Škrinja

Istorija crnogorske filozofije (VII)

(15 riječi)

II tom 

Uvodne napomene (VII) 

Doprinos, i to ne mali, sagledavanju savremenog (dakako u smislu misli Ludviga Landgrebea da je savremeno ono što je postalo dostojno ljudskog opstanka) crnogorskog filozofskog pogleda na svijet dali su i crnogorski autori u širem stvaralačkom smislu – književnom, esejističkom, književno-istorijsko-teorijskom, publicističkom, istorijskom, politikološkom, sociološkom, kulturološkom u najširem značenju tog pojma...[1] Tim prije kada se zna da društvene nauke nijesu egzaktne nauke, da su međusobno vrlo premrežene i usko povezane.

Tek se na ovaj način u evropskom i svjetskom kontekstu ispoljava i dokazuje u svoj svojoj punini i sjaju, osobenosti i realnoj, pravoj, prepoznatljivoj snazi crnogorska filozofija i crnogorski pogled na svijet. Zbog toga svjesno dajem prednost onim autorima i onim njihovim djelima koji se što više i u kvantitetu i u kvalitetu bave, prije svega, osobenim fenomenima i temama crnogorskog filozofsko-duhovnog habitusa, ali i te kako crnogorskim specifičnim, osobito etičkim, načinima viđenja i interpretiranja različitih problema i pitanja evropske i svjetske filozofije, političke teorije, književnosti...[2] Ovo je važno tim prije što mnogi Crnu Goru doživljavaju kao jedan prazan prostor, u suštini periferni, kao, u najboljem slučaju, dio jednog drugačijeg, tuđeg, većeg i ''višeg'' po ''vrijednostima''! nacionalnog, asimilatorskog, imperijalnog, hegemonističkog i ekspazionističkog korpusa. Dakle, bez sopstvenog, nacionalnog, etničkog, dakako posljedično i etičkog originalnog!, autentičnog određenja, te je onda, vidimo, pripajaju nekom drugom i drugačijem istorijskom, kulturološkom i ukupnom određenju i pogledu na svijet. U ovom smislu može se reći da kao crnogorskog naroda nema naroda koji ima tako osvjedočen i dokazan identitet, a da je na takvom kontinuiranom i snažnom udaru, od strane ne samo spoljnih neprijatelja, nego i unutar samog svog nacionalnog korpusa, i da on uprkos svemu tome istrajava do dana današnjeg. Jedan od najvećih dokaza tog njegovog istrajavanja je nesumnjivo i posve autentična filozofska misao i pogled na svijet. Ako se želi odgovoriti na pitanje kakva je to u biti crnogorska filozofija, može se reći da su, u viševjekovnoj oslobodilačkoj borbi za slobodu, Crnogorci izgradili jednu filozofiju prevazilaženja ograničenja, bilo kakvih ograničenja, materijalnih i duhovnih, i slobodno se može reći da je to njihova konstanta.

                                         (Nastaviće se)

 



[1] U Podgorici su 2017. godine održani prvi crnogorski politikološki dani ‘’Dvije rekoh, te ovakav džamadan stekoh’’ koji su imali veoma bogatu dvodnevnu Agendu. Organizatori su bili ’’Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine’’ i Fakultet za državne i evropske studije. Nazvavši prve crnogorske politikološke Dane po jednoj od najpoznatijih misli i izreka crnogorskog Sokrata – Sule Radova Radulovića, hćeli smo da ukažemo na snage i potencijale veoma razuđene crnogorske politikološke scene, njene savremene humanističke, etičke i demokratske horizonte, s jedne, a s druge strane da podśetimo i afirmišemo ukupnu crnogorsku identitetsku, duhovnu, pravdoljubivu, filozofsko-etičku i slobodarsku baštinu kojoj pripadaju, između ostalog, i jedan Jovan Stefanović Baljević, prvi Crnogorac diplomirani pravnik i filozof-doktor filozofije, naime, prvi diplomirani pravnik i filozof-doktor filozofije koji se polovinom XVIII vijeka etnički iskazao kao Crnogorac i crnogorski i engleski teoretičar društva i mislilac Jovan Džon Plamenac, profesor političke filozofije na Oksfordu. Beśedom ‘’Sula Radov i istorijsko-etičko iskustvo crnogorskog naroda’’, prof. dr Novak Kilibarda je otvorio Skup i pokazao da Sula Radov ima suštinsko i osobeno filozofsko-etičko-aksiološko-humanističko-identitetsko mjesto u duhovnoj hiljadugodišnjoj vertikali crnogorskoj.

[2] Riječ je i o konkretnom doprinosu za tako potrebnu i neophodnu nacionalnu, građansku i državnu Enciklopediju koju Crna Gora još ne posjeduje, budući da je i to pitanje razvoja crnogorske filozofske misli.

 

 

 



Povezani članci...

4 Komentara

QvHYpMf Postavljeno 17-07-2023 07:12:25

90 GNRH analog cialis coupon

Odgovori ⇾

floache Postavljeno 03-05-2023 22:11:52

long term side effects of viagra However, specific data on radiation induced cardiomyopathy treatment are lacking and less is known in general about the treatment of diastolic compared with systolic dysfunction

Odgovori ⇾

ensusty Postavljeno 12-03-2023 22:35:33

In addition, factors such as the possibility of transmission of viral infections i where can i buy nolvadex

Odgovori ⇾

Fanito Postavljeno 06-06-2021 04:42:03

Crnogorci su, kaže akademik Goran Sekulović, u svojoj viševjekovnoj borbi izgradili filozofiju prevazilaženja ograničenja, bilo kakvih ograničenja, materijalnih i duhovnih, i slobodno se može reći da je to njihova konstanta. Eto odgovora kakva je to, u biti, crnogorska filozofija. Što će reći da je i ona nastala i razvijala se na herojskoj tradiciji crnogorskog naroda i njegove slavne, slobodarske istorije. SJAJNO!!!

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.