NIK GAŠAJ
SPORAZUMI SA ARAPSKIM EMIRATIMA, NETRANSPARENTNI I SUMNJIVI

Vlada
Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj
saradnji i u oblasti turizma i razvoja nekretnine u Abu Dabiju, 28. marta 2025.
godine. Dok Skupština Crne Gore je 22. aprila osvojila ih po hitnom postupku na inicijativu
predsjednika vlade CG Milojka Spajića. Ovi sporazumi su podržani od strane parlamentarne
većine: Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta
Andrije Mandića, Demokrate i Bošnjačka stranka.
Protiv
ovih sporazuma, a naročito protiv drugog sporazuma „o saradnji u oblasti
turizma i razvoja nekretnine“ bili su: politička opozcija, rukovodstvo lokalne
zajednice Ulcinja, albanski poslanici iz tog grada, relevantne nevladine
organizacije i drugi istaknuti intelektualci.
Razlozi
protivljenja sporazuma Vlade Crne Gore sa Arapskim Emiratima su brojni. Ali oni
prije svega se odnose na netransparetnost, brzinu potpisivanja sporazuma
premijera sa Arapskim Emiratima, bez javnih stručnih rasprava i konsultacije
akademske zajednice i civilnog sektora, kao i bez konsultacije i dogovora premijera Spajića sa
Rukovodstvima lokalnih samouprava na koje će se odnositi sporazumi i projekti u
oblasti turizma i razvoja nekretnine, poput Ulcinja na Velikoj plaži. Sporazum
o turizmu i razvoju nekretnine je naročito sumnjivog cilja i sadržaja, jer
prije svega stručna i naučna javnost ukazuje na kršenje ustavno-pravnog poretka
Crne Gore.
Predsjednik
države Jakov Milatović smatra da je Sporazum Vlade sa UAE u oblasti turizma i
razvoja nekretnina neprihvatljiv jer suspenduje Ustav i crnogorske zakone, pa
je od Evropske komisije tražio mišljenje o njegovoj usklađenosti sa evropskim
pravnim standardima. Predsjednik države Jakov Milatović nije potpisao Zakon o
potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina Crne
Gore i UAE nego ga je vratio na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.
„Sporazum praktično predstavlja jednostrano obavezajući akt kojim se predviđa
niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu
druge strane koja bi osigurala zaštitu interesa naše države u ovom pravnom
poslu“, saopštio je Milatović. Na kraju, Milatović poziva poslanike da, pri ponovnom
odlučivanju, imaju u vidu sve primjedbe na Sporazum dijela državnih organa,
lokalnih zajednica, NVO sektora i evropskih zvaničnika, kako bi se,
preduprijedile štetne posledice po državne interese.
Mreža
za afirmaciju nevladinog sektora(MANS)
saopštila je da sporazum sa UAE suspenduje Ustav i zakone Crne Gore,
posebno u dijelu javnih nabavki i tendera. Upozorili su na visok rizik od
pranje novca budući da podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u
Emiratima nijesu javno dostupni, pa Vlada neće moći da provjeri kome je
ustupila državnu imovinu.
Iako
se u Sporazumima ne navodi lokacija
investicija, Vlada je ranije najavila da se oni odnose na ulaganja arapskog
biznismena Mohameda Alabara u turizmu za projekte – na jugu i sjeveru zemlje.
Za prvi projekat naznačena je Velika plaža u Ulcinju. U pitanju je zakup na 99
godina Velike plaže, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata, a na
kojoj bi se gradili turistički i objekti za stanovanje. Riječ je o izgradnji megaturističkog kompleksa.
Skupština
Opština Ulcinj na vanrednoj sjednici jednoglasno je donijela Zaključce(27.03.2025.)
kojima su iskazali protivljenje primjeni navedenog sporazuma sa Arapskim
Emiratima u Opštini Ulcinj. Naravno, lokalna samouprava nije protiv
investicija, ali jesu protiv namjere Vlade o izdavanju na zakup Veliku plažu na
99 godina biznismenu Mohamedu Alabaru. Jer prije svega, to bi značilo otuđenje
Velike plaže od lokalne zajednice i od građana ulcinja, kao i od Crne Gore.
Prema
autorskom prilogu Đurđe Radulović/Milka Tadić Mijović( Centar za istraživačko
novinarstvo Crne Gore) : „Spajić
namjerava da Alabaru bez naknade ustupi na korišćenje vrijedno državno
zemljište za izgradnju, bez tendera i javne rasprave, zaobilazeći važeće
prostorne planove, strategiju razvoja države, kao i principe očuvanja životne
sredine. Takav zakon ima prednost nad
domaćim zakonodavstvom, ali i nad obavezama koje je Crna Gora preuzela
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Autorke dalje ističu: da prema pisanju više inostranih
medija, poslove biznismena Alabara širom svijeta su pratili brojni problemi,
kontraverze i sumnje u korupciju i prevare, ali i saslušanje i tužbe.
Primjenom
sporazuma na Velikoj plaži na igradnju megaturističkog kompleksa od strane
arapskog biznismena Mohameda Alabari kršile bi se i manjinska prava
zagarantovana međunarodnim pravom a koja se odnose na promjenu demografske
strukture stanovništva u Ulcinju. Naime, u Okvirnoj Kovenciji za zaštitu
nacionalnih manjina(Strazbur, 1995.), član 16
propisuje: „Države članice Savjeta Evrope i druge države ugovornice ove
Okvirne Konvencije „će se uzdržati od mjera koje mijenjaju odnos stanovništva u
oblastima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina...“ Komitet ministra
Savjeta Evrope pratiće kako ugovornice sprovode ovu Okvirnu Konvenciju(Odeljak
IV, član 24). Zatim, u Preporuci 1201 Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope,
koja se odnosi na zaštitu nacionalnih manjina(1993.), Dodatni protokol, član 5
propisuje: „Zabranjene su namjerne izmjene demografskog sastava oblasti u kojoj
je nastanjena nacionalna manjina a koje su štetne po tu nacionalnu manjinu.
S tim u vezi, treba podsetiti da su Evropske integracije uslovljene ispunjavanjem odgovarajućih kriterijuma o proširenju i pristupanju Uniji koji su utvrdili šefove države i vlade na skupu u Kopenhagenu 1993. godine. Među tim kriterijumima spadaju i zaštita manjinskih prava u skladu sa međunarodnim standardima.
Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec je upozorio:“ da pojedine tačke sporazuma koje je Crna Gora potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ne ukazuju na usaglašenost sa pravnim poretom Evropske unije (EU).
Predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić, navodi u rubrici Forum Vijesti(30.aprila 2025.), pod nazivom: „Iznevjera bošnjačkog naroda: politička lojalnost ili lojalnost pruža duboke interese“ da „U posljednjim godinama, odluke koje se tiču sudbine Bošnjaka u Crnoj Gori postale su u aktuelnim temama sve i političke konfesije u aktuelnoj situaciji. političkih razlika unutar bošnjačkog društva. Naime, odluka o potencijalnoj prodaji Velike plaže biznismenu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koja bi trajala čak sto godina, postavila je na test moralnosti i političke odgovornosti rukovodstva Bošnjačke stranke, čiji je postupak, prema mišljenju mnogih, duboko razočarao narod koji bi trebalo da predstavlja.“ Dalje Murić dodaje: „Ova odluka, koju je vlast Crne Gore pokušala da povuče kroz Skupštinu, sa jasnim ciljem da se sa UAE ostvari ekonomski sporazum realizuje na račun vitalnih interesa Ulcinje, izazvala je opravdanu ljutnju građana. Ulcinj je, naime, jedno od ključnih mjesta i za bošnjaštvo, kako u Gori, tako i na mnogim Balkanu, jer plaža turizam je već decenijama i srcem Crne Gore. Međutim, ključni trenutak u ovoj političkoj drami bio je glas Bošnjačke stranke, koja je – uz podrška srpskih poslaničkih snaga – odlučila da podrži ovaj sporazum. Takva politička odluka, koju je donijelo rukovodstvo stranke na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem, predstavlja ozbiljan udarac interisima bošnjačkog naroda na jugu Crne Gore“.
Uprkos tome što smatram da bi bilo nužno da se Crna Gora razvija u pravcu demokratske decentralizacije i lokalne samouprave, moram ukazati da aktuelna vlast djeluje u suprotnom pravcu. Naime, aktuelna državna politika ima mnogo više sličnosti sa autoritarnim koncepcijama i institucionalnim rješenjima iz prošlosti nego sa liberalno-demokratskim idejama i ustanovama. Aktuelna državna vlast teži administrativnoj centralizaciji i koncentraciji vlasti i resursa, kao što je JP „Morsko dobro“(JPMD), što je u suprotnosti sa demokratskim evropskim vrijednostima.
Najzad, eventualnom implementacijom Sporazuma u oblasti turizma i razvoja nekretnine sa Arapskim Emiratima koji najavljuje da Vlada Crne Gore izdaje zakup biznismenu Mohamedu Alabari Veliku plažu u Ulcinju na 99 godina izgradnje turističkih i objekata za stanovanje, može prouzrokovati opasnost da vreme Crna Gora izgubi ekonomski suverenitet u jednom od najlepših svojih primorskih dela, jer Velika bisera predstavlja u Ulcinju. Ona je najduža plaža na Jadranu – 13 kilometara. A na samom kraju Velike plaže nalazi se – pravi turistički rezervat Evrope, čudesna Ada Bojana.
1 Komentara
SMM Panel Postavljeno 06-05-2025 08:26:17
Every once in a while, you come across a blog that feels genuine, and this is definitely one of those. Your words carry weight and sincerity, which makes it a pleasure to read. Keep up the fantastic work. provider smm panel
Odgovori ⇾