Sloboda njihovim očima gleda
,,Dan ustanka i dan državnosti je prilika da pozovemo gradjane Crne Gore,na put zajedništva, sloge, pomirenja,
na suživot i poštovanje svih vjera i nacija, na ono tako nekad lijepo “bratstvo i jedinstvo”, koje nam danas tako
fali. Ali cijena tog “zajedništva” ne smije biti odricanje od boraca NORa i rodoljuba i njihove žrtve, nego
upravo na temeljima njihove žrtve treba da gradimo društvo ravnopravnih građana,
socijalne pravde, onako kako su to oni željeli I za što su se borili“- istakla je Vaska Šišević ,predsjednica alijanse žena Zete.
..............................
U vrijeme kada su fašisti krenuli u osvajačke pohode, kada je gotovo čitava Evropa poklekla pred naletom nacizma , Crnogorci su ustali protiv okupatora. Ustanički plamen iz Virpazara, Čeva i drugih crnogorskih mjesta proširio se gotovo čitavom Crnom Gorom.
-Sa ponosom ističemo da se tog trinajestog jula hiljadu devesto četrdeset prve godine
antifašistička Zeta pridružila ustanku protiv okupatora,istakla je Vaska Šišević i nastavila:
Mnogi životi su izgubljeni u toj
slavnoj borbi, da bi pokoljenja nakon rata, da bi svi mi koji svjedočimo ovom trenutku,
živjeli SLOBODNO. O tome svjedoče, ne samo Spomenik na Anovima (Zeta) i imena uklesana na njemu,
već i biste naših istaknutih revolucionara NOP-a i patriota: narodnog heroja Zarije Vujoševića, prvoboraca Milana Vukotića, Nika Maraša, po kojima su dobile naziv tri osnovne škole u Zeti.
Kao žena, koristim priliku da ukažem i na doprinos žena-boraca u Narodnooslobodilačkoj
borbi. U Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, borilo se preko sto hiljada žena, od kojih
je oko dvadeset pet hiljada poginulo. Za narodne heroje, proglašena je deveteset jedna
žena, a njih tri hiljade trista četrdeset četiri dobilo je Partizansku spomenicu hiljadu
devesto četrdeset prva. Više od dvije hiljade žena, postale su oficiri u
Narodnooslobodilačkoj vojsci. Žene borci su bile politički komesari, komandanti I
komandiri, referenti saniteta, bolničarke, borci, puškomitraljesci, bombaši, partijski i
skojevski rukovodioci i odbornici Narodnooslobodilačkih odbora.
Među jugoslovenskim herojima, bilo je i osam žena- Crnogorki, a učešće u
Narodnooslobodilačkoj borbi, uzele su i hrabre žene Zete:Vukosava Maraš, Zora Kavarić, Jana Batrović,te
Grana Vujačić-Kopitović i mnoge druge.One ravnopravno sa muškarcima u brojnim bitkama, ili
radom u pozadini. Mnoge od njih, pa i pomenute, osjetile su svu torturu zlagaslonog zatvora Kuće Rogošića,Jusovače i drugih mučilišta naših rodoljuba.
Na njihovom primjeru požrtvovanja i spremnosti na žrtvu, za luču
slobode, crpimo snagu za odlučno suprotstavljanje svim nasrtajima na tekovine NOB-a,
antifašizma i za ravnopravnost svih u društvu, bez obzira na pol, nacionalnost i vjeru.
O velikim bitkama i patriotizmu, o žaru borbe i hrabrim borcima, do prošle godine, mogli
smo da slušamo od mojeg rođaka po rodu- strica Zarije Vukašinovića, jednog od rijetkih
koji su preživjeli braneci Ljubin grob u bici na Sutjesci. Danas nam o tome govore istorijske
čitanke i spomenici, kao nadahnuće i obaveza da čuvamo slobodu i slobodarski duh i
ukazujemo na sve ono što prijeti da zamrači sunce slobode, što se protivi ideji antifašizma.
Jasno je da je Trinajestojulski ustanak I borba za slobodu, prerasla u borbu za državnost
Crne Gore I njen ravnopravan status u federalnoj Jugoslaviji. Crna Gora je obnovila dugu
državotvornu istoriju I nastavila da gradi društvo ravnopravnih građana, slobodnih u svojoj
vjeri I nacionalnom opredjeljenju.
I zato smo danas ovdje,da se podsjetimo na velike dane naših patriota i istovremeno da pozovemo na put zajedništva, sloge, pomirenja,
na suživot i poštovanje svih vjera i nacija, na ono što se nekada zvalo “bratstvo i jedinstvo”, koje nam danas tako
fali. Ali cijena tog “zajedništva” ne smije biti odricanje od ovih boraca i njihove žrtve, nego
upravo na temeljima njihove žrtve treba da gradimo društvo ravnopravnih građana,
socijalne pravde, onako kako su to oni željeli I za što su se borili.
Dužni smo to svojim precima, dužni smo to junacima, čijim sjenima se danas klanjamo, a
posebno smo to dužni našim potomcima. Oni moraju znati i prenositi dalje ideju
antifašizma i slobodarskog duha na buduća pokoljenja, i ne smiju, kao ni mi, nikada
zaboraviti žrtvu koju su naši borci, antifašisti dali na oltaru slobode.
Neka je slava palim borcima, koji su ugradili živote u temelje savremene Crne Gore. I sa pravo na spomeniku piše : Sloboda njihovim očima gleda , poručila je Vaska Šišević.
0 Komentara