Dr Goran Sekulović
Istorija crnogorske filozofije (IV)
II tom
Od početka XX-og vijeka
Uvodne napomene (IV)
Prezentiranje
stavova filozofa zastupljenih u ovoj istoriji nastoji se vršiti autentično, tj.
oni se daju u originalu i bez propratnih kritika i neslaganja – osim
djelimičnih ukazivanja na određene nedoumice, dileme i upitnosti kada je riječ
o interpretacijama u odnosu na izvorni tekst, tj. predmet opservacije – čak i u
onim, doduše vrlo rijetkim, situacijama kada i đe se pojedini filozofi ''ne
slažu sami sa sobom'', odnosno kada mijenjaju svoja filozofska, politička i
ideološka uvjerenja i zastupaju dijametralno različite stavove u određenim
periodima svoga života i rada. Treba istaći da je ovo uistinu teško postići,
jer u razvoju crnogorske filozofije – bez obzira na slične tematike i predmete
istraživanja – ne postoje takve odlučnije i istaknutije integralnosti i cjeline
u filozofskim ''pravcima'', mišljenjima i usmjerenjima, kao ni u autorskim
opusima. Dakle, ne postoje dominatni ili pretežni obrasci teorijske
sistematičnosti, evoluiranja i postupnosti đe bi proizilazilo manje-više iz
jednog učenja drugo.
Naravno,
ovo sve važi i kada se stavovi pojedinih filozofa razlikuju od mojih ili pak od
filozofskih škola i mislilaca koje prihvatam i čijim stavovima inkliniram.
Razlike ove vrste svakako nipošto ne treba isticati, jer bi to bio zapravo
ideološki pristup, budući da bi se tobože ''naučno'' (a u biti ideologijski!)
kritikovali i opovrgavali. Dakle, desilo bi se zapravo ono što se ovom knjigom
želi u potpunosti ili bar približno tome (u što većoj mjeri) – izbjeći. Dakle,
sva mišljenja filozofa zastupljenih u ovoj istoriji o bilo kojim relevantnim
pitanjima, daju se bez upita o njihovoj eventualno teorijskoj ili pak
istorijskoj nezasnovanosti i stvarnosnoj neutemeljenosti. Ono što bi moglo
naizgled ličiti tome, zapravo je produkt procesa moga čitanja dotičnih opusa i
načina dolaženja do vlastitih interpretacija i doživljavanja istih.
Ovaj pregled crnogorske filozofske misli u XX-om
vijeku nije ni malo opterećen političkim i ideološkim, etničkim, vjerskim i
nacionalnim konotacijama i pripadništvima, shvaćanjima i subjektivnim
osjećanjima i situiranjima određenih autora i njihovih djela, mijenjanjima
ranijih uvjerenja, pripadništava i stavova u kasnijim razdobljima života i
stvaralaštva, kao ni na toj osnovi, eventualno, ograničenim i
redukcionističkim, ili pak cenzorskim i
osobito (samo)cenzorskim pristupima, što je čest slučaj, pojedinim filozofskim
opusima i djelima. Naprotiv. Ili, kako je to Milovan Đilas formulisao kada se
govori o raznim umjetničkim, filozofskim i vjerskim pravcima: ’’Držati da je
jedno gledanje uvijek i u svemu bezuslovno dobro – ja inače pripadam
materijalističkom, nije ni za vlas umnije, slobodoljubivije i pravednije nego
zastupati svoju vjeru kao jedino istinitu, pa prema tome i dopustivu.’’[1]
Ovđe Đilas postupa na isti način kao i rodonačelnik i akademskog i
etničko-narodno-nacionalnog! crnogorskog filozofskog pogleda na svijet Jovan
Stefanović Baljević, ali i Njegoš i Marko Miljanov – u duhu potpune
ravnopravnosti i istinitosti svih vjerskih učenja, jer su i Marko i Njegoš
kritikovali i apsolutno odbacivali ne islam kao religiju, već turskog
porobljivača i okupatora koji je islam funkcionalizovao radi ropskog osvajanja
i negiranja i uništenja crnogorske slobode i nezavisnosti. O svemu tome je
podrobno bilo riječi u I tomu istorije crnogorske filozofije.
(Nastavlja se)
1 Komentara
IGHIaZiq Postavljeno 08-07-2023 19:29:37
7T solution plus PP2 and tamoxifen, respectively levitra indications The clomid alone only helps you stimulate ovulation
Odgovori ⇾