Neposredan povod za knjigu je bilo ukinuće ''PROSVJETNOG RADA'' krajem 2016.g., što je bio strahovito porazan udar na crnogorski identitet, o čemu više ne treba ništa govoriti, s obzirom na kakve sve destrukcije, osobito u posljednje vrijeme, on nailazi. Knjiga se publikuje povodom 70-godišnjice ''Prosvjetnog rada'', 130-godišnjice ''Prosvjete'' i 180-godišnjice ''Grlice'', što je sve naravno i nažalost (naravno i nažalost, jer to govori o stvarnom i aktuelnom stanju u sferi crnogorskog identiteta u našoj zemlji i u institucijama koje bi trebalo o tome da vode računa) ostalo bez ikakvog odjeka, obilježavanja i ukazivanja na značaj i vrijednost ovih obljetnica i jubileja. Na prednjoj korici knjige publikovana je pozivnica za proslavu 65-godišnjice ''Prosvjetnog rada'', 125-godišnjice „Prosvjete” i 175-godišnjice ''Grlice'' održanoj 2014.g. u Gimnaziji „Slobodan Škerović”, kojoj je prisustvovao i tadašnji ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović i jedan broj ambasadora i predstavnika stranih diplomatskih i kulturnih predstavništava, te dio naslovne stranice s novim logom jednog od brojeva ''Prosvjetnog rada'' iz 2016.g. čije je ime od tada išlo prvi put na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku. Na zadnjoj korici knjige publikovan je Katalog za izložbu ''Crnogorska prosvjetna periodika'' iz fondova Nacionalne biblioteke CG ''Đurđe Crnojević'' upriličenoj u Gimnaziji „Slobodan Škerović” povodom proslave jubileja. Izdavač je ''Crnogorski kulturni forum'' sa Cetinja.

U ovom posljednjem nastavku podśećamo ko je sve potpisao od crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika i stvaralaca ’’Apel za spas lista 'Prosvjetni rad''' iniciran od strane Crnogorskog kulturnog foruma sa Cetinja.

APEL ZA SPAS ''PROSVJETNOG RADA''

 ''Veoma smo neprijatno iznenađeni odlukom Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS-a), da se novousvojenom Sistematizacijom radnih mjesta u toj ustanovi ukinu Odjeljenje za periodična izdanja i list ''Prosvjetni rad'', jedino informativno glasilo na jotovanom standardu crnogorskog književnog jezika, da se ukinu radna mjesta urednik u listu i odgovorni urednik čime je ukinuta Redakcija i autonomija lista, da se troje radnika Odjeljenja preseli u prostorije ZUNS-a, čime se ''Prosvjetnom radu'' otuđuje njegov poslovni prostor, a  troje proglasi tehnološkim viškom, među njima i odgovorni urednik Odjeljenja i lista, višedecenijski novinar i urednik, doktor nauka, autor brojnih knjiga iz crnogorskog identitetskog korpusa i filozofije.

''Prosvjetni rad'' je list sa 67-godišnjom tradicijom i od velikog značaja za očuvanje i razvoj crnogorskog državnog, prosvjetnog, informativno-medijskog, građanskog, nacionalnog, multietničkog, multikulturalnog i stvaralačkog identiteta. Veoma je važno da nastavi da izlazi kao mjesečnik i da obnovi svoj pravni subjektivitet kao novinsko-izdavačka ustanova, kao i svi drugi slični listovi i ustanove u okruženju, koja je upravo zbog toga dobila i ''Oktoih'', najviše državno priznanje u obrazovanju.

I u znatno siromašnijoj prošlosti Crna Gora je među najvažnijim društvenim zadacima imala  razvoj i unaprjeđenje prosvjete, a u tom procesu imao je i ima nezamjenjivu ulogu „Prosvjetni rad“.

Zato upućujemo apel za spas i unaprjeđenje ''Prosvjetnog rada''.

Tanja Burzan

Senada Đešević

Mira Popović

Danka Mihajlov

Sait Šabotić

Vesna Mijušković

Seida Belegović

Branko Banjević

Danilo Radojević

Radovan Radonjić

Rajko Cerović

Milenko A. Perović

Milorad Nikčević

Radovan Bakić

Petar Tomanović

Milorad Cicmil

Slavica Perošević

Branka Đurović

Lazar Čelebić

Zdravko Pejović

Slobodan Bato Mirjačić

Varja Đukić

Jelena Raonić

Prosvjetni radnici angažovani u

Crnogorskom kulturno-prosvjetnom društvu "Princeza Ksenija" Lovćenac – Vojvodina – Srbija

Danilo Ivezić – Predśednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske

Igor Burić – Crnogorsko kulturno društvo "Montenegro-Montenegrina" RH

Krsto Pižurica

Božo Vuković

Isidora Kovačević

Vukić Pulević

Alojz Štoković – Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva "Croatica-Montenegrina’’ RH

Vuk Vukmirović – Predśednik Crnogorskog kulturnog centra Beograda

Jelena Međedović

Oskar Huter

Nikola Mijo Vujošević

Kosana Radojević

Milovan Radojević

Mihailo Burić

Radomir Prelević

Udruženje Crnogoraca Srbije "Krstaš" – Kopredśednici Ljubomir Perović i Dragan Martinović

Danilo Burzan

Neven Pajović – Predśednik Britansko-crnogorskog društva Montenegro-UK Society, London

Brano Marović

Gojko Kastratović

Janja Raonić

Milija Pavićević

Adnan Čirgić

Stanka Vučinić

Miodrag Mijo Adžić

Predśednik Hasan Lekaj-Lekić i brojni profesori i novinari članovi udruženja Crnogorske manjine ‘’Duklja’’, Albanija

Milutin Mijović

Duško Ičević

Radoje Pajović

Miroslav Ćosović

Slavka Daković

Ljilja Stojović

Srđan Pejović

Dragoljub Janković

Aleksandar Saša Samardžić

Ana Ljesar

Zlatko Bulić

Marijan Mašo Miljić

Jovanka Vukanović

Čedomir Bogićević

Novak Kilibarda

Milorad Popović

Aleksandar Radoman

Sneža Burzan

Pavle Kadić

Ivan Živković

Amer Ramusović

Čedo Marović

Zoran Stanojević

Ljubomir Mudreša

Mladen Lompar

Sreten Perović

Dragoljub Drago Rašović – Direktor Fondacije ‘’Sveti Petar Cetinjski’’

Milorad Joknić

Zoran Raonić

Aleksandar Berkuljan

Bratislav Bato Kokolj

Tomislav Kusovac

Đorđije Ojdanić

Olja Stojović

Tatjana Jović

Minja Ražnatović

Dušan Đurišić

Saša Božović Lovre

Sreten Zeković

Nenad Stevović

Predrag Sekulić

Marijana Terić

Sreten Vujovic

Ranko Perović

Ivan Jovovic

Ljubica Raonić

Dijana Subotić

Mato Begović

Vojo Stojović

Veljko Strugar Kinjo

Novica Vujović

Nikola Vujanović

Dragiša L. Jovović

Stevo Vučinić

Ilija Kapičić

Veljko Iković

Drago Bogićević

Blagota Koprivica

Novica Vujović

Mladiinfo Montenegro

Mihailo Mujo Jovićević

Borislav Cimeša

Đorđije Đoko Mirković

Dražen Savković

Slobodan Vukanović

Ivan Čarapić

Žarko L. Đurović

Vesna Prlja

Lidija Vujović

Vildan Ramusović

Dražen Radunović

Žarko Milošević

Maja Ćetković

Mijo Lubarda

Božo Pavićević

Boris Đurović

Igor Tatar

Aleksandra Lalatović

Petra Zdravković

Maja Jabučanin

Mihailo Jablan

Petar Glendža

Neđeljko Pintović

Đuro Zečević

Nikola Nenezić

Pero Nikčević

Anka Zečević

Ruža Zeković

Radmila Vuksanović

Ratka Radunović

Gojko Banićević

Jelena Vujović

Stefan Sekulić

Vidak Damjanović

Miodrag Jablan

Zagorka Muhadinović

Rajko Kaluđerović

Jovana Vujanović

Božidar Jablan

Dejan Perović

Ljiljana Sekulić

Vladimir Mijatović

Budimirka Abramović

Rajko Kaluđerović

Mihailo Vujović

Mirjana Vujanović

Jovana Popović

Pero Vukotić

Dušanka Marković

Mirjana Jablan

Aleksandar Sekulić

Biljana Krivokapić

Kristina Radojičić

Sandra Kopitović

Zorica Radonjić

Božo Burić

Mileva Marković

Ljiljana Lubarda

Branko Stojanović

Jovan Đakonović

Božidar Krivokapić

Jovan Milić

Branko Lubarda

Kosara Marićević

Ksenija Janković

Boško Janković

Božidar Šoć

Maja Kasom

Saša Vasiljević

Ljiljana Abramović

Sonja Lipovina

Đorđina Jablan

Željko Vujanović

Vlado Borozan

Vasilije Jovetić

Svetlana Nebrigić

Dragan Zvicer

Borislav Vujović

Boro Kaluđerović

Mihailo Mijač

Miloš Mijović

U Podgorici, 17. avgusta 2016. godine

Poslije tri mjeseca uslijedio je ponovni apel za spas ‘’Prosvjetnog rada’’.

 ‘’Poštovani crnogorski građani u zemlji i iseljeništvu,

 Obistinilo se ono što smo predviđeli u ranijem obraćanju javnosti od avgusta ove godine u Apelu za spas ‘’Prosvjetnog rada’’. Novom Sistematizacijom radnih mjesta u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS-u) ukinuto je:

 -        list ‘’Prosvjetni rad’’ koji se pod tim imenom niđe ne spominje u Sistematizaciji kao višedecenijski mjesečni štampani medij i javno glasilo i pretvoren u običnu neobavezujuću internu publikaciju ZUNS-a administrativnog karaktera koja ne podliježe zakonima o medijima i javnim informativnim glasilima

 -       Odjeljenje za periodična izdanja ZUNS-a

 -       radna mjesta urednik u listu i odgovorni urednik Odjeljenja za periodična izdanja i lista ‘’Prosvjetni rad’’

 -       Redakcija lista kao civilizacijska i profesionalna pretpostavka samostalnog i nezavisnog uređivanja svakog medija

 -       Odgovornom uredniku Odjeljenja za periodična izdanja i lista ‘’Prosvjetni rad’’ – višedecenijskom novinaru i uredniku, doktoru nauka, autor brojnih knjiga iz crnogorskog identitetskog korpusa i filozofije, vanrednom članu Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) i članu Odbora za filozofiju, sociologiju i psihologiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) – uručen je otkaz, tj. proglašen je tehnološkim viškom kao i još dvoje zaposlenih u Odjeljenju.

 Još jednom podsjećamo javnost da je „Prosvjetni rad“ list sa skoro 68-godišnjom tradicijom i od velikog značaja za očuvanje i razvoj crnogorskog državnog, prosvjetnog, informativno-medijskog, građanskog, nacionalnog, multietničkog, multikulturalnog i stvaralačkog identiteta.

 Ostajemo u uvjerenju da je veoma važno da list „Prosvjetni rad“ nastavi da izlazi kao mjesečnik i da obnovi svoj pravni subjektivitet kao novinsko-izdavačka ustanova i sa eksternom i sa vlastitom Redakcijom, kako je bilo u toku ranijih sada već skoro 70 godina trajanja i kao što su organizovani i svi drugi slični listovi i ustanove u okruženju, koja je upravo zbog toga dobila i "Oktoih", najviše državno priznanje u obrazovanju.

Zato ponovo upućujemo crnogorskim građanima u zemlji i iseljeništvu apel za spas ‘Prosvjetnog rada’’’.

Podgorica, 27. 11. 2016.g.

P. S. Apel su ponovo potpisali ugledni crnogorski prosvjetni, kulturni i naučni radnici, njih preko dvije stotine, kao i čelnici crnogorskih prosvjetnih i kulturnih saveza i udruženja u dijaspori. Sve je bilo uzalud. ‘’Prosvjetni rad’’ je ukinut i prestao je da se publikuje kao posebni i autonomni medij u onoj formi kakva je bila prisutna ranije, u skoro sedam decenija dugoj istoriji, tj. u štampanoj mjesečnoj verziji i sa svim onim sadržajima koji su bili tradicijski prisutni i inovirani u posljednjih pet godina u smjeru razvoja i očuvanja crnogorskog identiteta u prosvjeti, nauci i kulturi. Da bi zataškali ono što su učinili, kreatori ovog, anticrnogorskog, kako reče pok. akademik dr Radoje Pajović, kulturocida, povremeno, ad-hoc, hajdučki, u vidu biltena a ne nikako kao stručno-informativnog lista, štampaju kao dodatak jedne dnevne novine falsifikat i patrljak pod istim imenom svega onoga što je bio ‘’Prosvjetni rad’’ u istoriji, tradiciji i savremenosti crnogorskoj, nadasve sa tim falsifikatom i patrljkom uništavajući i dobrano već uništivši, što je najgore oficijelno sa nivoa države, svaki trag i spomen na puni i cjeloviti, otvoreni i dosljedni crnogorski identitet u svim sferama prosvjete, kulture i nauke, ali i jezika kao i vjerske kulturne i civilizacijske baštine, čije posljedice smo śedoci, između ostalog, i ovih mjeseci u liku destruktivnih litija. Nadamo se da je ovo jedan od posljednjih krupnijih autogolova koje je crnogorska država, osobito njena prosvjetna vlast, dala samoj sebi. I nadati se da će od sada crnogorska državna vlast mnogo, mnogo više raditi na očuvanju, unapređenju i razvoju ukupnog crnogorskog identiteta, posebno u školstvu, kulturi i nauci, jer to je jedini temelj opstanka Crne Gore, njenog državnog i nacionalnog individualiteta i daljeg razvoja.

                                                  (Kraj)