana 11. jula 2022. godine, poljski gradovi Pšemišl i Žešov, koji su zbog blizine ukrajinskoj granici igrali ulogu ključnih logističkih čvorišta od početka rata u punom obimu, dobili su od Ukrajine titulu „gradova spasitelja“.

Neophodno je spomenuti i Zakon o uspostavljanju dodatnih pravnih i socijalnih garancija za državljane Poljske na teritoriji Ukrajine, koji je ukrajinski parlament usvojio 28. jula 2022. godine. On je im je dao praktično ista prava kao i ukrajinskim državljanima i postao je u suštini simetričan odgovor na brojne preferencije za ukrajinske državljane na teritoriji Poljske.

Pored toga, Ukrajinci su odigrali i ranije važnu ulogu u ekonomskom razvoju Poljske i njenom usponu do vodećih pokazatelja rasta u Evropi. Posljednjih godina ovo je bio važan doprinos njenom blagostanju i mnogih Ukrajinaca koji su radili i prije invazije u Poljskoj. Tako da obje strane mogu imati korist od naše bliske prijateljske saradnje.

Ukrajina već godinu dana plaća najveću cijenu za zaštitu slobode i demokratije na cijelom kontinentu. I ona će, nažalost, još nastaviti da raste. Tako da svi cijenimo svaku pomoć i solidarnost koja će doprinijeti da se ova cijena smanji. Pomažući Ukrajini, prijatelji i saveznici se ne bave dobročinstvom, već direktno ulažu u sopstvenu sigurnu budućnost i svoj suverenitet, kako u Poljskoj, tako i u regionu Zapadnog Balkana. Uostalom, sad je lako razumijeti da ako ruska vojska ne bude zaustavljena u Ukrajini, sljedeće mete agresije Kremlja biće druge evropske zemlje, zbog toga što imperijalni apetiti Rusije nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Dakle, rat Ruske Federacije protiv Ukrajine direktno utiče na naše evropske partnere i njihovu bezbjednost. I to je znak optimizma da je političko rukovodstvo naših zamalja savršeno svjesno toga.

Treba naglasiti da, iako Ukrajina još uvijek nije zvanično dio NATO-a, u koji se već nalaze Poljska i Crna Gora, ona de fakto igra ulogu „zaštitnog kišobrana“ za cijelu evroatlantsku zajednicu. Ukrajinska vojska trenutno stiče u krvavim bitkama neprocjenjivo i zaista unikatno iskustvo sveobuhvatnog kopnenog rata, kakvo zapravo nijedna od evropskih armija nije imala od 1945. godine. Ukrajinska vojska će u budućnosti moći da podjeli ovo snažno praktično iskustvo sa svojim partnerima. Sigurno da će ukrajinski vojni instruktori i analitičari biti visoko cijenjeni od strane naših partnera.

Slogan „Za našu i vašu slobodu“, koji je poznat od 19. vijeka u istočnoj Evropi, je ono što spaja ne samo Ukrajinu, Poljsku i Crnu Goru, već i druge evropske zemlje. Treba naglasiti da su se naše zemlje pretvorile u ne samo saveznike, već u najbliže članove jedne porodice. I ovo nije danak kratkoročnoj svrsishodnosti, već rezultat duge istorije zajedničke borbe i zajedničkih izazova. Ovo nije samo primjer za druge zemlje i regione, već i važan doprinos razumijevanju kako narodi mogu da prevaziđu izazove i iskušenja prošlosti kako bi postali sastavni dio velike evropske porodice slobode i demokratije koja obuhvata i slobodoljubive Ukrajinu i Crnu Goru.

Ideali slobode su zajednički za naše narode. Istorija, nerijetko teška i tragična, nas je tome naučila. Upravo u ovakvim vremenima potrebni su nam saveznici koji ne samo da deklarišu pomoć, već je stvarno i istinski pružaju. Spremni smo da svi nastavimo da se borimo za ove ideale i da podržimo sve koji idu ovim putem. Neka primjer odnosa naše tri zemalje inspiriše sve slobodoljubive narode.

 

 

Artur Dmochowski, ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori

Oleh Herasymenko, ambasador Ukrajine u Crnoj Gori