Investitori iz više od pedeset zemalja ove godine su ulagali kapital u Crnu Goru. Po posljednjim preliminarnim podacima, zaključno sa julom neto strane direktne investicije su bile blizu 286 miliona eura ili preko 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ukupne investicije, računajući i odliv iz Crne Gore bile su, kako su nam kazali iz CBCG, blizu 420 miliona eura, što je pad od 6,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci prošle godine. To znači da se u ovoj godini manje investicija odlilo iz države.

Na pitanje kakav priliv investicija očekuju u narednom periodu, odgovor nijesmo dobili iz Centralne banke, a ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da je realno očekivati blago usporavanje, prije svega zbog pandemije kovid-19, ali i unutrašnje političke situacije.

- U datim uslovima, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija. Tako da očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i pad, ali ne po dramatičnim stopama - ističe ovaj profesor na Fakultetu za menadžment.

Nije novo, podsjeća Kostić, da međunarodno kretanje kapitala, njegova dinamika i obim, primarno stoji pod uticajem dvije vrste činilaca: trenutno vladajućih opštih uslova u svijetu i interni ili unutrašnji uslovi unutar same zemlje primaoca, odnosno zemlje domaćina investicija.

- Ako ovlaš pogledamo jednu i drugu sferu uticaja, ne treba mnogo mudrosti da se zaključi kako na obje u ovom momentu presudno utiče zdravstvena kriza izazvana virusom kovid-19 a koja generiše duboku ekonomsku krizu sa i dalje neizvjesnim ishodom. Uz to, kraj se ni ne nazire i ima mnogo nepoznanica u vezi sa kovidom pa se nesigurnost održava, čak i pojačava. To je još jedan značajan potencijalno jak i negativan uticaj na tok kapitala a time i na priliv investicija u Crnu Goru- smatra Kostić.

Kada je neizvjesnost dominantna karakteristika tržišta onda, ocjenjje on, investitori redukuju svoje aktivnosti - smanjuju ili katkad potpuno obustavljaju plasiranje kapitala.

- Imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti izazvan globalnom pandemijom značajan i da je shodno tome znatno smanjen opšti nivo tražnje, realno je očekivati da to sve uspori priliv stranih investicija. Dodatno nepovoljan uticaj dolazi iz unutrašnje sfere u vidu podizanja političkih tenzija u zemlji. To pored već navedenog može uticati na formiranje negativne percepcije investitora u pogledu sigurnosti investiranja i učvrstiti ih u odluci o odlaganju investiranja u našu zemlju - smatra ovaj ekonomski analitičar.

Nerealno

U datim uslovima, kako kaže, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija.

- Zbog toga očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i dalji pad, ali ne po dramatičnim stopama imajući u vidu da sve više sazrijeva mišljenje da će svijet morati da nauči da živi i radi sa kovidom-19, pa će i njegovo prisustvo biti nova normalnost, koja će tada manje uticati na tokove kapitala. U svakom slučaju, kad proces usporavanja krene, a već je krenuo, on će, imajući u vidu rečeno, nastaviti da se kreće još neko vrijeme u istom smjeru i neće biti naglih zaokreta - ističe Kostić.

Tačka preokreta će, ocjenjuje on, direktno biti uslovljena rezultatima u borbi sa kovidom-19 budući da u ovom momentu on presudno utiče na smanjenje tražnje – pad ekonomske aktivnosti a time na povećanje neizvjesnosti, odnosno nesigurnosti koja je ključna u donošenju odluke o investiranju. Dodatno će uticati i politička situacija u zemlji - kazao je Kostić za Pobjedu.