U 2021. Evropski sud za ljudska prava riješio 195 predstavki iz Crne Gore
Danas je
u Podgorici predstavljena Analiza presuda Evropskog suda za ljudska prava u
odnosu na Crnu Goru u 2021. godini, koju su pripremili Vrhovni sud Crne Gore i
Kancelarija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u
saradnji sa AIRE centrom i uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Riječ je
o pregledu koji donosi uvid u odluke ove institucije po predstavkama vezanim za
Crnu Goru, a po pitanju pristupa pravima propisanim Evropskom konvencijom o
zaštiti ljudskih prava. Analiza je ujedno i četvrti dokument ovog tipa, koje
zajedno daju sveobuhvatan prikaz svih presuda vezanih za Crnu Goru od 2009. pa do
kraja 2021. godine, kao i glavnih poruka koje je taj Sud kroz svoje presude,
poslao crnogorskim kolegama za buduće postupanje.
„Analiza
presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u odnosu na Crnu Goru za 2021.
godinu, pokazuje da Crna Gora spada među države koje u velikoj mjeri izvršavaju
i poštuju presude Evropskog suda, što je snažan pokazatelj odnosa države prema
međunarodnim obavezama, ali i zavjet nas sudija, da ćemo i u budućnosti
nastaviti da posvećeno izvršavamo presude tog suda. Crna Gora presude ESLJP
stoga doživljava kao značajan doprinos unaprijeđenju crnogorskog pravnog
sistema, u nastojanju da radi na osnaživanju nacionalnih institucija kako bi
efikasnije štitile ljudska prava i slobode, ali i da u slučaju utvrđene
povrede, u budućim postupcima, iskoristi međunarodne standarde, koji bi potom
bili integrisani u njen pravosudni sistem“, poručila je vršiteljka dužnosti
predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Tokom
2021. godine, ukupno 381 predstavka u odnosu na Crnu Goru dodijeljena je nekoj
od sudskih formacija Evropskog suda. Međutim, od značaja je ukazati da je od
navedenog broja čak 89% predstavki dodijeljeno sudiji pojedincu ili Odboru od
troje sudija, koji odlučuju o preliminarnoj prihvatljivosti predstavke i u
većini slučajeva iste odbacuju zbog neispunjenja uslova prihvatljivosti, dok je
tek 8% ukupnog broja predstavki prošlo inicijalnu fazu ispitivanja i iste su
dodijeljene Vijeću od sedam sudija ili Odboru od troje sudija koji ispituju
osnovanost predstavke.
”Tokom
referentnog perioda, ESLJP je utvrdio kršenje člana 3 Konvencije u predmetu
Baranin i Vukčević (zabrana mučenja u procesnom aspektu), člana 5 u predmetu
Asanović (pravo na slobodu i sigurnost), člana 6 u predmetu Siništaj (pravo na
pravično suđenje) i člana 8 u predmetu Špadijer (pravo na poštovanje rivatnog i
porodičnog života). U predmetu Ražnatović, sud je utvrdio da nije bilo kršenja
člana 2 Konvencije (pravo na život). Ovo je prva analiza u kojoj se većina
povreda ne odnosi na dužinu trajanja postupka pred redovnim sudovima. Sa druge
strane, o nekim pitanjima je Evropski sud po prvi put odlučivao u odnosu na Crnu
Goru. Tako je u predmetu Siništaj, po prvi put utvrđena povreda prava na
suđenje pred Ustavnim sudom Crne Gore, a presudom Špadijer, Evropski sud je
postavio osnovne standarde za odlučivanje u predmetima koji se odnose na
zlostavljanje na radu (mobing)”, napomenula je direktorica AIRE centra za
Zapadni Balkan Biljana Braithwaite (Biljana Brejtvejt).
Od ukupno
195 riješenih predstavki u odnosu na Crnu Goru u periodu od 01.01.2021. godine
do 31.12.2021. godine, 189 predstavki je proglašeno neprihvatljivim ili je
izbrisano sa liste predmeta, dok je preostalih šest predstavki Evropski sud
riješio putem presude.
“Poštovanje
ljudskih prava je osnov demokratije, bez kojeg ne može biti vladavine prava.
Usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropskog suda za ljudska prava
pozitivno će uticati na povjerenje građana u pravosudni sistem, kako sudske
odluke budu bile sve konzistentnije. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno reformi
u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori i kontinuirano sarađuje sa AIRE Centrom
kako bismo ojačali kapacitete sudstva da ovu reformu sprovedu”, ukazala je
Rachel de Souza, šefica političkog tima Britanske ambasade u Podgorici.
Analizu
su uredili sudija Vrhovnog suda Crne Gore Miraš Radović i zastupnica Crne Gore
pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić, uz podršku sudije
Boška Bašovića, sutkinje Tijane Badnjar, te savjetnica pri Kancelariji
zastupnika Crne Gored pred ESLJP Jelene Rašović i Simone Jovanović.
„Čini se
da uvijek imamo novih izazova i potreba za dodatnim usavršavanjima i otvaranjem
tema koje neprestano izviru iz prakse i teorije. Vjerujem da će nas ovaj skup,
kao malo koji drugi, vratiti na ono iskonsko, u pravnom smislu riječi, što za
sve nas ljudska prava znače. Ljudska prava su, i to nikad ne smijemo
zaboraviti, pozitivnopravni određeni i zaštićeni principi pravnog poretka.
Njihova suština se ogleda u tome da ljude učine pravno moćnim, kako međusobno,
tako i u odnosu na sve druge entitete. Ona su tu da nas pravno štite i ograniče
moć države i svih moćnika odnosno subjekata u pravnom poretku. Pored brojnih
obilježja koje ljudska prava imaju u svakom smislu, ovaj uvaženi događaj će nas
podsjetiti koliko su ona i sastavni dio svakog pravnog poretka.“, zaključio je
državni sekretar Ministarstva pravde Bojan Božović.
0 Komentara