Ekonomija

TWBM: Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

Okt 30, 2025 0 Komentara

(15 riječi)

Trend rasta broja ženskih preduzeća u Crnoj Gori nastavljen je i tokom 2024. godine. Prema posljednjoj analizi inicijative Top Women Business Montenegro, koja je predstavljena u Podgorici na konferenciji Top Women Business Forum, žene su vlasnice ili rukovoditeljke 26,22 odsto ukupnog broja preduzeća u zemlji. Njihove kompanije ostvaruju 20,67 odsto ukupnog prihoda u Crnoj Gori i zapošljavaju 16,91 odsto ukupnog broja zaposlenih.Ipak, i pored napretka, sistemske barijere, tradicionalni stereotipi i ograničen pristup finansijama i strateškim sektorima i dalje otežavaju njihov puni razvoj, saopšteno je iz TWBM.

Osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka BI-communication Ljiljana Burzan-Nikolić je, otvarajući konferenciju u Naučno-tehnološkom parku, kazala da cilj ostaje isti - graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. „Pokazujemo da inicijativa Top Women Business Montenegro raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu“, kazala je Burzan- Nikolić.

Njen optimizam prate brojke koje potvrđuju ono što je ideja projekta od samog početka – da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori jača i postaje važan stub nacionalne ekonomije. To je pokazala i najnovija analiza koju je predstavio Ratko Nikolić, glavni analitičar inicijative TWBM iosnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija. Prema njegovim riječima, u 2024. godinizabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja.

„Ako govorimo o broju preduzeća, u tom dijelu imamo znak usporavanja ekonomije. Međutim, to nije slučaj kad su u pitanju ženska preduzeća. Prethodne godine smo imali nastavak trenda rasta ženskih preduzeća, što znači da je među novoosnovanim preduzećima puno više ženskih“, saopštio je Nikolić.

On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju u kompanijama koje vode žene. „Znači, svako četvrto preduzeće može imati karakteristiku ženskog preduzeća. Ona ostvaruju 20,67 odsto prihoda u Crnoj Gori, a zapošljavaju 16,91 odsto svih zaposlenih u preduzećima u zemlji“, istakao je Nikolić.

Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.

Liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u Kaća Đuričković ukazala je da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor u kojem se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa na polovinu svog ljudskog kapitala“. Sistem je, upozorava ona, pun “flastera”, i sem što ne vidi žene, vrlo neprimjereno nudi ponudu unutar biznisa.

„Dok slavimo pomake, odgovorno tvrdim da novac dominantno nije pošao u ruke žena i ženskih biznisa. Trendovi nam pokazuju da žene “podignu” biznis, bore svoje bitke, ali sistem je podešen tako da velike javne nabavke,kroz velike intervencije,idu firmama u vlasništvu muškaraca, gdje kapital dominantno ide kao „novac na novac“ u muškom klubu.Postoji strategija za žensko preduzetništvo i onda sistem sam razvije mehanizam “auto-imune bolesti” kako da sa jednom strategijom potpuno uništite cijeli kapital i strateški proces u jednoj državi. Samo zbog toga što je sistem toliko patrijahalno jak, devijacije nam postaju normalne“, upozorila je Đuričković.

Direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci Denisa Šehović kazala je da, iako se bilježi rast žena na vodećim funkcijama, one su i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima.

„To znači da žene čine znatan dio preduzetničke zajednice, ali da su i dalje nedovoljno prisutne na pozicijama odlučivanja kada govorimo o srednjim i velikim kompanijama“, navela je Šehović. Pojašnjava da žene češće dolaze iz sektora poput finansija, obrazovanja, zdravstva, dok je njihova prisutnost marginalna u IT-u, građevinarstvu, energetici – to ukazuje na strukturne barijere i ograničen pristup oblastima koje imaju znatan potencijal rasta.

„Žene su visoko obrazovane, ali postoji značajan raskorak obrazovanja i pozicioniranja i to mora biti signal kojim se moramo baviti. Moramo se baviti, ne samo razvojem kompetencija, već i promjenom percepcije i kulture liderstva“, poručila je Šehović.

Iz ugla države, Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i niz konkretnih programa.Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti Kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu.

„To je važan mehanizam koji će olakšati pristup finansijama“, kazala je Gajević, pozivajući komercijalne banke da se aktivnije uključe u tu priču i da zajednički doprinesu unapređenju poslovnog ambijenta.

Predstavnica mikrofinansijskog sektora, Snežana Božović iz Alter Modusa, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu– grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, asvako osmo vodi žena.

„Vidljivost i priznanje svih oblika ženskog preduzetništva, kao i pristup finansijama, ključni su izazovi. Za nas, žensko preduzetništvo nije pitanje jednakosti, već snage i budućnosti“,  poručila je Božović.

Direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori Miljan Šestovićkazao je da iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama,ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu.

„Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe, da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis“, naveo je Šestović.

Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, učesnici su ukazali da digitalizacija nije samo tehnološki, već prije svega strateški i ljudski proces. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta.

Adrijana Husić, osnivačica Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. „Ne može svaki proizvod i svaka priča biti digitalna. Važno je razumjeti ko su naši korisnici i pronaći pravu mjeru između kanala komunikacije i stvarnih potreba“, kazala je Husić.

Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika. „Živimo u vremenu koje mijenja sve tehnologije. U trci stalnog lansiranja novih proizvoda pobjeđivaće timovi koji budu stalno učili i pametno koristili ono što već postoji“, poručila je ona.

Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. „Korisnici žele sve – i brzinu digitalnog i sigurnost ličnog kontakta. Ne treba birati krajnosti, već pomiriti dva svijeta i napraviti hibridni model koji zadovoljava sve generacije. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, ali mu može značajno olakšati život“, ocijenio je Kažić.

Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema. „Imamo blizu 60 odsto digitalizovane klijentske baze.Preduslov za dalji razvoj jeste sajber bezbjednost. Očekuje se da u budućnosti imamo većinu digitalizovanih bankarskih usluga. Vidim budućnost u kojoj će se sistem „End to end“ forsirati, Al će biti u fokusu, ali bez pretenzija da se isključuje ljudski faktor u cijeloj priči“, poručio je Janković.

U okviru segmenta konferencije „TWBM Talks“ govorila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG), Nina Drakić, prva žena na čelu te institucije u njenoj 97 godina dugoj istoriji.Ona je stavada je ženski preduzetnički potencijal u Crnoj Gori i dalje nedovoljno iskorišćen, ističući da je cilj Komore da kroz umrežavanje, edukaciju i zajedničke inicijative doprinese većoj vidljivosti i konkurentnosti žena u biznisu.

„Učešće žena u edukativnim aktivnostima koje organizuje PKCG pokazuje da su spremne za učenje i napredak, ali i da im treba pružiti više prilika za razvoj i povezivanje. Potrebna je snažnija koordinacija između različitih inicijativa i institucija koje se bave razvojem ženskog preduzetništva“,ocijenila je ona.Drakić je poručila da je važno da žene vjeruju u ono što rade, da budu hrabre i istrajne, te da uspjeh ne dolazi čekanjem savršenih okolnosti. „Ne čekajte idealan trenutak – on se neće desiti. Krenite odmah, učite, razvijajte se i radite posao koji volite“.

Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče.Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam. „Najveće prepreke nijesu bile tržište ni konkurencija već ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko prošli svega i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne bojte se konkurencije, autentičnost je naš adut“, poručila je ona.

S druge strane, Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, je na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela recepture đedovine njenog muža i pretvorila ih u nagrađivane proizvode od maslinovog ulja. Hadži je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.