Dok se ne razriješi trenutna kriza vlasti u Crnoj Gori, odnosno dok se ne uspostavi nova proevropska i atlantistička administracija u Podgorici, nema govora o bilo kakvom napretku Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji, kazao je u razgovoru za Dnevne novine hrvatski politički analitičar Davor Đenero, komentarišući aktuelnu političku krizu i kako ona utiče na put naše države u EU.

“Crna Gora je dobila obnovu nacionalizma, koji je DPS vješto potiskivao, nekontrolisanu korupciju, političku selekciju kadrova u državnim institucijama umjesto načela kompetentnosti, pritisak na medije, veću korupciju nego u ranijem razdoblju i napuštanje svih nastojanja da se ubrza pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, lako se nastoji ublažiti napetost između crnogorskih sigurnosnih službi i NATO saveza, regresija je i na tom polju očita”, smatra Đenero.

Govoreći o nacionalističkim napetostima i izazivanju sukoba u društvu, Đenero ističe da je potpuno jasno na čijoj strani je odgovornost.

“Za posmatrača izvana vrlo je važna činjenica da su sve nacionalne manjine u Crnoj Gori i njihova politička predstavništva ostala u političkom savezništvu s DPS-om. To nam govori da je klerikalno-velikosrpskooligarhska koalicija napravila veliku štetu Crnoj Gori, ali da ta šteta nije nepopravljiva i da ju je moguće sanirati na način na koji se saniraju štete u demokratskim društvima novom podjelom karata, parlamentarnim izborima”, ocjenjuje Đenero.

On kaže dok se Bne uspostavi nova proevropska i atlantistička administracija u Podgorici, nema govora o bilo kakvom napretku Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.

“Unija je u Crnoj Gori napravila opasnu grešku, jednako kao što je u Srbiji teško pogriješila 2012. godine, kada je digla ruke od demokratske administracije Borisa Tadića i poduprla neoradikalnu grupu, predvođenu Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem”, kazao je on. .

Smatra da je u Srbiji je na djelu veliko razočaranje efektom promjene vlasti koja se dogodila u Crnoj Gori.

“Tamo se očekivalo da će eksponent Rista Radovića (Amfilohija) u parlamentarnoj areni, klerikalac Zdravko Krivokapić, sa svojom vladom obaviti tri posla razgrađivati crnogorsku državnost i proširiti praksu izjednačavanja države s (državnom) Srpskom pravoslavnom crkvom, istupiti iz NATO saveza i povući priznanje Kosova. Vješta politika DPS-a i saveznika u parlamentu dovela je do toga da je „pobjednička koalicija” iz avgusta prošle godine izgubila parlamentarnu većinu, a da je formirana alternativna parlamentarna većina koja je jasno definisala kako je Crna Gora, kad je u pitanju odnos prema genocidu u Srebrenici, što ga je počinila vojno-državna struktura srpske paradržave u BiH, predvođena Karadžićem i Mladićem, a režim u Beogradu je propustio spriječiti taj genocid i kazniti počinitelje (presuda Međunarodnog suda u Hagu u procesu koji je BiH pokrenula protiv Srbije), na istoj strani sa cijelim slobodnim demokratskim svijetom, a nasuprot autoritarnim režimima u Beogradu i Moskvi”, kazao je Đenero.

Iako su se nadali da je Crna Gora kao država pala nakon izbora 30. avgusta prošle godine, pokazalo se da je konstitucionalni okvir Crne Gore čvrst, a da uprkos tome što većinu u izvršnoj vlasti čine oni koji bi htjeli razgraditi crnogorsku državnost, to ne uspijevaju.

“Demokratija je vladavina većine u kojoj su prava manjine zaštićena, i u tom smislu je trenutna politička manjina u Crnoj Gori uspješno pokazala da zna braniti demokratiju i demokratske institucije. Naravno da se zbog toga Vučiću i njegovim saradnicima na vlasti u Srbiji puši iz ušiju, a da tabloidni mediji pod kontrolom autoritarnog vladara vjerno prenose odnos svog gospodara (možda je primjereniji termin: xo3hhh) prema Crnoj Gori”, kazao je Đenero. .