Sve u svemu, desila se promjena nagore, koja je Crnu Goru gurnula u okrilje opasne, primitivne i razarajuće velikosrpske i populističke politike, pri čemu se nova vlast već suočila i sa verbalnim osudama svoje pravne politike od strane Brisela", kaže u intervjuu Pobjedi osnivač Građanske inicijative „21. maj“ i nekadašnji koordinator Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru Rade Bojović.

Ističe da su tegobne godine pred Crnom Gorom i da je na antifašističkoj javnosti da se odlučno suprotstavi tome da Crna Gora bude nalik Srbiji ili Republici Srpskoj.

POBJEDA: Jedan ste od osnivača GI ,,21 maj“. Zašto je pokrenuta ova građanska inicijativa i dokle se stiglo sa procesom osnivanja? 

BOJOVIĆ: Inicijativa je nastala kao odgovor na ishod proteklih parlamentarnih izbora. Zabrinuti zbog dolaska na vlast velikosrpskih i populističkih stranaka i razočarani lošim držanjem državotvornih partija grupa građana je odlučila da pokrene osnivanje nadstranačkog, masovnog i neformalnog društvenog pokreta.

Glavni cilj pokreta je afirmacija i zaštita vrijednosti bez kojih Crna Gora ne bi imala smisla, ali će pokret težiti i tome da kao samostalna građanska lista učestvuje na budućim parlamentarnim izborima. Inače, očekujemo da ovih dana GI „21. maj“ bude konstituisan, nakon čega slijedi izbor rukovodećih tijela Pokreta.

POBJEDA: U pismu građanima objašnjavate da osnivate nezavisni društveni pokret zbog zaštite i afirmacije državotvornosti, pravedne i pravne države, evroatlantske orijentacije, građanske demokratije, sekularizma, antifašizma, multietničke i multikonfesionalne zajednice, razvojne i zelene ekonomije. Sve ovo je od 4. decembra, kada je ustoličena nova Vlada, dovedeno u pitanje. Kako smo dospjeli u ovakvu političku, društvenu i sveukupnu krizu?

BOJOVIĆ: Složen je odgovor na ovo pitanje. Podsjetio bih da je Crna Gora sličan, ali i dublji sunovrat doživjela 1989. godine kada je Milošević izvršio ulični puč i instalirao marionetsku vlast u Crnoj Gori. Istovremeno, tada su otvorena vrata velikosrpskoj politici koja se sprovodila preko agenturnih stranaka i naročito preko anticrnogorske Srpske pravoslavne crkve i njenog glavnog propovjednika pokojnog mitropolita Amfilohija.

Time je Crna Gora uvedena u dugoročno vanredno stanje, međunarodno je izopštena, svedena je na nivo političke provincije, identitetski je razorena, ekonomski i socijalno je upropaštena. Pritom, dugo je trajao nedovršeni crnogorski oporavak koji je krunisan nezavisnošću tek 2006. godine i koji ne bi bio moguć bez savezništva antiratnih i demokratskih suverenista i preobraćenog DPS-a.

Međutim, nakon nezavisnosti, pored prihvatanja spasonosne spoljnopolitičke evroatlantske orijentacije, dominirajući DPS se potrudio da lošom unutrašnjom politikom stvori uslove da Crna Gora ponovo postane plijen nikad odsutnih protivnika evropske, građanske i suverene države i naročito neprijatelja crnogorskog nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta.

Tako je partitokratska i koruptivna politika bivše vlasti iznjedrila ne samo nedavni izborni rezultat, već je ogorčila značajnu većinu građana, da bi na kraju razočarala i naše zapadne saveznike koji su pomogli smjenu Đukanovićeve vlasti. Svi ovi uzroci i razlozi na kraju su nas doveli u stanje da se moramo suočiti sa traženjem modela koji bi Crnu Goru vratio progresivnom političkom ishodu.

Pritom, na tom putu se moramo osloboditi aktuelne vlasti i njenih klero-velikosrpskih pokrovitelja, baš kao što ne dolazi u obzir i restauracija DPS-ovog režima.

POBJEDA: Čini se da Crna Gora nikada nije bila ovako podijeljena. U današnjem crnogorskom društvu se dijelimo po vjeri, naciji, crkvi, identitetu, neki su naši, neki su njihovi, neki su bivši, a neki novi. Zašto su podjele jedina konstanta crnogorskog društva?

BOJOVIĆ: Identitetske razlike su konstanta gotovo svakog savremenog društva. Samo je pitanje da li te razlike eskaliraju u pravcu razarajućih političkih podjela ili su produktivno smještene u kulturne okvire društvene zajednice. Crnogorske identitetske razlike su istorijski uslovljene, ali i više od vijeka politički podstaknute iz Beograda, i jedini lijek za civilizovanje tih razlika je evropeizirana, demokratska i sekularna država, kao i građansko i nediskriminatorsko društvo.

Kao i odbacivanje bilo čije asimilatorske i hegemonističke politike, čemu je posebno izložen crnogorski narod.

POBJEDA: Znate da je nova Vlada sastavljana u Manastiru Ostrog, da su se zadužili 750 miliona eura iz privatnog stana, da svakodnevno ugrožavaju zdravlje građana lošim pregovorima oko vakcina, odbijanjem donacija, zatvaranjem preduzeća i političkim revanšizmom koji do sada nije viđen. EU kaže da su promjene ljekovite, je li svaka promjena ljekovita, pa makar bila i ovako loša?

BOJOVIĆ: Teza da je svaka promjena ljekovita je glupa i demagoška. Promjene mogu da budu nabolje ili nagore, pri čemu su se u Crnoj Gori desile političke i društvene promjene nagore. Formirana je Vlada ispod skuta Srpske pravoslavne crkve, pritom groteskno nazvana ekspertskom vladom. Radi se o jedva skrpljenoj vlasti koja je pod stalnim pritiskom Vučića i njegovih velikosrpskih marioneta u parlamentarnoj većini i koja istovremeno zavisi od populista i revizionista iz Demokrata i URE.

Prvi praktični učinci nove vlasti su, pored očekivanog razotkrivanja afera prethodnika, suštinski nastavak prethodnog režima kada se radi o stranačkim namještenjima ili ekonomskoj politici, ali i pogubno nesnalaženje i nesposobnost u zaštiti zdravlja građana. Sve u svemu, desila se promjena na gore, koja je Crnu Goru gurnula u okrilje opasne, primitivne i razarajuće velikosrpske i populističke politike, pri čemu se nova vlast već suočila i sa verbalnim osudama svoje pravne politike od strane Brisela.

POBJEDA: Uplitanje Srbije u sva unutrašnja pitanja Crne Gore je politički i bezbjednosni izazov. Pristalice i članovi SNS-a vršljaju po Nikšiću, potkupljuju birače i ulažu ogroman novac u kampanju. Evropa ćuti, nevladine organizacije ćute, a potpredsjednik Vlade za pitanja bezbjednosti prijeti medijima i na Tviteru najavljuje hapšenja. Kako komentarišete ovu tišinu koju ćemo svi preskupo platiti i zašto je URA izgubila prefiks – crnogorska?

BOJOVIĆ: Uplitanje Srbije ne prestaje duže od tri decenije i sada se ponovo pružila prilika anticrnogorskoj politici da u značajnoj mjeri uređuje naše unutrašnje odnose. Izbori u Nikšiću su samo potvrda direktnog miješanja susjedne države, koja usput glumi proevropskog kandidata, čime se direktno ugrožava crnogorski nacionalni suverenitet.

To je naravno skandalozno i za svaku osudu ali očekivati od aktuelne Vlade da se tome suprotstavi je krajnje naivno, baš kao što je iluzorno misliti i da će Brisel javno reći da je ispao tako geopolitički kratkovid. Istovremeno, ne očekujte da se URA suprotstavi svojim saveznicima jer je ova partija izabrala politiku relativizacije i revizionizma, sve dok se jednog jutra ne probudi kao skuvana žaba u velikosrpskom loncu.

POBJEDA: U Beranama podršku dobija prijedlog da se ulica nazove po Ratku Mladiću, gotovo svakodnevno niču grafiti na vjerskim objektima sa brutalnim porukama vjerske i nacionalne mržnje. Institucije ne reaguju, a URA optužuje DPS. Vraćamo li se u devedesete?

BOJOVIĆ: Devedesete nikada nijesu otišle. Crna Gora se nikada nije suočila sa političkom lustracijom zbog svog udjela u devedesetim. Prošla je kao Austrija nakon II svjetskog rata i zašto se onda čuditi kada neofašistička ideologija i politika uzimaju maha. Tegobne su godine pred Crnom Gorom. Na antifašističkoj javnosti je da se tome odlučno suprotstavi i ne dopusti da Crna Gora bude nalik Srbiji ili Republici Srpskoj.

POBJEDA: GI „21. maj“ očekuje od državotvornih stranaka da se temeljito reformišu i time ne budu prepreka smjeni sadašnje vlasti. Rekli ste da to traži formulisanje novih javnih politika u interesu ubjedljive većine građana, kao i kadrovske promjene koje će dovesti do izbora vođstva oslobođenog od tereta vremena, korupcionaških, klijentelističkih i nepotističkih afera. I u Demokratskoj partiji socijalista i u Socijaldemokratskoj partiji je bilo promjena, smatrate li ih suštinskim ili kozmetičkim?

BOJOVIĆ: Kozmetičkim, naravno. Radi se o potpunom ignorisanju činjenice da se u Crnoj Gori nije desila rutinska smjena vlasti, već je riječ o kraju jedne političke epohe. Državotvorne stranke, pritom dominantno socijaldemokratskog usmjerenja, umjesto da su pokrenule dijalog, integrisale snage i prekinule da se ponašaju kao da se ništa nije desilo, odabrale su politički šminkeraj koji je jedino u interesu rukovodstava i stranačke birokratije.

Zato sam i više puta javno govorio da je Đukanović trebao da napusti mjesto predsjednika, oslobodi DPS i iz pozicije najjače partije podstakne integralističku politiku koja bi išla u pravcu stvaranja objedinjene, osnažene i reformisane socijaldemokratske stranke. Ništa od toga nije urađeno, nijesmo čuli ni riječ samokritike o unutrašnjim razlozima poraza DPS-a, dok istovremeno nema nagovještaja da će se SDP ili SD prizvati pameti osim što će čuvati svoje slabašne političke feude.

Zato ovakve politike ključnih državotvornih stranaka, bez obzira na personalne promjene, nijesu obećavajuće i ne pružaju nadu.

POBJEDA: Po Apelacionom sudu pokušaja terorizma nije bilo. Suđenje vijeka je svedeno na pretjerivanje i procesne greške. Ispalo je da je najvažnije smijeniti ST Katnića i izabrati podobne tužioce i sudije po mjeri nove parlamentarne većine. Je li na djelu sistemsko urušavanje institucija i kreiranja besudne zemlje, koja će se onda lako svesti i na drugu „srpsku državu“? 

BOJOVIĆ: Crnogorsko pravosuđe i institucije koje su vezane za pravdu nesumnjivo su doprinijele da ishod parlamentarnih izbora bude ovakav. Politizacija pravosuđa nije od juče i nova vlast nastavlja tamo gdje je stara vlast stala. Daleko je Crna Gora od utemeljene vladavine prava, promišljene zakonodavne politike i obećavajuće pravne sigurnosti.

Zato i nije čudno kada su u radu sudova i tužilaštava stalno prisutni zbrka, različite prakse, međusobne konfrontacije, providni oportunizam, profesionalna neukost i procesi kojima se ne nazire ni početak ni kraj.

Progresivnim aktivizmom građani mogu nabolje mijenjati Crnu Goru

POBJEDA: Rekli ste da će se Pokret primarno okrenuti mlađim generacijama, političkim apstinentima i građanima koji su bili i ostali odani Crnoj Gori a s pravom su razočarani u politiku koja je omogućila aktuelni izborni ishod. Kako privući te ljude u ovakvim ekonomskim prilikama, ogromnom nezaposlenošću i činjenicom da mnogi ne vide životnu perspektivu? Pritom, istraživanja pokazuju da većina mladih želi da napusti Crnu Goru i kako ih onda zadržati? 

BOJOVIĆ: Građani moraju shvatiti da samo progresivnim aktivizmom mogu nabolje mijenjati stanje u državi i društvu. Pasivnost ne vodi ničemu i u konačnom dovodi nas do toga da prosječni, neznalice i pohlepni upravljaju javnim resursima ili još i gore - da Crnu Goru predamo u ruke onima koji žele da od nje naprave marionetsku i zapuštenu ispostavu susjedne države.

Zato planiramo da Pokret postavimo tako da najiskusnije generacije podstaknu srednje i mlađe generacije da se ne predaju i društveni i politički život uzmu u svoje ruke. To neće biti lako, jer u uslovima olakšanih globalnih migracija i imajući u vidu prilike u Crnoj Gori razumljivo je da mladi traže bolje životne alternative i da se ne mogu zadržati suvom patriotskom retorikom iza koje se često nazire pritajena poruka - „u ime domovine, za svoju korist“.