Formiranje Vladine komisije za pomirenje, koja bi imala zadatak da kompleksne istorijske procese svede na nivo političkog kompromisa, bio bi klasični istorijski revizionizam, naučno neutemeljen i akademski neprihvatljiv, ocijenio je istoričar Adnan Prekić.

On je kazao da je ideja ministra pravde Vladimira Leposavića o formiranje "Vladine komisije za pomirenje", produkt intelektualnog i političkog svjetonadzora iz koga je Leposavić i koptiran u Vladu.

Prekić je rekao da, kako bi to u praksi izgledalo, najbolje pokazuje primjer Srbije gdje je 2004. godine, pod uticajem struktura koje baštine iste ideje kao Leposavić, došlo do usvajanja Zakona o pravima boraca, kojima su izjednačeni partizanski i četnički pokret.

"Siguran sam da svaka ideja o formiranju komisije koja bi imala zadatak da kompleksne istorijske procese svede na nivo političkog kompromisa, nije ništa drugo nego klasični istorijski revizionizam, naučno neutemeljen i akademski neprihvatljiv", kazao je Prekić agenciji MINA.

On je rekao da je Leposavić na funkciju ministra stigao sa pozicije pravnog savjetnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja više od 30 godina insistira na narativu o „bratoubilaštvu“.

Prekić je kazao da su taj narativ, koji je promovisan početkom 80-ih godina u srpskim nacionalističkim krugovima, u Crnoj Gori posljednjih 30 godina afirmisali i utemeljili čelni ljudi Mitropolije crnogorsko-primorske i njima bliski intelektualci, u koje spada i Leposavić.

Kako je naveo, taj narativ „bratoubilaštva“ pokušava da kompleksne istorijsko-političke procese svede na jedan pojednostavljen i naučno netačan model doživljaja prošlosti.

Prekić je rekao da je fokus na događajima iz Drugog svjetskog rata, gdje se pokušava staviti znak jednakosti između partizana i četnika, fašista i antifašista, između onih koji su se suprotstavili i onih koji su sarađivali sa okupatorom.

"Ministar je najavio da bi ta komisija trebala da se bavi i događajima iz 19. vjeka, što meni jasno govori da je njegova namjera da se problematizuju i istorijski događaji iz sredine 19. vijeka i uloga knjaza Danila u procesima uspostavljanja centralne vlasti", kazao je Prekić.

On je rekao da izjava Leposavića o Srebrenici ne može biti ništa drugo osim pokušaj negiranja i relativizacije genocida.

"Teško je povjerovati da Leposavić ne zna šta je tačno utvrdio Haški tribunal, a u prilog tezi da se radi o klasičnom pokušaju negiranja i relativizacije zločina, govori i njegova poruka da je Haški tribunal izgubio legitimitet", kazao je Prekić.

On je ukazao da činjenica da se premijer ili neko iz Vlade nije ogradio od tih skandaloznih stavova, dovoljno govori o odnosu Vlade prema zločinima i politici 90-ih.

"Tako je i ovaj slučaj jasno pokazao da se svaki pokušaj saradnje sa političkim strukturama koje baštine ideje koje su inspirisale stradanja i ratove 90-ih, po pravilu završi u bezuspješnom pokušaju relativizacije i negiranja genocida, što je po mom dubokom uvjerenju neprihvatljivo", zaključio je Prekić.