Dobrobit Nezavisne Crne Gore
Dušan
Ičević
Borim
se poprije za nezavisnu Crnu Goru. Izdvojiću:
Knjigu
Savezna država i savez država
usmjereno sam posvetio potrebi za referendum o nezavisnoj Crnoj Gori. Posebno u tekstu Nezavisna Crna Gora navodim da je na Konferenciji o Jugoslaviji, koju je organizovala Evropska Zajednica, u
oktobru 1991. godine Crna Gora prvobitno
prihvatila prijedlog lorda Karingtona da bude (kako su učinile Slovenija,
Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija) suverena i nezavisna republika sa
međunarodnim subjektivitetom. Samo je Srbija, Slobodan Milošević, odbila da
potpiše Haški sporazum.pod žestokim
priiskom iz Srbije i Srba iz Crne Gore mr Momir Bulatović je morao da odbije
Haški Sporazum. Zapjevalo
se tada
Dok je Crne Gore,
biće Srpsko more...
Tako
je stvaranjem zajedničke države Srbije i Crne Gore, pod različiim imenima,
odložena nezavisna Crna Gora..
Izričito
sam se založio za Referendum za nezavisnu
Crnu Goru. Na kraju knjige poručujem: “Velikom radinošću, primjenom znanjaa,
preduzetništvom, mudrim upravljanjem, korišćenjem darova Prirode, kojim Crna
Gora obilato raspolaže, pravim cvjetnim vrtom Evrope, upotrebom tehnologijs koje
ne zagađuju, razvojem malih i srednjih preduzeća, turističkim uslugama,
pomorskom privredom, mogućnostima das vi rade, I zarade, stvaranjem novih kulturno-duhovnih
vrijrdnosti, u demokratskom civilnom društvu slobodnih i ravnopravnih ljudi –
sa 650 hiljada stanovnika Crna Gora može bii i dobro i srećno društvo.” (Savezna
država i savez država, Odnosi Srbije
i Crne Gore, Kulurno-prosvjena zajedica Podgorice, Podgorica2001
U nedavno objavljenom tekstu Zavjetna pljuvačka otcjepljenja dao sam
brojne činjenice o nastojanju Srba, posebno zvaničnika da ukinu ili ospore
nezavisnu Crnu Goru.
Rado, prema potrebi, ponavljam Poruku za nezavisnu Crane Goru
neposredno uoči referenduma 21. maja 2006. godine.
„Moderno demokratsko građansko
višenacionalno, višekulturno republikansko otvoreno razvijeno društvo u
nezavisnoj državi u sopstvenom interesu, integrisano u Evropi, ili
predgrađansko, autarkično, konzervativno u jedinstvenoj unitarnoj srpskoj
državi.
Država
građana, u višepartijskome parlamentarnome sistemu, na vladavini prava, ili
nacionalna država sa naciokratijom.
Svjetovna,
oslobodilačka, svjetska, prosvijećena, internetska, ili plemenska, popovska,
četnička, palanačka i drugima podložna država.
Crna
Gora sa vrhunskim kulturno-duhovnim vrijednostima svih društvenih, etničkih i
vjerskih grupa u Crnoj Gori, od najstarijih vremena, ili guslarska,
amfilohijevsko prozelitska, bećkovićko-patetična, patrijarhalna, zaostala
zajednica, balkanskoga tipa.
Objektivni
interes stanovnika Crne Gore je nezavisnost. Crna Gora se time ne odvaja, nego
uspostavlja svoj objektivni interes da samostalno odlučuje o svome razvoju i
svim potrebama, i da svestrano ravnopravno sarađuje sa susjedima i sa svima u
Evropi i u svijetu. Nezavisnost Crne Gore nije usmjerena ni protiv koga,
pogotovo ne protiv Srbije, sa kojom ima zajedničke interese. Nezavisne Srbija i
Crna Gora će bolje urediti odnose ravnopravne saradnje u obostranom interesu.
Pravi
izbor je: Nova, razvojna, demokratska, mlada, ekološka, otvorena, evropska,
miroljubiva, saradnička sa svima, Crna Gora.
U
svakodnevnim djelatnostima se ispunjavaju osnovne društvene i razvojne
vrijednosti. Crna Gora će biti slobodno, bogato i zdravo društvo ako svi budu
radili najbolje što mogu: i za sebe, i za zajednicu. Neprekidno podsticano
stvaranje novih dobara, preduzimljivost, sposobno upravljanje, sve veće primjene
znanja, vladavina prava, ravnopravnost svih građana, borba protiv kriminala,
nasilja, mita i korupcije jesu prave potrebe razvoja nove Crne Gore.
Prava
je prilika da svako shvati pravo izbora
i da ga iskoristi na najbolji, pravi način: da glasa za nezavisnu i međunarodno
priznatu Crnu Goru. (
Dušan Ičević. Nezavisna Crna Gora: pravi
izbor, Pobjeda, 16. maj 2006)
Crna Gora na vrijednostima hiljadugodišnje tradicije podsjećam:
1.
.borbe za slobodu,
nezavisnost, dostojanstvo, pravdu, solidarnost... 2. državotvorne sposobnosti. 3. Opštecrnogorskoga
zbora neposredne narodne demokratije, 4. samorodice prava, ugledne u
svijeu, 5. čojstvo u značenjima
junaštva, plemenitosti, viteštva, čovjekoljublja i sojstva, 6. vhruunske kulturno-duhovnebašine, 7 Trinaestojulskogai ustanka, uzora i
simbola borbe u okupiranoj Evropi, 8. Narodno-oslobodilačkga rata i
antifašističke borba, koji se ne mogu svesti na ideološku
borbu četnika i partizana, pošto je u okupaciji razdjelnica bila na
borce za slobodu i na sluge okupatoru, niti izjednačiti sa pokretima
otpora kakvih je bilo u porobljenoj Evropi. Dodajem 9. Novostvoreneih vrijednosti u ponovo
nezavisnoj Crnoj
Gori od 2006. godine
do sada… Ponavljam činjenično što sam objavio u tekstu Crnogorski Pokret borbe za evropsku Crnu
Goru. (Portal Pobjeda 8. 8. 2022, Portal
Analitika 8. 8. 2022, Crnogorski portal 8. 8. 2022)
Da je Vječna Crna Gora!
Ko ne priznaje
Nezavinu Crnu Goru ili neće da živi u njoj neka ide u željenu državu.
0 Komentara