Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac utvrdila listu kandidata koji zadovoljavaju uslove
I Mićović na domaku nacionalne penzije

Književnik Milutin Mićović, poznat po
osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim
jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je
zajedno s bratom mitropolitom Joanikijem predviđao i
„ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje
upravo ta ista država.
Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni
stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije
prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za
ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu
državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne
domaće ili međunarodne nagrade.
KOMISIJA
Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je
dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu
dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.
Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju
prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da
zadovoljava uslove.
O kandidaturi su odlučivali Aleksandar
Čilikov, Branko Baletić, Isidora Damjanović, Novica
Đurić, Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana
Krkeljić i Dalibor Elezović. Izvor Pobjede objasnio je da
su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i
Eraković.
Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica,
koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je
dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati
za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i Andrija
Radulović. Đurić, koji je istovremeno i član komisije za dodjelu ovog
statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se
diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede.
Iz oblasti muzike, kandidati su: Roman
Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti
potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene
Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića, dok su za oblast kulturne
baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac Šerbo
Rastoder i Radovan Radonjić.
Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je
Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u
budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti
kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda, nije zasijedala pet
godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne
penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni
kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.
NEDOSTOJAN
ODNOS
Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili
stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za
kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U
uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da
se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji
se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili
nacionalnom identitetu“.
U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti
Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju, član 3
uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema
državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije
koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano
brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu
Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali
i pokušavali preimenovati.
Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo
kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je
status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule
pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu
istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je –
država ne dijeli penzije, nego kapitulira.
0 Komentara