Dušan Ičević
Osporeni identiteti
U identitetu je ono što je samorodno, zamišljano,
projektovano, izvođeno, nadgrađivano.
Pojmovno, identitet
(latinski idem/isto) je istovjetnost,
potpuno podudaranje, potpuna jednakost.
Isto
Slično
Istovrsno
Istorodno
Moje
Tvoje Tuđe
Istoimeno
Istomišljeno
Istogradno
isto samo malo drukčije
Istovjetno
Istodobno
Narcizam malih razlika
Istomodno
Istogrobno
Samo
značenje riječi kazuje da se hoće mnogo dara/rada/znanja/volje/umijeća da se
bude
Jednak
razložan razborit...
Idenitetska pitanja su omiljena „ugroženim“ Srbima koji traže da se
ustavno ozvanični srpski jezik, trobojna zastava i dvojno državljanstvo.
Najčešće ponavlja marketar android Andrija Mandić. Nastupa i Zetski krap, bivši
Pipun, koji proglašava da nijesu Cnogorci, koje inače ne priznaje, oni koji ne prihvataju navedene zahtjeve,
dodajući i priiznaje Kosova.
Novi povod da se bavim identitetom je naučni skup
koji organizuju Dukljanska akademija
nauka i umjetnosti, Fakultet za crnogorski
jezik i književnost i Crnogorski PEN centar: Međunarodna naučna konferencija „Efekti identitetskih politika na male
zajednice i države u jugo.stočnoj Evropi“. U središtu rasprave su identitetske politike.
“Cilj
konferencije jeste da doprinese dubljem razumijevanju univerzalnih i
regionalnih dimenzija identitetskih politika, te da kontekst Crne Gore sagleda
u širem jugoistočnoevropskom i globalnom okviru. Navode se iskustva Ukrajine, nacionalizama i efekti identitetskih
politika na Britanskim ostrvima i u Jugoistočnoj Evropi i Cnoj Gori poslije 2006. godine. Istoričar
Srđa Pavlović,
moderirator na prvim panelu, kazao je kako decenijama živimo
u izuzetno podijeljenom društvu. (Pavlović: Teško je kada čovjek napravi izbor da ga ne
zagrli nacija, Antena M 27. 3. 2026)
Posebno
je najavljena promocija drugoga izdanja etnološke studije Špira Kulišića “O
Etnogenezi Crnogoraca” (DANU, 2026).podsjećam
da je o Kulišićevoj knjizi
organizovana 19. juna 1980. godine Tribina
u Marksističkome centru CK SK Crne Gore na temu Etnogeneza Crnogoraca i marksističko određenje nacije.
Neautorizovani tekstovi saopštenja objavljeni su u časopisu Praksa (broj 4, Titograd 1980)
Tematski okvir Međunarodne naučne
konferencije je “omedjen
konstatacijom da identitetske politike
(moj kurziv, D. I ), kao alatka u procesu vodjenja države i vršenja vlasti,
imaju višeslojni značajan uticaj na spoljnopolitičko pozicioniranje države,
njenu regionalnu i globalnu percepciju, kao i na unutarpolitičko stanje i
dinamiku u društvu”. Šturi portalski izvještaj ne omogućuje da dajem opaske,
ali ću nabrojati značenja identiteta, koja obuhvataju I identiteske poliike.
U knjizi Crnogorska
nacija: u izboru (Izdavač autor, Podgorica 2017) podrobnije sam se bavio
nacionalnim ideniteom.
„U velikoj modi je priča o nacionalnome identitetu kao otkriću i pokriću nacije i
prava pripadnika da se svakovrsno nacionalno ispoljavaju i ispunjuju. Čak i u
društvima koja nijesu organizovana kao nacionalne države, npr. u Crnoj Gori
tzv. identitetska pitanja postavljaju se u središte svih zahtjeva. Sam
identitet navodi na osobine, prava, pravila, praksu... koji sve poistovjećuju,
poravnavaju, podređuju istome.
Značenja identiteta navode na brojna
pitanja/tumačenja:
Istovrsnost
čega
Istomišljenost
koga
Istovremenost/istodobnost
koja
Istorodnost
otkada
Istoznačnost
u čemu...“
Identitet
doslovno jeste
Isto
isto to, samo malo drukčije
Istovrsno slično
Istorodno različno
Istodobno
Istoznačno
Istomisleno
Kako u masi, u gomili, u grupi, u
partiji, u patriji, u naciji… postići – identitet, biti svoj?
Zatvoreno u Isto, ne vidi se drugo,
različito
Identiteti su neminovno u sudaru, ako se
apsolutizuju u jedini postojeći interese i pravo čovjeka.
Posebno
sam razmatrao Osobitosti crnogorskoga
identiteta.
Identitet sam po sebi, svaki, navodi, pa i
nagoni na samo svoje, jedino, sopstveno, kakvo je da je, jedinstveno, samo po
sebi, svakako različito od drugoga, drugačijega. A svaki identitet nastaje i
uticajem različitoga, pošto je društveni proces samostvaranja u doticaju sa
okolnim identitetima, kulturama, vrijednosnim sistemima, u opticaju i opštenju
sa drugima. Čak i tzv. autohtoni identitet kao što je bilo u naizgled
zatvorenome plemenskome crnogorskome društvu bio je objektivno otvoren prema
„svijetu okolo“. Crna Gora nikad nije bila potpuno odvojena, zasebna u
prostor/vremenu, nego u neprekidnim i mirnodopskim i ratnim prilikama, u kojima
je često bila iznuđeno. Obavljana je i ekonomska, i saobraćajna, i
kulturno/duhovna razmjena sa istorodnim stanovništvom u primorju, u gradovima
pod turskom upravom, u obilasku tadašnjih velikih carevina. Sve je doprinosilo
stvaranju, obnavljanju i na kulturnoj
baštini, načina života, mjerila vrijednosti, obreda, simbola, vjerovanja,
postupaka.
Ko/kako/
skojom namjerom/namjenom, svrhom, za koga pravi nacionalni identitet:
Izbor
Model
Kanon
Ko je
vlasnik, čuvar CNI
Ko je
garant: država, elita, posvećeni,
Nosioci,
zastupnici, bojovnici, pobornici
Svako
svoj dio, i svi zajedno
Ko ga
stvara: narod, odabrani, zaduženi
NI nije
monolit
Svaki NI
je otvoren protivrječan promjenljiv
Promjena
okolnosti u sebi i u okruženju
Na vodi,
navodi, privodi u nacionalni karakter
NK
oblikuje, očitava, „objektivizuje“ NI
NI se
„prepoznaje“ u NK
Nacionalni
identitet navodi na mnoga iskušenja. S kim/čim/kako/dokle... istovjetnost. Ako
je nacija složena slojevita protivrječna zajednica, kako u koje svrhe
uspostavljati identitet.
Za svetranije razmatranje je: Koliko je NI sam po
sebi, i posebno u NK izraz kolektivno ne/pod/nadsvjesnoga ili je izvan
psihoanalitičke analize, bar u svojim zajedničkim osobinama i vrijednostima.
0 Komentara