Milion za hram, a gdje je bolnica za Budvu? Političari se boje crkve!
Opština Budva uplatila je 1,15 miliona eura Mitropoliji crnogorsko-primorskoj za izgradnju Hrama Svetog Marka. U gradu koji nema bolnicu, a tokom ljetnje sezone postaje turistička metropola, nameće se pitanje koje vlast uporno zaobilazi: kako je moguće da su milioni za vjerske objekte preči od zdravstvene zaštite građana?
Teško je povjerovati da zvaničnici Opštine i predstavnici crkve ne znaju šta su prioriteti grada u kojem građani, kada im je potrebna bolnička pomoć, moraju u Kotor ili Podgoricu. Nije problem u tome što ne znaju šta je važnije — bolnica ili hram. Problem je u tome što se političari plaše crkve!
Crkva ne mora formalno učestvovati u vlasti da bi imala politički uticaj. Dovoljno je da političari vjeruju da njene poruke, javni nastupi ili liturgije sa snažnim političkim odjecima mogu uticati na raspoloženje birača. Tada nastaje odnos u kojem vlast počinje da vodi računa o mogućoj reakciji crkve prije nego o tome šta građanima najviše treba.
Ako političari zaista vjeruju da je ulaganje
1,15 miliona eura u hram važnije od unapređenja zdravstvene zaštite, neka to
otvoreno kažu građanima. Ako, međutim, znaju da postoje preči problemi, onda je
legitimno pitati da li ih u ćutanju i popuštanju pred crkvom održava upravo
strah od političkih posljedica.
Kada su minuti važniji od miliona
Tokom ljeta Budva primi ogroman broj turista, pa su potrebe za hitnom medicinskom pomoći znatno veće. Kada pacijentu zatreba bolničko liječenje, odlazak u Kotor,Cetinje ili Podgoricu može značiti dragocjeno izgubljeno vrijeme. U saobraćajnim gužvama, koje su tokom sezone česte, transport postaje dodatni izazov. Kod pojedinih hitnih stanja svaki minut može biti presudan.
Zar nije upravo to razlog da zdravstvena infrastruktura bude među najvažnijim prioritetima grada koji živi od turizma i ostvaruje značajne prihode?
Vjera je pravo svakog čovjeka. Ali pravo na
vjeru ne daje nijednoj instituciji pravo da javni interes bude podređen njenim
potrebama.
A gdje je humanost crkve?
Ako crkva u svojim porukama ističe ljubav prema bližnjem, solidarnost i brigu o čovjeku, onda je sasvim legitimno pitati: može li se ta humanost pokazati i onda kada bi trebalo razmotriti odlaganje sopstvenog projekta zarad važnijih potreba zajednice?
Zašto se ne bi otvorio ozbiljan razgovor o tome kako unaprijediti zdravstvenu zaštitu Budve? Zašto se ne bi razmotrila podrška medicinskoj opremi, zdravstvenim ustanovama ili drugim projektima od neposredne koristi za građane?
Crkva, institucija koja ima toliki društveni uticaj mogla bi pokazati spremnost da potrebe ljudi budu u središtu javnog dijaloga, a ne da se svaki veliki vjerski projekat posmatra kao pitanje o kojem nema rasprave.
Humanost se ne dokazuje samo riječima. Ona se pokazuje i spremnošću da se čuje čovjek kojem je potrebna pomoć.
Odgovornost za budžetske odluke prvenstveno snosi Opština Budva. Njeni predstavnici duguju građanima jasan odgovor zašto se 1,115 miliona eura izdvaja za hram, kakvi su ukupni troškovi kompleksa i šta se konkretno planira za unapređenje zdravstvene zaštite.
Ako se budžetski prioriteti određuju tako da se izbjegne nezadovoljstvo crkvenih autoriteta, onda to više nije samo pitanje jednog hrama. To je pitanje samostalnosti institucija i odgovornosti izabranih predstavnika građana.
Budvi ne nedostaje još jedno pitanje o tome kako izgraditi hram. Budvi nedostaje odgovor na pitanje kada će dobiti bolnicu.
Hram može biti mjesto duhovnog okupljanja, ali ne može zamijeniti ljekara, operacionu salu ili hitnu medicinsku intervenciju.
A političari koji su spremni da izdvoje milion
za hram, dok građani i turisti za bolničko liječenje moraju putovati u druge
gradove, morali bi odgovoriti na najvažnije pitanje: da li su im prioriteti
određeni potrebama građana ili strahom od crkve i njenog uticaja na birače?
R.Kovačević
0 Komentara